ENVER MERDIĆ, DIREKTOR TERMOELEKTRANE „KAKANJ“

INTERVJU – ENVER MERDIĆ, DIREKTOR TERMOELEKTRANE KAKANJ

ENVER MERDIĆ, DIREKTOR TERMOELEKTRANE „KAKANJ“:

IZGRADNJOM BLOKA 8. BIT ĆE
KVALITETNO RIJEŠENO
PITANJE GRIJANJA ZENICE I SARAJEVA

Tekst Rašid Hakić
Fotografije TE „Kakanj“

Nakon sticanja zvanja diplomiranog inžinjera nekoliko godina radio je kao profesor u srednjoj školi, da bi sav ostali radni vijek bio u Rudniku „Kakanj“, obavljajući poslove na kojima je stečena stručna znanja potvrđivao u praksi. Sa izraženom odgovornošću i uspjehom u obavljanju povjerenih obavezama gradio je ugled u radnoj sredini i širem okruženju, koje je potvrđeno i nagrađeno u nekoliko izbornih ciklusa, nakon čega je slijedio i politički angažman.
Motiv za bavljenje politikom prevashodno je bila želja da lično doprinese razvoju lokalne zajednice i društva u cjelini.
Navedeno i mnogo toga drugog, nadasve pozitivnog, odnosi se na Envera Merdića, koji je od januara 2016. godine direktor Termoelektrane „Kakanj“, prvi sa područja općine Kakanj u dugogodišnjoj povijesti ovog privrednog kolektiva.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Gospodine Merdić, kako biste u najkraćim crtama predstavili privredni subjekt na čijem ste čelu?

E. MERDIĆ:
Izgradnja Termoelektrane „Kakanj“ vršena je etapno u periodu od 1947. do 1988. godine. Proizvodnja električne energije počela je 1956. godine puštanjem u pogon blokova 1. i 2. i povećavala se sukcesivnim puštanjem u pogon blokova 3. i 4. 1960. godine, bloka 5. 1969. godine, bloka 6. 1977. i bloka 7. 1988. godine. Blokovi 1,2,3 i 4 su van pogona, a električnu energiju Termoelektrana „Kakanj“ proizvodi u termoblokovima 5, 6 i 7. Termoelektrane „Kakanj“ i „Tuzla“ nosioci su proizvodnje električne i toplotne energije.
Termoelektrana „Kakanj“ vrši distribuciju manje količine toplotne energije za grad Kakanj, a kapaciteti nam omogućavaju da veće količine toplotne energije možemo usmjereriti prema Zenici i Sarajevu, što je u trenutnim okolnostima političko pitanje.
Smatram da je proizvodnja električne energije u termobkolovima stabilan način proizvodnje, što potvrđuje stanje nakon liberalizacije prodaje električne enegije na tržištu, pri čemu su svi veći potrošači prišli JP Elektroprivreda BiH kao stabilnom izvoru električne energije, bez obzira na postojanje drugih ponuđača. Slabilnost proizvodnje električne energije potvrdila se i u periodu iznimno niskih temperaturama protekle zime, kada je, usljed problema sa grijanjem u Zenici bila povećana potrošnja električne energije.
Vanredna situacija uspješno je prevaziđena, čime je još jednom potvrđen značaj Termoelektrane „Kakanj“.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koliko radnika je uposleno u Termoelektrani i sa kakvom kadrovskom strukturom?

E. MERDIĆ:
Radno su angažovana 602 uposlenika.
Od toga je 16 polukvalifikovanih, 75 kvalifikovanih, 147 sa srednjom stručnom spremom, 261 visokokvalifikovanih, 7 je sa višom, a 93 su sa visokom stručnom spremom.
Imamo i sedam magistara, te dva doktora nauka. Smatram da smo kadrovski u najboljoj mjeri osposobljeni da kvalitetno vodimo proizvodni proces sa visokosofisticiranom opremom za proizvodnju električne i toplotne energije.

INVESTICIONA ULAGANJA U SKLADU SA POTREBAMA I MOGUĆNOSTIMA

BH BUSINESS MAAGAZINE:
Koji projekti na revitalizaciji proizvodnih segmenata su realizovani u proteklih dvadesetak godina i sa kakvim efektima?

