DR. MUNEVER ČERGIĆ, DIREKTOR RUDNIKA MRKOG UGLJA BANOVIĆI

INTERVJU – DR.MUNEVER CERGIC, DIREKTOR RMU BANOVICI

DR. MUNEVER ČERGIĆ,
DIREKTOR RUDNIKA MRKOG UGLJA BANOVIĆI

ČEKAMO ODLUKU
VLADE FBIH ZA POČETAK IZGRADNJE

TERMOELEKTRANE I CEMENTARE

Tekst: Melisa Čaušević i Amela Kantić
Fotografije RMU BANOVIĆI

Od kraja 1998. godine, kada počinje da posluje samostalno, Rudnik mrkog uglja u Banovićima bilježi konstantu uspješnog poslovanja.
Poslovne rezultate manifestuje i modernizacijom proizvodnog ciklusa nabavkom najsavremenijih strojeva, te zapošljavanjem znatnog broja novih radnika, što umnogome utiče na općedruštveni razvoj općinskog područja, TK i makro okruženja.
Koji poslovni rezultati su obilježili proteklu, kojom dinamikom se realizuju planske aktivnosti u dodasadašnjem periodu ove godine i kada će početi sa realizacijom dugo već najavljivani projekti izgradnje Termoelektrane i Cementare, neka su od pitanja na koje je odgovorio doktor Munever Čergić, prvi čovjek menadžmenta jednog od najuspješnijih bosanskohercegovačkih privrednih subjekata.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Gospodine Čergić, predstavite, u kratkim crtama historijat Rudnika u Banovićima od početka planske eksploatacije do polovine devedesetih godina prošloga stoljeća, sa težištem na faze razvoja i ratne posljedice.

DR. M. ČERGIĆ:
Rudnici u Banovićima osnovani su u novembru 1946. godine kao RMU “Tito” Banovići po završetku Omladinske pruge Brčko – Banovići. Od osnivanja Rudnik je prošao kroz više organizacija i reorganizacija, prestruktuiranja i raznih oblika organiziranja, u kojima je doživljavao uspone i padove.
U prvoj godini rudnici su imali nepunih 696 zaposlenih i proizvodnju od 97.412 tona uglja na godišnjem nivou. Godinu dana kasnije broj radnika smanjen je na 462 zaposlenika, a godišnja proizvodnja povećana na 491.420 tona uglja.
Nakon nabavke novih bagera i intenziviranja površinske eksploatacije u 1982. godini broj zaposlenih se povećao na 3.635 radnika, a godišnja proizvodnja dostigla 2.392.705 tona uglja, i to je bila najveća proizvodnja u historiji rudnika 90-ih godina. Do 1991. godine proizvodnja stagnira, a broj zaposlenih se povećava na 3.835 radnika.
Početkom agresije na BiH broj zaposlenih se počinje drastično smanjivati, a prvu ratnu godinu godišnja proizvodnja pada na 938.670 tona uglja, sa tedencijom daljeg pada, da bi poslijeratne godine završila sa 317.089 tona. Tokom ratnog perioda rudnici u Banovićima radili su u sastavu RU “Tuzla” po takozvanom “Termoenergetskom sistemu” (TES), a epilog četverogodišnje ratne proizvodnje uglja od 1.742.248 tona i realizacije otkrivke od samo 6.363.085 metara kubnih čvrste mase bio je fatalan.
Devastirani su proizvodni kapaciteti, izraubano ležište, a neizmirena dugovanja na ime neisporučenih količina uglja prelazila su 12 miliona KM.

