SALEM DEDIĆ, NAČELNIK OPĆINE:

INTERVJU – SALEM DEDIĆ, NAČELNIK OPĆINE JABLANICA

SALEM DEDIĆ, NAČELNIK OPĆINE:

KVALITETNOM
POVEZANOŠĆU SA AUTOCESTOM JABLANICA DOBIJA NOVE
RAZVOJNE ŠANSE

Tekst Rašid Hakić
Fotografije Općina Jablanica

Smještena između planina Čvrsnice i Prenja, u dolini rijeke Neretve proteže se općina Jablanica. Putnom i željezničkom infrastrukturom povezuje Jadransko more i centralnu Bosnu i Hercegovinu, čime se temalji privredni i općedruštveni razvoj.
Šta danas čini osnovne karakteristike privednog ambijenta općine Jablanica, po čemu se razlikuje od drugih bh. sredina, koje mogućnosti pruža investitorima i šta su refleksije izgradnje putnog koridora ?
Na navedena i druga pitanja odgovore je dao Salem Dedić, prvi čovjek općinske administracije, koji je povjerenje građana potvrđivao u četiri izborna ciklusa.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Gospodine Dedić, šta su bile osnovne karakteristike privrednog ambijenta Jablanice krajem osamdesetih godina prošloga stoljeća?

S. DEDIĆ:
Općina Jablanica je u prijeratnom periodu bila uspješna lokalna sredina, čiji je općedruštveni razvoj bio baziran na uspješnom poslovanju tri glavna privredna subjeta.
To su bile Hidroelektrane na Neretvi, kao dio elektroenergetskog sektora, Industrija Granit koja je vršila ekspoataciju i preradu kamena i nadasve kvalitetan proizvod plasirala na ex jugoslovensko i tržište šireg okruženja, te Unis valjčani ležajevi, poslovna jedinica Unisa-a iz Vogošće. Privredni ambijent upotpunjavao je i veliki broj privatih poduzetnika raznih profila. Navedeni privredni subjekti omogućavali su zapošljavanje velikog broja radnika, čime je bio obezbijeđen solidan životni standard. U GRANIT-u je bilo uposleno više od 1000 radnika, u Hidroeletranama oko 500, a u Unis valjčanim ležajevima oko 200 radnika. U tako uređenom sistemu Jablanica je bila sredina ugodnog življenja, što ju je svrstavalo u red razvijenih lokalnih sredina.

KVALITETAN SERVIS

BH BUSINESS MAGAZINE:
Kakvim ocjenjujete rad općinske administracije?

S. DEDIĆ:
Tokom 2015. godine način rada općinske administracije uskladili smo sa zahtjevima, odnosno normama Cetrifikata ISO 9001-2000, a prošle godine uveli smo novi informacioni sistem „48“, po uzoru na prijateljski grad Inđija u Srbiji.
Time smo omogućili najveći mogući stupanj kvaliteta rješavanja zahtjeva svih koji žele da investiraju ili bilo šta rješavaju u općinskim službama.
Analize koje provodimo potrvrđuju da smo efikasan servis za rješavanje zahtjeva privrednika, odnosno onih koji žele investirati.
Nastojimo da plaćanja nakade za zemljište, rente i ostale naknade budu minimalne, a sredstva od prodaje zemljišta ne trošimo u javnu potrošnju.

LOŠE POSLJEDICE TRANZICIJE VLASNIČKIH ODNOSA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Kako se u poslijeratnom periodu odvijala dimanika privrednih aktivnosti?

S. DEDIĆ:
Dolazak mira na bh. prostore Jablanicu je zatekao sa nepovoljnom situacijom po pitanju gotovo svih aspekata života.
Ilustracije radi, pored 12 hiljada žitelja Jablanice, na području općine djelovalo je i pet kolektivnih centara u kojima je boravilo oko 10 hiljada raseljenih lica.
Samim tim težišne aktivnosti bile su usmjerene na popravku devastiranih dijelova općine kako bi se obezbijedili uslovi za povratak ljudi na svoja ognjišta. Znatne štete pretrpjeli su i privredni subjekti.
Bili smo suočeni sa prestankom rada GRANIT-a i Unis valjčanih ležajeva, a poslovanje je nastavljeno samo u Hidroelektranama na Neretvi, čiji infrastrukturni kapaciteti i ljudski potencijali su tokom rata, srećom sačuvani.
U relatvno kratkom periodu riješeno je pitanje kolektivnih centara, aktivno se radilo na obnovi kapaciteta u oblastima eksploatacije kamena, ugostiteljstva i turizma čime se došlo do iole zadovoljavajućeg nivoa. Ipak, nije nas mimoišla nekorektna i zloupotrebama obilježena privatizacija, čime smo izgubili GRANIT koji je u stečaju, a PJ UNIS-a je prodata u stečajnom postupku, što nas je opredijelilo da akcenat usmjerimo na podrške privatnoj inicijativi, poljoprivredi, ugostiteljstvu, turizmu i drugim sektorima.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koji planski dokumenti definišu još jači razvoj Općine?