E. MERDIĆ:
U poslijeratnom periodu izvršena je rekonstrukcija i modernizacija blokova 5 i 6 snage 110 megavata,.Djelimično je izvršena rekonstrukcija bloka 7 jačine 30 megavata i rashladnog sistema blokova 5 i 6, odnosno prelaska sa poluotvorenog na zatvoreni sistem hlađenja. Realizacijom navedenih investicija proizvodni vijek postrojenja produžen je za petnaestak godina, poboljšana je pogonska spremnost, povećan stepen korisnog djelovanja i smanjena emisija polutanata. Radimo i na ekološkim projektima, od kojih i na ugradnji elektro filtera čime smo smanjili čestice čvrste prašine ispod granične vrijednosti i time napravili značajan iskorak u odnosu na okruženje.
U toku je završetak revizije idejnog projekta za odsumporavanje i denitrifikaciju dimnih plinova, u iznalaženju konačnog rješenja. Od naredne godine trebali bi početi sa gradnjom postrojenja čime bi kvalitetno završili ekološke projekte i time Termoelektranu otvorili prema evropskoj enegetskoj zajednici po pitanju kvalitetne zaštite okoliša.

BH BUSINESSMAGAZINE:
Koje posljedice su uzrokovane liberalizacijom tržišta električne energije?

E. MEDRIĆ:
Termoelektrana „Kakanj“ je dobro organizovan i društveno odgovoran privredni subjekt. Liberalizacijom tržišta smanjena je komociju JP Elektroprivreda BiH, potražnja električne energije je opala, te smo morali reducirati rad postrojenja. Rudnici su bili u fazi prestruktuiranja i investicionih ulaganja, tako da smo u takvim uslovima radili sa smanjenim kapacitetom sve do trećeg kvartala 2016. godine.
Ipak smo, uprkos navedenom, zahvaljujući poslovnim rezultatima ostvarenim u trećem kvartalu, proteklu godinu završili sa pozitivnim rezultatima zahvaljujući činjenici da su sva raspoloživa postrojenja bila maksimalno uključena.

USPJEŠNA PROTEKLA POSLOVNA GODINA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta su bile težišne aktivnosti u protekloj godini menadžmenta na čijem ste čelu?

E. MERDIĆ:
Osnovni zadatak je bio ostvarenje procesa proizvodnje shodno trogodišnjm planu u periodu od 2015. do 2017. godine. U tom kontekstu najviše smo se angažovali na upravljanju zalihama i svim tehnološkim procesima, smanjili smo cijenu prizvodnje jednog kilovata električne energije, sveli je na normalnu, konkurentnu na evropskom tršištu, a prioritetan zadatak bit će zadržavanje dostignutog nivoa poslovanja.
Tokom naredne godine maksimalno ćemo aktuelizirati pitanje izgradnja zamjenskog bloka 8. za blokove 5. i 6. čime bi bili stvoreni preduvjeti za sigurno poslovanje Termoelektrane na dugoročnim osnovama.

IZGRADNJOM BLOKA 8 DO KVALITENOG GRIJANJA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Hoće li se izgradnjom bloka 8. riješiti pitanje kvalitetnog grijanja Zenice i Sarajeva?

E. MERDIĆ:
Studija grijanja Sarajeva je urađena, što je ujedno i zeleno svjetlo za izgranju bloka 8.
Što se tiče grijanja Zenice mi u ovom momentu imamo dovoljne količine toplotne energije koju bismo mogli distribuirati prema Zenici. Treba nagIasiti da je 2011. godine izrađena studija, koja treba da bude revidirana po pitanju smanjenja troškova, čime bi se dobilo najoptimalnije rješenje.
Smatram da proizvodnjom toplotne energije Termoelektrani dajemo još veću sigurnost, čime povećavamo stepen iskorištenja postojećih blokova, pogonsku spremnost povećavamo za tridesetak procenata, što je benefit kako za JP Elektroprivreda BiH, tako i za građane Zenice i Sarajeva koji bi tu toplotnu energiju koristili.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Iz kojih rudnika se snabdijevate energentom i u kojoj mjeri opremljenost rudnika garantuje konstantu snabdijevanja?

E. MERDIĆ:
Termoelektrana i rudnici uzejamno su komplementarni, pri čemu organizujemo poslovne aktivnosti. Ugalj dobijamo iz rudnika Kakanj, Breza, Zenica, Bila i Gračanica iz Gornjeg Vakufa i količine su dostatne za nesmetan rad Termoelektrane. Rudnika Kakanj je bazni, od kojeg dobijamo sedamdeset posto ukupne količine uglja i ukoliko nemamo stabilan Rudnik Kakanj i naše poslovanje ne može biti stabilno.
JP Elektroprivrede BiH od 2009. godine, kada je izvršena intergacija sa rudnicima, osim banovićkog, dosta je uradila po pitanju investiranje u rudnike.
Uvjeren sam da će proizvodnja biti stabilna i u narednom periodu i moći ćemo odgovoriti zahtjevima tržišta. Dnevne potrebe Termoelektrane za ugljem, u uslovima kada rade sva tri bloka snage 450 megavata su oko osam hiljada tona uglja, što je i količina koju nam rudnici isporučuju.