SAMOSTALNOŠĆU DO ČLANSTVA
U DRUŠTVU NAJBOLJIH

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koja su osnovna obilježja poslovanja u poslijeratnom periodu?
DR. M. ČERGIĆ:
Nakon rata proizvodnja u Rudniku bilježi rast, ali je bilo očigledno da je zajednički rad pod okriljem RU “Tuzla” predstavljao ozbiljnu kočnicu u konsolidaciji i razvoju. Krajem 1998. godine Rudnik se izdvaja i nastavlja poslovati kao RMU “Banovići”. Ubrzo, uz pomoć tadašnje Vlade FBiH, Rudnik kupuje pet najsavremenijih damper kamiona. Proizvodnja raste, prvo na milion u 2001. godini, a potom na 1,2 miliona u 2002. godini i nepunih 1,3 miliona godinu kasnije.
U 2004. godini otvara se nova stranica historije Rudnika. Krajem maja održana je prva Skupština dioničara na kojoj je donešena Odluka o organizacionoj transformaciji u dioničko društvo, kojom država postaje vlasnik 69,3% kapitala društva, a mali dioničari 30,7 % kapitala.
Time rudnik „Banovići“ postaje prvi i jedini rudnik u BiH čiju strukturu kapitala čine državni i privatni kapital. Imenovan je i Nadzorni odbor, Odbor za reviziju, i nova Uprava Društva. Rudnik je tada organizovan u šest organizacionih jedinica, i to: Površinska eksploatacija uglja, Podzemna eksploatacija uglja, Separacija, Željeznički transport, Standard i usluge i Direkcija.
Eksploatacija uglja vršena je na tri površinska kopa i to PK „Turija“, PK „Grivice“ i PK „Čubrić“, koji je 2011. godine zatvoren. Takođe eksploatacija se vrši i u metanskoj jami „Omazići“. Poslovnu 2004. godinu RMU “Banovići” završava rekordnom proizvodnjom od 1.328.169 tona separisanog uglja i rekordnom otkrivkom od 7.791.529 kubika čvrste mase. Završni račun pokazuje i rekordnu dobit od 4,7 miliona KM.
Ostvareni rezultati u proizvodnji uglja, otkrivci, ekonomsko-finansijskom poslovanju, redovnim plaćama zaposlenim, i izdvojenih 2,5 miliona KM za nabavljanje opreme, svrstavaju Društvo među najuspješnije u branši BiH privrede. Zahvaljujući svojim poslovnim rezultatima Rudnik postaje prepoznatljiv i u široj regiji, te postaje prva rudarska firma koja ulazi u članstvo Evropske asocijacije rudnika. Tačnije, u maju 2005. godine u Briselu je potpisan protokol o pristupanju RMU „Banovići“ d.d. Banovići u članstvo najuglednije i najpriznatije institucije u oblasti energetike u Evropi.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koliki je broj i kakva kadrovska struktura uposlenih?

DR. M. ČERGIĆ:
Trenutno je u rudniku „Banovići“ uposleno 2 829 radnika od čega je 260 visokoobrazovanih.
U posljednih četrnaest godina uposleno je 1 648 novih radnika, a pri svakom primanju posebno se vodi računa o pripadnicima određenih populacija kao što su RVI, porodice šehida, demobilisani borci i djeca demobilisanih boraca, kao i socijalni slučajevi.

KVANTITET I KVALITET

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje su osnovne karakteristike uglja koji eksploatišete, koje raspoložive količine i na koji način je riješen plasman na tržište?

DR. M. ČERGIĆ:
Banovićki ugalj prepoznatljiv je brend koji se proizvodi u asortimanu: kocka, orah, grah i komad, čija prosječna toplota na nivou preduzeća iznosi oko 16.000 kj/kg. Na pogonu Separacija godišnje se oplemeni oko 1,6 miliona tona uglja, a prema raspoloživim informacijama u periodu od osnivanja Rudnika pa do kraja 2017. godine na tržište je plasirano oko 106.913.408 tona separisanog uglja. Sve proizvedene količine banovićkog uglja plasiraju se na domaće i ino tržište.
Najvažniji kupac je TE Tuzla kojoj se na godišnjem nivou isporuči preko milion tona separisanog uglja. Ostale količine uglja plasiraju se za ostalu industriju, opštu i široku potrošnju, vlastitu potrošnju, te ino tržište. Vremenska obezbijeđenost Rudnika sa ukupnim eksploatacionim rezervama prema stvarnom kapacitetu, uzimajući u obzir proizvodnju uglja u prethodnoj godini, iznosi oko 92. godine, što će zavisiti od povećanja proizvodnje. Posmatrano u tonama trenutne zalihe uglja iznose oko 160.662.709 tona uglja.

