DIPL. ING. MARINKO VILJUŠIĆ, DIREKTOR JP „LUKA BRČKO“ BRČKO DISTRIKT

INTERVJU – MARINKO VILJUŠIĆ DIREKTOR LUKA BRČKO DOO

 

DIPL. ING. MARINKO VILJUŠIĆ,
DIREKTOR JP „LUKA BRČKO“ BRČKO DISTRIKT

 

MODERNIZACIJOM DO BOLJIH
POSLOVNIH REFERENSI

Tekst Rašid Hakić
Fotografije: JP “Luka Brčko”

Rijeka Sava, sa ukupnom dužinom od 945 kilometara, protiče kroz Sloveniju, a zatim jednim dijelom čini riječnu granicu između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, te naše države i Srbije.
Plovna je tek od Siska u Hrvatskoj do beogradskog ušća u Dunav u dužini od 593 kilometra i time čini transportni koridor, jaftiniji i ekološko prihvatljiviji od željezničkog i drumskog transporta.
Na toj transportnoj ruti nalazi se i luka u Brčkom sa infrastrukturom koja već više od stotinu godina služi svrsi.
Koji značaj ima u međunarodnom riječnom transportu, koju ulogu u bosanskohercegovačkim privrednim aktivnostima i koji stepen će dostići planiranom modernizacijom?
Na navedena pitanja odgovorio je Marinko Viljušić, prvi čovjek menadžmenta JP „Luka Brčko“.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Gospodine Viljušić, prije elaboriranja aktuelnih poslovnih aktivnosti, približite nam, u kratkim crtama, historijat ovog jedinstvenog bosanskohercegovačkog trgovinskog čvorišta.

M. VILJUŠIĆ:
Luka u Brčkom izgrađena je 1913. godine, a obala luke zvanično se počinje koristiti 1953. godine, kada se osniva i Preduzeće za riječni saobraćaj i pristanište.
Izgradnjom pruge Brčko-Banovići, 1946. godine, mnogostruko dobija na značaju, što je bio razlogom dogradnje u periodu od 1952. do 1962. godine, sa infrastrukturnim sadržajima kojima trenutno raspolaže.
Krajem 1961. godine osnovano je „Preduzeće pristanište i skladište“, a 1969. dolazi do integracije sa JRB-om, tačnije bivšim pogonom za bagerovanje, sa sjedištem u Beogradu.
Kao samostalna organizaciona cjelina pod nazivom RO “Luka Brčko” posluje od 1973. godine, a s ciljem uključivanja u integralni saobraćajni sistem Bosne i Hercegovine 1978. godine integriše se u SOUR ŽTO Sarajevo.
Do ponovne reorganizacije došlo je 1991. godine, od kada ponovo posluje kao samostalno preduzeće pod nazivom AD “Luka Brčko”.
Pet ratnih i pet poslijeratnih godina, zbog nerješnog međudržavnog statusa rijeke Save, plovidba je bila obustavljena i nisu vršene pretovarne aktvnosti rijeka-obala.
Donacijom Italijanske Vlade, 2001.godine, obnovljena je i ponovno stavljena u funkciju glavna pretovarna mehanizacija -portalne dizalice, čime su se ponovo stekli uslovi za aktivno učešće «Luke Brčko» u bosansko-hercegovačkom transportnom sistemu.
Od 2004. godine posluje pod nazivom Javno preduzeće «Luka Brčko» Brčko Distrikt BiH d.o.o., a u septembru 2006. godine dobija međunarodni status.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta su osnovne odlike geografskog položaja rijeke Save i “Luke Brčko”?

M. VILJUŠIĆ:
Plovni put rijeke Save pripada IV kategoriji, sa prosječnim navigacionim periodom od 260 dana godišnje, a privreda gravitacionog područja predodredila je značaj Luke u odnosu na uzvodna pristaništa.
Preko “Luke Brčko” moguće je ostvariti direktne robne tokove rijekom Savom sa podunavskim lukama zapadne i istočne Evrope, kao i sa lukama na Sjevernom i Crnom moru.
Sa Evropskom željezničkom mrežom povezana je saobraćajnicom Tuzla-Vinkovci, a u neposrednoj blizini Luke nalazi se magistralni putni pravac M14.1.
Dobra povezanost kopnenim saobraćajnicama otvara mogućnost za uspostavljanje tranzitnih robnih tokova, kao i tokova čije je odredište u užem gravitacionom području “Luke Brčko.”
NAJJEFTINIJA VRSTA TRANSPORTA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta su prednosti riječnog u odnosu na druge vrste transporta po osnovu ekonomičnosti?