S. DEDIĆ:
Dva osnovna pravca djelovanja orjentisana su kroz usvojenu Strategiju razvoja općine za period 2016.- 2025. godina, pri čemu smo usvojili novi Prostorni plan općine za navedeni period.
To su dva ključna akta kojima gradimo priču za još bolju Jablanicu. U prostornom planu je predviđeno trinaest poslovih zona, pri čemu smo orjentisani na prirodna bogastva i to kamen granit, te hidropotencijale za izgradnju mini elektrane za investitore poput sugrađanina Mirze Teletovića, kapitena košarkaške reprezetacije BiH, a razvojne šanse su i u oblasti turizma.
Rekonstrukcijom porušenog mosta „Bitka za ranjenike“, za što je Elektroprivreda BiH osigurala jedan milion KM, turisti koji dolaze u Jablanicu moći će da uživaju u novim sadržajima.
Planine Prenj, Čvrsnica i Čabulja, te plato Risovca, gdje je izgrađen ski centar i nekropola stećaka, koja se nalazi na svjetskoj listi UNESKO-a, aduti su još jačeg razvoja turizma i ugostiteljstva.
Sve navedeno, te izgradnja velikog hotela u gradu, tri hotela na obalama Jablaničkog jezera i hotela na ski centru, osiguravaju da će Jablanica u dogledno vrijeme biti sredina koja će ispunjavati preduslove dobijanja BFC certifikata, kao općina sa dobrim poslovnim okruženjem.
Apkilaciju za certifikat smo predali i uvjeren sam da ćemo biti prepoznatljivi kao prva općina u Hercegovini koja je vlasnik tog značajnog dokumeta. Ništa manje važna nije ni činjenica da je Dom naroda parlameta FBiH usvojio zaključak o izgradnji putne petlja kojom će biti obezbijeđena kvalitetna povezanost na autocestu, čime Jablanica dobija nove razvojne šanse.

JABLANICA NIJE OSTALA IZOLOVANA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Aktuelizirano je pitanje trase Autoputa 5C, što je posebno u Hercegovini izazvalo veliku polemiku.
Šta Jablanica dobija izgradnjom putnog koridora prema Jadranskom moru?

S. DEDIĆ:
Ličnim angažovanjem, zaključkom vanredne sjednice općinskog vijeća Jablanica, te učešćem načelnika susjednih općina, uticali smo da Dom naroda u Parlamentu FBiH naloži vladi FBiH, nadležnim ministarstvima i JP Auto ceste da iz dijela ušteda na optimizaciji tunela Prenj u iznosu od 300 miliona eura, 50 miliona bude investirano na izgradnji čvorišta odnosno putne petlje, čime će Jablanica na kvalitetan način biti povezana sa autocestom.
Bitno je naglasiti da će ovaj putni objekat biti rađen uporedo sa izgradnjom tunela, što će doprinijeti novim razvojnim šansama općine Jablanica. Kvalitetnom povezanošću sa autocestom Jablanica je izbjegla izolaciju i obezbijedila preduslove za izgradnju novih poslovih zona, što u konačnici znači nova radna mjesta i sve benefite koja ona sa sobom nosi.

MILIONSKE INVESTICIJE

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje kapitalne projekte ste planirali realizovati tokom ove godine i sa koliko sredstava?

S. DEDIĆ:
Strategijom razvoja i Akcionim planom ulaganja u kapitalne projekte za 2017. godinu planirana su sredstva u iznosu od 2,5 miliona KM.
Osim navedenog, putem Razvojne agencije apliciramo i za sredstva po osnovu prekogranične saradnju od viših nivoa vlasti. Akcenat u ovoj godini usmjerili smo na ulaganje u novu industrijsku zonu, a vrlo brzo ćemo usvojiti regulacioni plan industrijske zone Bijeli Potok, gdje ćemo stvoriti preduslove da 14 investitora realizuju biznis planove, za što je predviđeno oko 200 hiljada KM budžetskih sredstava.
Jedan od strateških kapitalnih projekata, nakon usvojenog regulacionog plana Centar 1, koji smo predvidjeli tokom ove godine, a koji će koštati oko pet miliona KM, je uređenje trga u centru grada.
To je Trg Alije Izetbegovića, lokalitet za koji smo izabrali idejno rješenje i time želimo da središte grada dobije sadržaj kakav zaslužuje. Drugi kapitalni projekat je uređenje gradskog parka, što ćemo realizovati u saradnji sa bratskim općinama iz Turske.
Završili smo veliki kapitalni projekat izgradnje sportskog centra u koji smo investirali oko 6,5 miliona KM i koji je prepoznatljiv u Hercegovini.
Kod Evropske komisije aplicirali smo za projekat Centra za obradu kamena u vrijednosti jednog miliona KM. Projekat je po uzoru na Brač u Hrvatskoj, čime želimo da zajedno sa našim privrednicima omogućimo da se naši učenici iz srednje škole mogu obučavati i usvajati nove vještine. Planirana je i izgradnja Kulturnog centar, objekta za kulturnu zajednicu Bošnjaka „Preporod“ i Hostela za mlade na Jablaničkom jezeru.
Bitno je navesti i to da smo kod državnih instutucija i organizacija aplicirali projekat proširenja staračkog doma, čime bismo dosadašnje kapacitete za smještaj tridesetak lica, povećali za dodatnih dvadeset .

