dr. Smiljan Vidić

DR SMILJAN VIDIĆ, NAČELNIK OPĆINE ČAPLJINA:

STIMULATIVNIM MJERAMA, U OKVIRIMA NADLEŽNOSTI,

ČINIMO SVE DA STVORIMO PREDUVJETE ZA VEĆU RAZINU

INVESTICIONIH ULAGANJA NA PODRUČJU OPĆINE

– Izrazito povoljan geoprometni položaj

– Privatna inicijativa, značajan faktor ekspanzije gospodarstva

–  Općedruštveno korisne aktivnosti, sa težištem na razvoj infrastrukture, posebno izražene u protekle tri godine

– Sinergija aktivnosti općinske administracije sa zahtjevima i potrebama investitora

                                                                                                 Pripremio Rašid Hakić

                                                                        Fotografije: Općina Čapljina (F. Matić)

Sintezom nekoliko bitnih elemenata za ekspanziju privrednih aktivnosti, a jedan od njih je i povoljan geoprometni položaj, sve do kraja devedesetih godina prošloga stoljeća na području općine Čapljina bilježen je dinamičan ekonomski rast. Poslujući u sastavu velikih privrednih sistema, preduzeća sa područja ove općine upošljavala su nekoliko hiljada radnika, što je za tadašnje prilike omogućavalo solidan standard i općedruštvenu progresiju.

Šta danas predstavlja osnovne odlike privrednog ambijenta, koji su efekti i posljedice tranzicije vlasničkih odnosa, u kojoj mjeri je, u poslijeratnom periodu, općinska administracija uticala na privlačenje investitora, neka su od pitanja na koja je odgovore dao Dr Smiljan Vidić, prvi čovjek općine Čapljina.

BH BUSINESS MAGAZINE: Gospodine Vidić, kako bi u najkraćim crtama, izgledalo predstavljanje područja općine Čapljina i sa kakvim specifičnostima u odnosu na mikro i makro okruženje ?

DR. S. VIDIĆ: Općina Čapljina se nalazi u donjem dijelu rijeke Neretve, ra raskrižju putova prema  Stocu na istoku, Ljubuškom na zapadu, Mostaru na sjeveru i jugu prema Metkoviću u Republici Hrvatskoj. Na površini od 274 kilometra kvadratna živi oko 32 000 žitelja koji su organizirani u 28 mjesnih zajednica. Jedna smo od rijetkih općina kroz koje protiču četiri rijeke i to Neretva, Trebižat, Bregava i Krupa. Za rijeku Krupu je važno spomenutu fenomen da povremeno teče uzvodno što se desi kada se poveća vodostaj rijeke Neretve u koju Krupa utječe, te se tada tok Krupe okreće uzvodno prema Hutovu blatu iz kojeg izvire. Mediteranska klima, blizina mora, obilje sunca i vode, te plodno tlo čine ovo područje prijemčivim za život.

HISTORIOGRAFSKI FAKTI

Prvi stanovnici ovog područja, kako je zabilježeno na drevnim grčkim, a kasnije i rimskim kartama su starosjedilački ilirski narodi, među kojima su zasigurno najuticajniji bili Ardijejci, koji će negdje u trećem vijeku prije nove ere formirati jedno od tada najjačih i najuticajnijih kraljevstava na Balkanu, ilirsko kraljevstvo Ardijeje ili Ardijejaca.

Kada je u pitanju etimologija naziva grada, Čapljina, zanimljiva je podudarnost sa latinskom riječi „Adrea“, što doslovno znači  „Čaplja“, a što opet konicidira za nazivom najutjecajnijeg ilirskog naroda na tom području, Ardijejaca, ( izvorno zapisano kao Ardiaei), koji je nastanjivao upravo šire područje Čapljine i doline rijeke Neretve. To otvara mogućnost da su Sloveni, dolaskom na ovo područje, preuzeli naziv od Ilira ili Rimljana, a zatim ga preveli na svoj jezik. Naravno, to je samo jedna od više mogućih interpretacija, koja otvara mnoga druga pitanja na polju etno-jezičkog istraživanja.

PRIJERATNI RESPEKTA VRIJEDAN GOSPODARSKI POTENCIJAL

BH BUSINESS MAGAZINE: Šta su bile osnovne karakteristike prijeratnog privrednog ambijenta i kakve su posljedice po tom osnovu nastale u periodu od 1992. do 1995. godine, u svima nama na bh. prostoru poznatim neprilikama ?