M. VILJUŠIĆ:
Kroz razvoj lučkog poslovanja približavamo se ciljevima Evropske transportne politike, koja premješta dijelove robnog prometa sa drumskog na ostale transportne oblike, koji se ogledaju u zaštiti životne sredine i povećanju energetske efikasnosti.
Ilustrativno prikazano, povećanje energetske efikasnosti znači da udaljenost koja se može preći sa 5 litara goriva po toni transportne robe zračnim transportom je 6,6 kilometara, drumskim 100, željezničkim 333, a riječnim transportom 500 kilometara.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta predstavlja primarno, a šta sekundarni cilj poslovanja „Luke Brčko“?

M. VILJUŠIĆ:
Primarni cilj je dati okvir paketa za politike našeg rada koji bi pomogao odgovornim institucijama da odrede neophodne promjene u institucionalnom okviru i da donesu odluku između alternativnih struktura za rukovođenje lukom za Luku Brčko.
Kada je u pitanju sekundarni cil, isti ima nekoliko aspekata.
Prije svega to je identifikacija neophodnih promjena, ako postoje, u relevantnom pravnom i regulatornom okviru Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, zatim ocjena prednosti i mana alternativnih struktura za rukovođenje lukom, uključujući model Landlord, te jasne preporuke vezane za najadekvatniji model/strukturu za Luku Brčko, zatim završetak okvira ekonomske i finansijske analize izvodljivosti uvođenja privatnog sektora u preporučeni model za koncesioniranje, odnosno prodaju luke, te identifikacija potreba za paralelnim investicijama, ako postoje, sa ciljem omogućavanja koncesioniranja, odnosno prodaje luke.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koliko je broj i kakva kadrovska struktura uposlenih?

M. VILJUŠIĆ:
u „Luci Brčko“ uposlena su 62 radnika, od čega dva nekvalifikovana, četiri polukvalifikovana, 23 kvalifikovana, tri visokokvalifikovana, petnaest sa srednjom stručnom spremom, jedan sa višom i 14 uposlenih sa visokom stručnom spremom.
Navedena kadrovska struktura omogućava realizaciju propisanih poslova i radnih zadataka, a radno iskustvo i posvećenost uposlenih potvrđena je kroz ostvarivanje pozitivnih poslovnih rezultata.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Kojim kapacitetima raspolaže „Luka Brčko“?

M.VILJUŠIĆ:
Infrastrukturni sadržaji kojima raspolažemo prostiru se na površini od 14 hektara.
Operativna obala duga je 180 metara od čega kosog keja 114 i 76 metara vertikalnog keja.
Unutar luke su i željeznički kolosjeci dužine oko 2,5 kilometra, poslovni prostor površine oko 500 metara kvadratnih, zatvoreni skladišni prostor oko 11.000 metara kvadratnih, otvoreni skladišni prostor oko 61.000 metara kvadratnih, carinsko skladište tipa “A” površine 5.500 metara kvadratnih, te novi carinski terminal površine 17.000 metara kvadratnih.
Pretovarnu mehanizaciju čine dvije lučke portalne dizalice za manipilaciju teretom od pet tona i dužinom krana trideset metara, a manipulativnu opremu dva viljuškara, utovarivač i demper.
Rapolažemo i sa plovnim pristanom za pristajanje plovila, što predstavlja Međunarodni granični prelaz u riječnom saobraćaju.
U krugu „Luke Brčko“ nalaze se granična policija, inspekcijske službe, kontrolne kuće i deset špediterskih kuća.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje su prednosti „Luke Brčko“ obzirom na položaj u makro okruženju sa aspekta multimodalnog transporta i iz kojih razloga treba potencirati razvoj istog?

M. VILJUŠIĆ:
Prednosti „Luke Brčko“ za razvijanje multimodalnog transporta ogledaju se u uspostavi direktnih robnih tokova rijekom Savom sa podunavskim lukama zapadne i istočne Evrope, kao i sa lukama u Sjevernom i Crnom moru, direktnom povezanošću željeznicom sa korisnicima lučkih kapaciteta, direktnom povezanošću sa evropskom željezničkom mrežom željezničkom linijom Tuzla-Vinkovci, neposrednom blizinom evropskog cestovnog koridora autoputa Zagreb-Beograd, kao i magistralni putni pravac M 14.1., te blizinom aerodroma.
Brojni su razlozi za potenciranje razvoja multimodalnog transporta, a neki od njih i racionalizacija unutar transportnog sistema, otvorenost privrede BiH i regije ka evropskom tržištu, povećanje broja zaposlenih, smanjenje troškova poslovanja privrednika, povećenje obima korištenosti svih vidova saobraćaja, smanjenje saobraćajnih gužvi u okruženju, te poboljšanje ekoloških uslova.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Jeste li i kojim djelatnostima upotpunili postojeće vrste usluga, odnosno poslovnih aktivnosti?