VIŠEMILIONSKE INVESTICIJE U MODERNIZACIJU OPREME

BH BUSNESS MAGAZINE:
Kakva je tehnička opremljenost Rudnika i koliko je sredstava investirano u novu opremu?

DR. M. ČERGIĆ:
Kako je već navedeno, od 2004. godine kreće ekspanzija Rudnika kada počinju i značajnija ulaganja. Od tada su sve snage usmjerene na investiranje i nabavku nove opreme. Od 2004. godine do kraja 2017. godine u rudnik „Banovići“ investirano je oko 194.162.638 KM. Nabavljeni su kamioni, bageri, savremeno mehanizovano široko čelo, utovarivači, rovokopači, dizalice, buldozeri, grederi, grabuljasti i trakasti transporteri, kombajni i ostala potrebna oprema.
Trenutno na kopovima Rudnika na proizvodnji uglja i otkrivke radi 31. damper kamion, te sedam bagera. Velika investiranja u opremu planirana su i u 2018. godini, a u toku su radovi na izradi Transportnog sistema za odvoz jalovine na površinskom kopu „Turija“. Završena je jedna pogonska stanica, te započeti radovi na drugoj pogonskoj stanici, a u realizaciji je i nabavka drobilica potrebnih za rad Transportnog sistema.
Potpisan je i ugovor za nabavku dva hidraulična bagera Liebherr zapremine kašike 18. metara kubnih, čija se isporuka očekuje u februaru naredne godine, kao i ugovor za nabavku mašine taložnice na Separaciji. Nabavljena su i dva kombajna za potrebe Podzemne eksploatacije uglja. U toku 2018. godine planirano je investirati oko 62 miliona KM, a veliki dio investicija već je pokrenut.
U svrhu dugoročnog povećanja proizvodnih kapaciteta u planu je i nabavka još jednog širokog mehanizovanog čela u podzemnu eksploataciju, kao i realizacija drugog dijela Transportnog sistema. Pokretanje tendera očekuje se krajem ove ili početkom 2019. godine, a vrijednost investicije je oko 50 miliona KM. Razvoj Rudnika zasigurno ide planiranim tempom, do 2020. godine bi se mogli steći uslovi da se proizvodnja uglja poveća sa dosadašnjih 1.600.000 tona na 2,5 do 3 miliona tona separisanog uglja u zavisnosti od zahtjeva tržišta, te time zadovolje potrebe TE Tuzla, TE Banovići i ostale potrošnje.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Kakvim ocjenjujete stanje sigurnosti u Rudniku i koje aktivnosti realizujete na poboljšanju istog?

DR. M. ČERGIĆ:
Nakon sumiranja višegodišnjih dešavanja u RMU „Banovići“, uzimajući u obzir ocjenu stanja sigurnosti i broja povreda po organizacionim jedinicama, može se konstatovati da je stanje sigurnosti u Rudniku na zadovoljavajućem nivou, što je jedna od važnijih stavki poslovanja preduzeća. Svake godine redovno se vrše kontrole nadležnih inspekcijskih službi koje do sada nisu imale veće primjedbe na sigurnost rada u Rudniku.
Također, redovno se vrše sistematski pregledi radnika kao i pregledi i kontrola sprovođenja propisanih mjera iz oblasti zaštite na radu, protivpožarne zaštite, zaštite životne i radne sredine, kao i kontrola tehničke dokumentacije u svim organzacionim jedinicama Rudnika.
Poznato je da Rudnik „Banovići“ radi sa savremenom tehnologijom i da je humanizacija rada prioritet ovog kolektiva. Svakodnevo se radi na edukaciji i osposobljavanju kadrova, kao i modernizaciji rudarske opreme, a najbolji dokaz za to je i potpuni prelazak sa polumehanizovanog na mehanizovani način otkopavanja uglja u podzemnoj eksploataciji, te korištenje najsavremenijih mašina i opreme na površinskoj ekploataciji uglja.