DR. S. VIDIĆ: Do 1992. godine općina Čapljina je po svom gospodarskom razvoju spadala u razvijenije općine u regiji. Težište razvoja je bila metalska i prehrambena industrija te poljoprivreda. Tvornice „Unis“, „Energoinvest“, „Lasta“, „Hepok“ i druge, zapošljavale su više tisuća radnika.

Ovaj kraj je bio poznat i po poljoprivrednim proizvodima, poglavito po ranom povrću i voću.

Tijekom rata Čapljina je bila na prvoj crti sukoba što je za posljedicu imalo razaranja, kako stambenih tako i gospodarskih objekata. Zbog nemogućnosti obrađivanja uništena su i mnoga poljoprivredna gazdinstva. Sve to je imalo za posljedicu uništenje ogromnog dijela postojećih gospodarskih i poljoprivrednih subjekata, odnosno gubitak više tisuća radnih mjesta. Dodatni teret  bili su i brojni prognanici koji su svoj novi dom našli na području naše općine.

SLAB UČINAK TRANZICIJE VLASNIČKIH ODNOSA

BH BUSINESS MAGAZINE: Poslijeratni period, osim sanacije svega onoga što je devastirano u ratnom vihoru, bila je i tranzicija vlasničkih odnosa u privrednim subjektima. Generalno posmatrano, rezultati su više nego poražavajući, sa rijetkim pozitivnim izuzecima. Šta je karakteristika privrede općine Čapljina kada je u pitanju proces privatizacije, koji su rezultati istog u konačnici i koju ulogu je imala i ima privatna poduzetnička inicijativa ?

DR. S. VIDIĆ: Nakon rata, u uvjetima koji su bili nepovoljni, trebalo je ponovo napraviti strategiju oporavka gospodarstva, odnosno otvaranja novih radnih mjesta. Nažalost, proces privatizacije nije rezultirao očekivanim gospodarskim pomakom, a svakako da treba imati u vidu i gubitak tržišta, kao i propast tvornica „majki“. Pozitivan primjer u poslijeratnom periodu je privatizacija Hepok-a, koja je rezultirala obnovom nasada voćnjaka i vinograda, autobusnog kolodvora s transportnim poduzećem, te djelomično tvornice keksa i vafla Lasta. Proradio je i poduzetnički duh te se sve više pojedinaca odlučivalo pokrenuti privatni biznis. Uglavnom se radi o sitnom i srednjem poduzetništvu, te poljoprivrednoj proizvodnji.  Zahvaljujući  privatnom poduzetništvu danas se Čapljina može ubrojiti u srednje razvijene općine s velikim potencijalom za budućnost. Pored već navedenih firmi koje su postojale prije rata, a i danas uspješno posluju, izdvojio bih i one nastale nakon rata i to Bakalar comerc, Helios i Voće gold.

SA JASNO TRASIRANOM VIZIJOM RAZVOJA

BH BUSINESS MAGAZINE: Šta predstavlja težišne aktivnosti čijom realizacijom će u znatnoj mjeri biti poboljšani uslovi života na ovom područje i koji planski dokumenti su temeljne odrednice razvoja općine u narednom desetljeću ?

DR. S. VIDIĆ: Ove, kao i ranijih godina, težište aktivnosti lokalne vlasti je razvoj gospodarstva i infrastrukturni projekti. Puno je takvih projekata, od kojih izdvajam izgradnju sportskog središta s takozvanom bsalon dvoranom, najvećom te vrste u jugoistočnoj Europi, čija vrijednost projekta je 1.000 000, 00 KM , izgradnju područne škole u Čeljevu sa investicijom u iznosu od  650 000, 00 KM, rekonstrukciju puta Gabela- Gabela polje, za što je potrebno 580 000, 00 KM, te uličnu rasvjetu po mjesnim zajednicama, za čiju realizaciju je potrebno izdvojiti  200 000, 00 KM.

Planiran  je i nastavak izgradnje vodoopskrbnog sustava Dubravska visoravan, te vodovod Čapljina- Zvirovići, a u pogon je pušteno takozvano reciklažno dvorište, kao početak planskog planiranja gospodarenja otpadom.

Kada su u pitanju planski dokumenti, pri samom smo završetku izrade Prostornog plana općine za period  od 2010. do 2020. godine, završili smo projekt Strategije razvoja za period od 2010. do 2015. godine, a pri završetku je izrada Strategija razvoja poljoprivredne proizvodnje za period od 2011. do 2016. godine.