BILA I OSTALA JEDAN OD TEMELJA OPĆEDRUŠTVENOG RAZVOJA LOKALNE ZAJEDNICE

BH BUSINESS MAGAZINE:
Na koji način Termoelektrana potvrđuje društvenu odgovornost?

E. MERDIĆ:
Trudimo se da lokalnoj zajednici damo sve što joj pripada.
Da očuvamo čistoću zraka putem ekološkog monitoringa i budemo podrška lokanim organizacijama, udruženjima, razvoju sporta, kulture i svih drugih oblika društvenog života.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Bili ste predsjednik Odbora za energiju, industriju i rudarstvo pri
Parlamentu FBiH.
Koliko Vam je to koristilo u sagledavanju stanja elektroenergetskog bh. sektora i koliko Vam pomaže na mjestu prvog čovjeka menadžmenta Termoelektrane?

E. MERDIĆ:
Kroz razne seminare i ostale forme kojima sam prisustvovao bolje sam upoznat sa evropskim direktivama, ekologijom, radom termoelektrana, obnovljivim izvorim energije i svim drugim temama koji tretiraju oblast kojom se bavim. Pri tome sam shvatio da se primat davao čistoj proizvodnji električne energije, pri čemu se zanemario rad termoelektrana. Radom u Odboru upoznao sam problematiku sa kojom se susreću firme koje se bave proizvodnjom električne energije, pogotovo u oblasti obnovljivih izvora.
Stvorio sam sliku kako funkcioniše JP Elektroprivreda BiH kao složen poslovni sistem, kako funkcionišu FERK i DERK, a mogao sam praviti paralelu između Elektroprivrede BiH i Elektroprivredi HZHB i shvatiti r određene azlike. Sve to mi pomaže u poslu koji obavljam.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Dugo godina ste u realnom sektoru, a imate iskustva funkcionisanja politike na raznim nivoima.
Šta Vam je bliže i u kojoj ulozi se bolje snalazite?

E. MERDIĆ:
Po profesionalnom predjeljenju sam tehničko lice sa dugogodišnjim radnim iskustvom.
Samim tim bliži mi je realni sektor, koji je jasnije definisan.
Iz dosadašnjeg iskustva smatram da je jedan mandat na ovoj poziciji nedovoljan da se učine značajniji rezultati.
Skoro pola mandata je neophodno dok shvatite sve ono što je potrebno za funkcionisanje Termorelektrane takve kakva jesta.
Liično bih volio obaviti još jedan mandat na ovoj poziciji kako bi najdirektnije učestvovao u realizaciji projekta bloka 8., koji će, sa izgradnjom bloka 7. u Tuzli. predstavljati temeljne osnove bosanskohercegovačkog elektroenergetskog sistema.

Enver Merdić rođen je 20. Juna 1964. godine u selu Brnjice, općina Kakanj gdje je završio osnovnu školu, a potom Gimnaziju u Kaknju kao učenik generacije. Nakon odsluženja vojnog roka upisao je Mašinski fakultet u Zenici. Dipomirao je 1990. godine, te se zaposlio u Srednjoškolskom centru u Kaknju kao profesor mašinske grupe predmeta, gdje je ostao do 1996. godine.
Potom prelazi u Rudnik „Kakanj“ na mjesto pomoćnika upravnika podzemne eksploatacije pogona „Haljinići“, gdje je radio šest godina.
Nakon toga imenovan je za upravnika na pogonu održavanja u Rudniku „Kakanj“, gdje je radio do 2007. godine, kada je raspoređen na poslove projekt menadžera na izgradnji pretovarnog sistema na površinskom kopu „Vrtlište“ do 2008. godine.
Od 2012. do 2014. godine, kao član SBB-a, bio je vijećnik općine Kakanj. Na izborima 2014. godine bio je kandidat za Parlamet izborne jedinice Kakanj, Breza, Vareš i Olovo i izabran za zastupnika u Parlament FBiH, gdje je ostao do početka 2016. godine
Od 2009. do 2014. godine radio je na Pogonu separacija kao pomoćnik upravnika za mašinska postrojenja, kada je imenova za direktora Termoelektrane „Kakanj“.
Oženjen je i otac tri kćerke.