SPREMNI SMO ZA POČETAK GRADNJE TERMOELEKTRANE .
ČEKAMO ODOBRENJE VLADE FBIH.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Gospodine Čergić, kojom dinamikom se realizuje projekat igradnje Termoelektrane u Banovićima?

DR. M. ČERGIĆ:
Termoelektrana u Banovićima mogla je biti završena tokom ove, pa čak i 2017. godine, jer je ugovor sa kineskim partnerom kao izvođačem radova, potpisan u novembru 2015. godine. Nakon toga smo pristupili razgovorima sa bankama i sa kineskim bankama uspjeli obezbijediti 85 posto sredstava, te osiguranje u iznosu od nešto više od 30 miliona eura, tačnije 5.3 posto u odnosu na ukupnu vrijednost. Kineska vlada je dala saglasnost na ovaj projekat i na sredstva kineskih banaka u navedenom procentu.
Dok su trajali navedeni pregovori, razgovarore smo vodili i sa predstavnicima domaćih banaka, ali nismo imali razumijevanja od Vlade FBiH i taj posao nismo uspjeli završiti, bez obzira što smo imali dva konzorcija i to jedan na čelu sa Uni Kredit Bankom, koja je odustala u zadnjem trenutku prije donošenja konačne odluke i drugog konzorcija napravljenog uz prijedlog savjetnika Vlade FBiH, na čijem čelu je bila BBI Banka. Obzirom da je ovo izborna godina smatram da se započeto neće moći završiti do kraja godine. Ono što mi očekujemo od Vlade FBiH jeste da oformi komisiju za analizu ugovora sa kineskom stranom i da se da saglasnost od strane Vade FBiH, jer je obavezana zaključcima i Odlukom parlamenta FBiH da, zajedno sa Ministarstvom industrije, energetike i rudarstva, te Ministarstvom finansija i upravom Rudnika, to privede kraju. U narednih mjesec dana očekujemo da Vlada FBiH pristupi odobravanju 85 posto kineskih sredstava iz razloga ako se to ne završi do oktobra kineska strana će morati ponoviti proceduru.
Niko od nas ne bi želio da se to desi jer su pisma namjere od Vijeća ministara BiH upućena kineskom premijeru, sa molbom za podršku realizacije projekata Bloka 7 u Tuzli i Bloka 1 u Banovićima dobila pozitivan odgovor. Bilo bi krajnje neposlovno i neprofesionalno da Vlada BiH ne završi odobravanje, obzirom da je prethodnih godinu dana insistirano od kineske vlade da završe preuzeti dio obaveza, što su i uradili. Što se tiče obezbjeđena preostalih 15 procenata sredstava, to se može završiti u roku od 15 dana, pod uslovom da Vlada FBiH želi potpisati ugovor i u toj varijanti bi već mogli krenuti u završno potpisivanje ugovora i izdavanje garancije, nakon čega bi, u roku od tri mjeseca mogao biti položen kamen temeljac za realizaciju projekta. Zbog svega pomenutog, ali i zbog toga što je kineska strana do sada potrošila značajna sredstva, urađen je izvedbeni projekat i isti je spreman za revizij, što omogućava da i mi možemo pristupiti reviziji i nostifikaciji, te podnijeti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole i početak gradnje.
Ako Vlada FBiH ipak ne uradi ono što je u njenoj nadležnosti, mi ćemo se, zajedno sa kineskim partnerom, potruditi da ovaj projekat ostane aktuelan kineskoj vladi, da oni krenu u ponovljenu proceduru, u uvjerenju da će nova Vlada FBiH imati više razumijevanja za energetski sektor, odnosno realizaciju projekata o kojima je riječ i da će oba Bloka početkom iduće godine biti u fazi izgradnje.

OPRAVDANOST IZGRADNJE TERMOELEKTRANE

BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta su bili osnovni razlozi za nastanak ideje o izgradnji Termoelektrane u Banovićima?