M. VILJUŠIĆ:
Dosadašnje oblike poslovanja obogatili smo otvaranjem kontejnerskog terminala, što je bila glavna tema LOGIN-a, odnosno Logističke organizacije, održanom u Brčkom.
Tom prilikom potisali smo pismo namjere sa nekoliko brodara koji svoje kontejnere ostavljaju u „Luci Brčko, sa Željeznicama RS, Željeznicama FBiH, HŽ Cargo, te sa Lukama Ploče i Rijeka, pri čemu smo se obavezali da ćemo zajednički raditi u oblasti kontejnerske djelatnosti.

USPJEŠNO POSLOVANJE UPRKOS BROJNIM POTEŠKOĆAMA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta je obilježilo poslovanje „Luke Brčko“ tokom protekle i kojom dinamikom se realizuju poslovne aktivnosti u dosadašnjem periodu ove godine?

M. VILJUŠIĆ:
Poslovanje „Luke Brčko“ umnogome zavisi od vremenskih uvjeta, koji su za nas vrlo nepovoljni.
Iako rijeka Sava, po nekom nepisanom pravilu treba biti plovna najmanje oko 260 dana na godinu, ona to vrlo često nije.
Tako, na primjer, prošle godine smo imali dva mjeseca zaleđenu rijeku Savu i nije bila plovna. Isto tako, od 15. lipnja do 1. studenog smo bili suočeni sa niskim vodostajem, kada također opet nije bila plovna, što je za posljedicu imalo malo manju količinu pretovarene robe u odnosu na planiranu i usvojenu u Poslovnom planu preduzeća. Primjera radi, prošle godine smo u siječnju pretovarili 1.007,00 tona robe, dok smo ove godine u istom mjesecu pretovarili 23.000.00 tona, što pokazuje kolika je stvarna potreba i mogućnost za pretovar u “Luci Brčko” samo kada to dozvoljavaju vremenski uvjeti.
U znatnoj mjeri za poslovanje “Luke Brčko” ima iznajmljeni carinski terminal i izdavanje skladišnog prostora koji su postali premali u odnosu na potrebe, što potvrđuje resurse i mogućnosti kojima raspolažemo.
Bez obzira na niz problema s kojim smo se susretali u prethodnoj godini ostvarena dobit na godišnjem nivou je 131.000 KM.
Želim da istaknem velike zasluge gospodina Pere Gudeljevića, mog prethodnika, koji je umnogome doprinio da „Luka Brčko“ dostigne status koji danas ima, što je rezultat brojnih ugovora o poslovnoj saradnji koje je ostvario u mandatnom periodu, a koji su i danas u primjeni.

NOVI RAZVOJNI PROJEKTI

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje težišne aktivnosti predstoje u narednom periodu s ciljem još uspješnijeg poslovanja „Luke Brčko“, a na dobrobit Brčko Distrikta i šire društvene zajednice?