POVEĆAN INTERES POTENCIJALNIH INVESTITORA

BH BUSINESS MAGAZINE: Koju ulogu je u proteklih petnaestak godina odigrala lokalna vlast sa aspekta stvaranja preduslova za što veću privrednu progresiju i koji faktori utiču na još učinkovituju ulogu, kako Vas kao prvog čovjeka općine, tako i  općinskih organa i službi?

DR. S. VIDIĆ: Svakako da lokalna vlast ima veliku ulogu u kreiranju gospodarstva, prije svega u kreiranju povoljnog ambijenta za ulaganje. Nažalost, prošlo je previše vremena da se to spozna.

Tek zadnjih nekoliko godina lokalna vlast je pokazala volju da se pomogne gospodarstvu na način da smo realizovali određene aktivnosti u povezivanju više gospodarskih subjekata koji se bave sličnim djelatnostima, te na taj način povećali konkurentnost na tržištu. Ništa manje značajno nije ni to da u natječajima, pored cijene i kvalitete, preferiramo i  cijenu građevinskog zemljišta za gospodarske objekte, koja iznosi 1 KM po kvadratnom metru, a smanjili smo i porezne obaveze.

Rezultati navedenih aktivnosti nisu izostali, a ogledaju se, prije svega, u stabilnosti pa i blagom porastu radnih mjesta, što je uspjeh u ovim godinama gospodarske recesije.  Bitno je istaći i povećan interes ulagača, ne samo iz Bosne i Hercegovine, nego i iz država u okruženju, te Europe. Neki od poslovnih dogovora su i realizirani, a primjer  toga je početak gradnje tvornice za recikliranje guma, te izgradnja fotonaponske elektrane.

Ulogu načelnika i najbližih saradnika smatram odlučujućom, kako na lokalnoj  tako i na višim razinama vlasti. Nažalost, bilo zbog zakonske neuređenosti ili zbog nerazumjevanja na višim razinama vlasti, mnogi projekti koje lokalna vlast ne može sama isfinansirati, ostaju nerealizirani. Činjenica je da se život odvija u općinama i da narod najviše očekuje od načelnika i lokalne vlasti,  bez obzira da li jesu ili nisu nadležni za rješavanje određenih pitanja i problema.

ČAPLJINA JE BILA I  OSTALA OTVOREN GRAD

BH BUSINESS MAGAZINE: Gospodine Vidić, nepune tri godine prvi ste čovjek općine Čapljina, dovoljno vremena da spoznete i ono što ste nekada ranije posmatrali na drugačiji način. S tim u vezi, kakav je Vaš stav o sintezi općinski načelnik  – menadžer ?

DR. S.VIDIĆ: U današnje vrijeme načelnik,  pored političke dimenzije, mora imati i sve odlike menadžera, odnosno dobrog domaćina. Da bi se domaćinski odnosilo prema lokalnoj zajednici,  kojoj je načelnik na čelu, potrebno je izdvojiti puno energije, vremena, imati odlike dobrog menadžera, koji će prevashodno odabrati pobjednički tim.

Od izuzetne je važnosti biti u stalnom kontaktu s građanima, poslušati kritike, savjete, pohvale i sublimirajući sve to, raditi na izgrađivanju svijesti očuvanja grada i našeg okoliša.

Rezultati osvareni od početka 2009. godine do sada potvrđuju da je, definisanjem jasne vizije razvoja ovog područja, s akcentom na stvaranje preduvjeta za razvoj gospodarstva, moguće napraviti novi, pozitivni imidž društvenih aktivnosti na lokalnom nivou. Čapljina je u predratnom periodu slovima kao otvoren grad.

Ona to i danas jeste u pravom smislu te riječi i sve aktivnosti su usmjerene da tako i ostane.

  Dr. SMILJAN VIDIĆ, rođen je 21. Listopada 1963.godine u Čapljini gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Nakon srednje škole upisuje se na Medicinski fakultet u Sarajevo. Po završetku studija kratko je radio u Domu zdravlja u Čapljini, a 1994. godine počinje raditi u KB Mostar. Specijalizaciju iz interne medicine završio je u Zagrebu.

Politikom se bavi od 2006. godine, a za načelnika općine Čapljina izabran je na izborima 2008.godine. Slobodno vrijeme  upražnjava  igrajući tenis i slušajući glazbu, prevashodno rock i punck.

I ono što smatra najvažnijim u životu, oženjen je, sretan muž i otac dvoje djece.