DR. M. ČERGIĆ:
U proteklih petnaest godina prosječna proizvodnja u RMU Banovići iznosila je približno 1.500.000 tona uglja na godišnjem nivou.
Veći dio iskopanog uglja, skoro 70% ili prosječno oko 1.000.000 tona godišnje, različitog asortimana i različite kalorične moći se plasira u TE „Tuzla“ koja kao pogonsko gorivo na bloku 6 koristi isključivo mrki ugalj, takozvani „Mrki II“ iz rudnika Đurđevik i rudnika Banovići.
Dodatno, osim bloka 6, dio banovićkog uglja deklariranog kao Mrki I, kalorične moći do 14.000KJ/kg uglja, koristi se kao mješavina sa lignitom na blokovima 4 i 5 u TE „Tuzla“. U ukupnom energetskom bilansu u snabdjevanju TE „Tuzla“ sa ugljem svih vrsta, promatrano u tonama, RMU Banovići sudjeluju oko 30% u ukupnim količinama potrošenog uglja u TE „Tuzla“.
Promatrano u toplinskoj vrijednosti ukupni udio topline iz uglja RMU Banovići u ukupnoj toplini TE „Tuzla“ kreće se i do 40% što zavisi od elektroenergetskog bilansa JP EP BiH i plana proizvodnje u TE „Tuzla“. Imajući na umu da je JP EP BiH, odnosno TE „Tuzla“ najveći i najvažniji kupac uglja iz RMU Banovići, a da pri tome RMU Banovići nisu u sastavu Koncerna JP EP BiH, potpuno je normalno da je Uprava RMU Banovići svoje planove rada i razvoja Rudnika Banovići pravila i usaglašavala na osnovu Planova rada, odnosno dugoročnih planova potreba JP EPBiH.
Kako je JP EP BiH u svojim planovima nagovijestila izgradnju u Tuzli blokova od 450MW na lignit, postalo je očigledno da od 2026. godine, kada bi po tadašnjim planovima JP EP BiH trebao prestati sa radom i poslednji blok na lokaciji sadašnje TE „Tuzla”, neće više biti plasmana Mrkog uglja u TE „Tuzla“. Insistiranjem na zajedničkim sastancima i razgovorima na temu vrste ulaznog energenta za nove blokove u Tuzli, Uprava RMU Banovići je pokušala da promjeni ovu, za grad Banoviće i RMU Banoviće, vrlo nepovoljnu i nelogičnu poslovnu odluku JP EP BIH. Kako je JP EPBiH imalo nepromjenjen stav da će se novi blokovi graditi isključivo na lignit, a što je JP EP BIH i potvrdila kroz Izradu Investiciono tehničke dokumentacije za blok 7 u TE „Tuzla“, Uprava RMU Banovići je donijela odluku i otpočela aktivnosti za izgradnju novog bloka u Banovićima snage 300 MW.
Nakon određenih saznanja od strane Energetske zajednice i zahtjeva proisteklih iz BAT tehnologija, kao i uvida u nova tehničko-tehnološka rješenja sličnih blokova, urađena je dopuna Idejnog projekta i blok je kroz dokumentaciju preveden na blok od 350MW koji u potpunosti zadovoljava sve norme, propise i direktive Evropske Unije, kako u pogledu ispunjenja zahtjeva vezanih za granične vrijednosti emisija, odnosno zahtjeva zaštite životne sredine tako i u pogledu ispunjenja uslova energetske efikasnosti.
Donošenjem odluke o Izradi dokumentacije i Izgradnji elektrane snage 350MW u Banovićima stvoreni su uslovi za definisanje faktora razvoja grada Banovića i Rudnika Banovići nakon zatvaranja starih termo blokova na lokalitetu TE „Tuzla“. Drugim riječima osiguran je kontinuitet u radu i razvoju, a uspješno poslovanje Rudnika već decenijama je temelj općedruštvene stabilnosti ove lokalne zajednice.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Zbog čega je bitno što prije započeti sa gradnjom novih Blokova?