M. VILJUŠIĆ:
„Luci Brčko“ je od Evropske banke za obnovu i razvoj odobren kredit u iznosu od sedam miliona eura, a dodatna tri miliona su odobrena kao gratis sredstva, koja će biti iskorištena za kupovinu nove dizalice.
Navedeno trebaju verifikovati, odnosno odobriti Vlada i Skupština Brko Distrikta, čime ćemo steći uslove za realizaciju pet novih projekata kojima ćemo „Luku Brčko“ modernizovati i osposobiti po svjetskim i međunarodno priznatim standardima.
Ti projekti su izrada željezničkog kolosijeka od željezničke stanice Brčko Novo do Luke, što podrazumijeva izgradnju jednog kraka za potrebe industrije Brčko Distrikta, prevashodno Bimala i Šećerane.
Drugi projekat je asfaltiranje platoa u „Luci Brčko“ što će podrazumijevati uređenje keja, odnosno pristaništa brodova.
Treći projekat je uređenje pristupnog puta sa Bijeljinske ceste u „Luku Brčko“, čime bi se izbjegle saobraćajne gužve i presijecanje pruge i drumskih puteva.
Četvrti projekat je uređenje pruge u Luci,a peti je kupovina nove dizalice.
Ovo prevashodno zbog toga što je naš trenutno najveći problem stare dizalice, proizvedene sredinom šesdesetih godina prošloga stoljeća. Renovirane su 2000. godine, više se kao takve ne proizvode, stalno se kvare i bez mogućnosti nabavke rezervih dijelova.
Zahvaljujući dugogodišnjem radu uposlenici na tim dizalicama iste održavaju u funkciji.
Pošle godine, uzrokovano jakim vjetrom, dizalice su pale sa kolosijeka, zbog čega smo dvadesetak dana imali zastoj, ali smo usjeli u rekordnom roku vratiti ih u funkciju.
Za osiguranje navedenih kreditnih i gratis sredstava zasluge pripadaju gospodinu Peri Gudeljeviću, prethodnom direktoru “Luke Brčko”, Anti Domiću, bivšem gradonačeniku Brčko distrikta i Mati Lučiću, direktoru direkcije za finansije Brčko distrikta, kao i svim drugim sa nivoa države koji su učestvovali i uspjeli ispregovarati ovaj i ovakav povoljan kredit za “Luku Brčko”.
Projekti koje sam naveo neće biti samo od koristi za “Luku Brčko”, nego i za Brčko distrikt, kao i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.
BH BUSINESS MAGAZINE: Šta čini osnovne postulate politike kvaliteta ISO 9001:2015 koje ste implemetirali?

M. VILJUŠIĆ:
Poslovnu filozofijau “Luke Brčko” na prvom mjestu predstavlja kvalitet usluga, kako bi naše poslovanje kontinuirano poboljšavali na vrhunskom nivou prema potrebama lučkih usluga. Kao društveno odgovorna organizacija vodimo brigu o poslovnim odnosima sa privrednim subjektima. Dugogodišnjim uspješnim poslovanjem stvoreni su uvjeti za kvalitetan, pouzdan i brz rad, te ispunjavanje zahtjeva tržišta, usluga i ostalih potreba zainteresiranih strana.
Sve buduće aktivnosti proširenja usluga, programa i organizacije rada preduzeća,
kako bi ostvarili planirani rast usluga, moraju biti usmjerene trajnom poboljšanju
sistema, a time i zadovoljstvu korisnika naših usluga. Politika kvalitete treba biti shvaćena, primjenjiva i održavana na svim nivoima preduzeća, a ona glasi: – U potpunosti udovoljiti prvenstveno zahtjevima naših korisnika i drugih
zainteresiranih strana ostvarivanjem usluga zahtijevane kvalitete, optimalnom
cijenom, te pravovremenim izvršavanjem usluga,
– Kontinuirano povećavati efikasnost izvršavanja usluga kvalitetnim upravljanjem troškovima njihovog obavljanja, optimalnim planiranjem iprilagođenosti poslovnim procesima,
– Redovno praćenje i mjerenje, te unapređivanje nivoa poslovanja usvajanjem i
primjenom novih znanja,
– Kvalitetno postavljanje i ostvarivanje poslovnih ciljeva, što vodi unapređenju
kvalitete i efiasnosti poslovanja, te smanjenju reklamacija usluga,
– Kontinuirano razvijati obim poslovanja sukladno zahtjevima tržišta i klijenata,
te unapređivati sadašnju poziciju na domaćem i vanjskom tržištu,
– Osigurati siguran rad i zadovoljstvo uposlenika preduzeća, te
– Stalno unapređivati kvalitetu naših usluga pridržavajući se tehničkih standarda i normi, zakonskih propisa i zahtjeva međunarodne norme ISO 9001:2015.

BIOGRAFIJA

MARINKO VILJUŠIĆ rođen je 1. 4. 1967. godine u Bijeloj, gdje je završio osnovnu školu. Srednju Tehnološku školu završio je u Osijeku, a Prehrambeni fakultet na sveučilištu „Josip Juraj Štrosmajer“ u istom gradu.
Iz Austrije se vratio 2002. godine i zaposlio u Odjel javne sigurnosti pri Vladi Brčko Distrikta, gdje je bio šef jedinice za interventne situacije, jedine u BiH za takvu vrstu posla.
U tom svojstvu čestvovao je u niz vježbi NATO-a održanih u Finskoj, Afganistanu i Slovačkoj, gdje je bio predstavnik BiH za navedenu oblast.
Na mjesto savjetnika gradonačelnika Brčko Distrikta imenovan je 2009. godine, gdje je ostao do kraja 2011. godine, kada se vratio na mjesto šefa jedinice za interventne situacije. Od 15. 3. 2017. direktor je JP „Luka Brčko“.
Oženjen je i otac troje djece.