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koja je uloga Regionalne razvojne agencije REDAH u poboljšanju privrednog i općedruštvenog ambijenta?
S. DEDIĆ:
Član sam Upravnog odbora REDAH-a i samim tim kvalitetno upoznat o radu i projektima koje realizuje.
Općina Jablanica ima izuzetno dobru saradnju sa REDAH-om što potvrđuju zajednički projekti u oblastima turizma i poljoprivrede, a aktivnosti Agencije vidljive su u svim općinama HNK i SBK, čime je na najbolji način opravdano njihovo djelovanje.
I priključak Jablanice na autocestu rezultat je našeg zajedničkog angažmana.

PARTNERSKI ODNOS PRIVREDNIKA I OPĆINE

BH BUSINESS MAGAZINE:
Na koji način privrednici općine Jablanica zajednički djeluju s ciljem saradnje sa Općinom i širim okruženjem?

S. DEDIĆ:
Naši privrednici su prepoznali kakve benefite donosi kvalitetno organizovanje, te su prije šest godina svoj rad kanalisali utemeljenjem Udruženja sa kojim imamo partnerske odnose, čime kao Općina nastojimo da budemo što kvalitetniji servis. Rezultat toga je i poslovni inkubator koji smo otvorili u Muzeju „Bitka za ranjenike“.
Ništa manje značajno nije i formiranje Vijeća za konkutentnost, što je realizovano u saradnji sa Njemačkim GIZ-om, čime inicijative privrednika delegiramo općinskom vijeću, a izgrađeni partnerski odnosi su s ciljem stvaranja što optimalnijih uslova za privredni razvoj.
Na području općine Jablanica posluje oko 200 poslovnih društava od kojih se pedesetak izborilo za prepoznatljivost u mikro i makro poslovnom okruženju.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Kakav je Vaš stav o sintagmi „Općinski načelnik – menadžer“?

S. DEDIĆ:
Svaki privredni subjekt, obzirom na djelatnost i veličinu je različit, a uspjeh na tržišu u najvećoj mjeri ovisan o menadžeru, odnosno menadžmentu. Svrha privrednog subjekta je ostvarenje profita.
U korelaciji sa Općinom kao institucijom ima mnogo toga zajedničkog. Općinski načelnik upravlja administracijom i nastoji da bude što učinkovitija. U saradnji sa općinskim vijećem i najbližim saradnicima kreira, planira i realizuje projekte za općedruštevenom interesu i sve to zahtijeva menadžerske osobine koje načelnik mora ispoljavati.
Želim zaključiti da liderske, odnosno menadžerske odlike općinskog načelnika umnogome zavise u kojoj će mjeri općina imati progresiju svih društvenih aspekata.

 

Salem Dedić rođen je 20. Novembra 1960. godine u Glodnici kod Jablanićkoj jezera.
Srednju ekonomsku školu završio je u Konjicu, a akademsko zvanje stekao na Ekonomskom fakultetu u Mostaru.
U periodu od 2000. do 2002. godine bio je član općinskog vijeća, a poslanik u skupštini HNK od 2002. do 2004. godine.
Za načelnika općine izabran je 2004. godine, a povjerenje građana potvrđivao je i 2008., 2012. i 2016. godine. Član je SDA, koju je, kako kaže, devedesetih godina prepoznao kao najdržavotvorniju političku opciju.
Bio je predsjednik općinskog odbora SDA, a član je kantonalnog i glavnog odbora SDA. Ponosan je na činjenicu što je u četiri izborna ciklusa biran na načelničku poziciju, a posebno ističe podatak da je podršku dobijao i od pripadnika hrvatske nacionalnosti, kao i građana koji ne pripadaju SDA. Oženjen je, otac kćerke i sina, a suprugi i djeci zahvalan je na podršci koju mu iskazuju kako bi povjerene obaveze izvršavao na što uspješniji način.