DR. M. ČERGIĆ:
Poznato je da su iz Beča stigli dokumenti o zabrani rada Blokova 3 i 4 u Tuzli, te 4 i 5 u Kaknju, odnosno da se ograničavaju na maksimalnih 20 000 radnih sati koje treba potrošiti najkasnije do 31. decembra 2023. godine.
I ostalim Blokovima zabranit će se rad u 2024. godini, ako se u međuvremenu ne izvrši odsumporavanje. Informacije koje imam govore da Eektroprivreda radi na izradi idejnih projekata za Blok 6 u Tuzli i Blok 7 u Kaknju, kako bi do 2024. godine uspjeli završiti odsumporavanje i dobiti dozvole za nastavak rada tih Blokova. To znači da je 2024. godina krajnji rok do kojeg se moraju uraditi Blok 7 u Tuzli , Blok 1 u Banovićima i Blok 8 u Kaknju, kako bi nesmetano, nakon 2024. godine mogli proizvoditi dovoljne količine električne energije za domaće tržište, te određeni dio za izvoz.

POŠTIVANJE VRHUNSKIH EKOLOŠKIH STANDARDA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta se gradnjom novih blokova dobija po osnovu zaštite životne sredine?

DR. M. ČERGIĆ:
GradnjomTE Banovići Rudnik će prvenstveno moći obezbijediti plasman uglja za termoelektrane, a samim tim dovesti površinske kopove do kraja eksploatacije i njihovog konačnog uređenja, kako bi se na tim područjima za 25 do 30 godina mogle potpuno urediti površine koje se kasnije vrlo lako mogu pretvoriti u kvalitetno poljoprivredno zemljište.
S druge strane gradi se najmoderniji blok po pitanju ekoloških parametara koji su već ugovoreni sa kompanijom Dongfang Electric Corporation, a koji su oko pet puta strožiji od parametara koji se trenutno primjenjuju u EU na novim termoelektranama.
Primjera radi, po jednom metru kubnom predviđeno je maksimalno ispuštanje 30 mg SO2, dok je standard u EU 200mg SO2/m³, a trenutno postojeće termoelektrane u BiH ispuštaju oko 2000mg SO2/m³ (TE Tuzla) do 8000mg SO2/m³ (TE Ugljevik). Ostali parametri NOX, prašine također su 4-5 puta strožiji u odnosu na standard EU, dok je koeficijent iskorištenja 41,25% što je za oko 30% bolje u odnosu na blok 6 TE Tuzla koji je najefikasniji blok u sastavu JP „Elektroprivreda BiH“. Kada je u pitanju Blok 1 TE Banovići predviđeno je da depo uglja bude potpuno zatvoren kako bi se spriječilo raznošenje prašine, kao i to da se voda reciklira i vraća u sistem TE, da bi se spriječilo ispuštanje onečišćene vode iz TE.
Bit će korišteni najbolji standardi koji se koriste u EU na gradnji ovakvih objekata.

BH BUSINESS MAGAZINE:
U kojoj fazi je realizacija projekta Cementare u Banovićima?

DR. M. ČERGIĆ:
Pored projekta Termoelektrane, uporedo smo radili i projekat Cementare, za koji nismo dobili saglasnost vlade FBiH u smislu izdavanja garancije za navedeni objekat. S tim u vezi išli smo drugim postupkom, gdje je Zakonom propisano da zajedno sa Agencijom za privatizaciju FBiH provedemo potrebnu proceduru, koju smo realizovali i do kraja ovog mjeseca očekujemo odluku vlade FBiH kojom se odobrava postupak zajedničkog ulaganja sa ino kompanijom.
Za sada imamo kontakte sa po jednom njemačkom i turskom kompanijom, tako da očekujem da će u septembru biti raspisan tender za traženje investitora za ovaj objekat. Što se tiče potrebne dokumentacije, odnosno okolinske i urbanističke dozvole, iste su već dobijene, idejni projekat je završen i sasvim je izvjesno da ćemo početkom iduće godine imati potpisane ugovore i za projekat Cementare.

ČETRNAEST USPJEŠNIH POSLOVNIH GODINA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Kakvi su bili poslovni rezultati u protekloj i kojom dinamikom se realizuje planska aktivnost u dosadašnjem periodu ove godine?

DR. M. ČERGIĆ:
Rudnik „Banovići“ je i četrnaestu poslovnu godinu za redom završio pozitivnim rezultatom. U 2017. godini ostvarena je dobit u iznosu od oko 6,1 milion KM, koji predstavlja razliku između ukupno ostvarenih prihoda u iznosu od 148.166.627 KM i ukupno ostvarenih rashoda u iznosu od 141.975.915 KM. U prethodnoj godini ostvarena je proizvodnja uglja u iznosu od 1.579.294 tona, dok je realizacija otkrivke iznosila 11.324.503 metara kubnih čvrste mase.
Posmatrajući ostvarene rezultate u prvoj polovini tekuće godine proizvodnja uglja je iznosila 727.285 tona separisanog uglja, dok je proizvodnja otkrivke realizovana u iznosu od 5.385.359 metara kubnih čvrste mase.
Ukupni prihodi u posmatranom periodu ostvareni su u iznosu od 65.703.000 KM. Obzirom da se plasman uglja znatno povećava u drugoj polovini godine dolazi i do značajnog povećanja prihoda i ostvarenja pozitivnih finansijskih rezultata. Važno je napomenuti i to da je od 2004. do 2017. godine proizvedeno 20.545.644 tona separisanog uglja i realizovano oko 135.681.205 metara kubnih čvrste mase, te ostvareno čak 44.159.946 KM dobiti.

SINTEZA RUDNIKA I GRADA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Kolika je uloga Rudnika u općedruštvenom razvoju općine Banovići?

DR. M. ČERGIĆ:
Lokalna zajednica i Rudnik “Banovići” su praktično jedna cjelina. Nastanak općine isključivo je u vezi sa nastankom Rudnika, jer tek od 1946. godine, kada je i nastao Rudnik, na ovim prostorima došlo je do izgradnje urbanog dijela, odnosno nastanka rudarskog grada koga trenutno čini 17 mjesnih zajednica.
Rudnik “Banovići” od 2004. godine doživio je svoj preokret, praćen značajnim uspjehom.
U tom periodu izvršen je prijem velikog broja radnika u Rudnik, što se odrazilo i na cjelokupnu lokalnu zajednicu, obzirom da većinu radnika čine građani banovićke općine.
Prosječna plata 2008. godine iznosila je oko 970 KM, dok su već 2010. godine prosječna primanja, uključujući regres, višak i topli obrok povećana na 1300 KM.
Prosjek mjesečnih primanja radnika općinu Banovići je doveo na sam vrh u Tuzlanskom kantonu.
Značajno je istaći da je Rudnik “Banovići” ubjedljivo najveći platiša doprinosa u TK, što ga je dovelo na “bijelu listu” poreznih obveznika
Također, dobrim poslovanjem Rudnika i njegovim egzistiranjem ostvareno je pogodno tlo za otvaranje manjih privrednih subjekata.
Rudnik “Banovići” je od pamtivijeka bio osnovni oslonac kompletnog privrednog razvoja općine Banovići.
Gotovo 50 posto ukupnog budžeta općine na određen način je u vezi sa Rudnikom, zbog čega se on u potpunosti identificira sa lokalnom zajednicom.

 

BIOGRAFIJA

Dr. sci. Munever Čergić, dipl.ing.rud. rođen je u Banovićima, gdje je završio osnovnu i srednju školu.
1987. godine završio je Rudarsko – geološki fakultet u Tuzli, na kome je magistrirao 2008. godine, i na istom doktorirao 2012. godine.
Od avgusta 1988. godine zaposlenik je ovog Društva, gdje je obavljao različite vrste poslova, počev od inženjera za unapređenje normi, tehnički rukovodilac bušenja i miniranja, odgovorni projektant za površinsku eksploataciju, a od 2004. godine obavlja poslove direktora RMU „Banovići“ d.d. Banovići.
Dobitnik je priznanja “Privredna ličnost BiH 2005″, “Šampion među šampionima biznisa 2010″ i “Najmenadžer regiona 2013″.