ARMIN HALITOVIĆ, NAČELNIK OPĆINE BOSANSKA KRUPA:

INTERVJU – ARMIN HALITOVIĆ, NACELNIK OPCINE BOSANSKA KRUPA

ARMIN HALITOVIĆ, NAČELNIK OPĆINE BOSANSKA KRUPA:

PONOSAN SAM NA PARTNERSKI ODNOS SA PRIVREDNICIMA

Tekst Rašid Hakić
Fotografije Općina Bosanska Krupa
Saradnik na pripremi materijala Kasim Šertović

Za općinskog načelnika izabran je 2008. godine kao nezavisni kandidat i od tada do danas na čelu je općinske administracije.
Povjerenje građana stekao je transparentnim radom i realizacijom brojnih infrastrukturnih projakata.
Verifikovano je to brojnim priznanjima od kojih i titulama Najnačenika općine, dodijeljene dva puta od strane Direkcije za izbor najmenadžera Bosne i Hercegovine i jugoistočne Evrope.
Sve navedeno odnosi se na Armina Halitovića, načelnika općine Bosanska Krupa.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Gospodine Halitović, šta je karakterisalo privredni ambijent općine Bosanska Krupa do kraja osamdesetih godina prošloga stoljeća?

A. HALITOVIĆ:
Krajem osamdesetih godina, na području općine Bosanska Krupa koja je tada imala status nerazvijene, poslovali su veliki privredni subjekti od kojih „Šipad Una Bosanska Krupa“ sa 1 200 zaposlenih, „Goša“ sa 200 radnika, Tvornica prerade metala, kao članica RMK Zenica, svinjogojska farma, te „Kombitex“, u kojem je bilo zaposleno oko 1 000 žena.
U takvom privrednom ambijentu, koliko god bio pozitivan i omogućavao općedruštveni privredni progres, nije razvijan poduzetnički duh.
Takvo stanje, bez izražene privatne inicijative, obilježio je i poslijeratni period i nadam se da će u narednom periodu biti intezivniji razvoj privatnog poduzetništva.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koja su obilježja privrednih aktivnosti u poslijeratnom periodu?

A. HALITOVIĆ:
Privreda Bosanske Krupe u ratnom periodu totalno je uništena i zbog činjenice što su privredni kapaciteti bili na lijevoj obali Une i pod kontrolom Armije BiH, te samim tim na najdirektniji način izloženi dejstvu agresora.
U poslijetarnom periodu činjeni su napori i realizovane aktivnosti da se to sve obnovi i stavi u funkciju, međutim ono što nije unišio rat, uništila je privatizacija, tako da je postignuto veoma malo na podizanju nekada uspješnih privrednih subjekata.
Jedini svijetli primjer bivša „Goša“ koja je u poslijeratnom periodu preimenovana u „Bosna vozila“, te niz drugih naziva u ovisnosti o vlasništvu.
Danas nosi naziv „Krupa kabine“ u vlasništvu talijanske kompanije Siac, u kojoj je radno angažovano oko 300 radnika, što je ujedno i najveće privatno preduzeće na području općine Bosanska Krupa.
Nedostatak radne snage i niska primanja ovo preduzeće sprečava u još bržem razvoju i širenju proizvodnih kapaciteta. Uprkos svemu, može se konstatovati da je značajniji privredni razvoj ovog područja počeo sa investicijama stranih kompanija.

VJERNI TRADICIONALNIM DJELATNOSTIMA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje privredne grane imaju najveće šanse za investiranje i koje aktivnosti realizujete s cilje privlačenja investitora?

A. HALITOVIĆ:
Metaloprerada zauzima dominantno mjesto za investiranje i ima tendenciju daljeg širenja, o čemu bilježimo svakodnevne upite, od kojim i novog njemačkog investitora.
Što se tiče prirodnih resursa kojima raspolažemo u smislu potencijala za razvoj, to se prije svega odnosi na oblast drvoprerade.
Međutim „Unsko Sanske šume“ koje gazduju ovim prirodnim resursom ne dozvoljavaju značajniji razvoj drvoprerađivačke industrije obzirom da postoji stalna neizvjesnost sa aspekta obezbjeđenja potrebnih količina sirovine, koja bi bila garant značajnije proizvodnje i investiranja.
Prirodni resursi kojima raspolažemo, a to su rijeke Una i Krušnice, te Grmeč, daju nam za pravo da razmišljamo o turizmu kao značajnijem segmentu razvoja.
Ohrabruje činjenica da raste broj poduzetnika koji se odlučuju za investiranje u turističke kapacitete i valorizaciju prirodnih atribura kojima raspolažemo.
Kada je u pitanju poljoprivreda moram konstatovati da je na koljenima, što zbog nedostatka adekatnih mjera federalne vlade, kašnjenja isplate poticaja i odlaska radno sposobnog stanovništva u zemlje zapadne Evrope.
Uzimajući u obzir sve navedeno najveću šansu još jačeg privrednog razvoja vidim u oblasti metalopreradi, obzirom na činjenicu da se 95 posto proizvodnje koja se realizuje u Bosanskoj Krupi plasira na talijansko, austrijsko, njemačko, tursko, meksičko i ostala tržišta.
Aktivnosti koje općinska uprava realizuje na stvaranju što povoljnijeg privrednog ambijenta su brojne, a jedna od njih je da smo sa IFC-om, članicom Svjetke banke, usvojili niz propisa, implementirali smo BFC certifikat i stekli status općine sa povoljnim poslovnim okruženjem. Međutim, najznačajnija aktivnost koju smo relizovali i koja je polučila odličnim rezultatom odnosi se na pokretanje poslovne zonu „Pilana“.
Naime kupili smo „Šipad“ u stečaju, prilagodili namjeni i doveli investitore, kupili „Krupu trans“ gdje smo takođe izvršili uređenje, a naredna naša aktivnost je kupovina „Una Om“-a, gdje će biti nova poslovna zona površine 30 hektara, koja omogućava poslovanje petnaestak privrednih subjekata i mogučnošću otvaranja 500 ranih mjesta.
Sve ovo je dalo impuls razvoja manjih firmi koji su kooperanti velikim privrednim subjektima na ovom području.
Ponosan sam na činjenicu da u najkraćem roku rješavamo sve zahtjeve koji se tiču investiranja, čije rješavanje nije uslovljeno kantonalnim, entitetskim i državim nadležnostima. Time smo stekli referensu kvalitetnog servisa u bosanskohercegovačkim okvirima.

 

OBILJE PRIRODNIH RESURSA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta ovu lokalnu zajednicu razlikuje od drugih na bh. prostoru i kojim komparativnim prednostima raspolaže?

A. HALITOVIĆ:
Iluzorno je pričati o komparativnim prednostima bilo koje lokalne bh. zajednice, jer su promjene na globalnom i makro, a samim tim i mikro nivou toliko brzo dešavaju da ono što je obilježje jedne sredine dana sutra je već promijenjeno.
Ipak se može konstatovati da su naše prednosti i najznačajniji resursi prirodna bogastva kojima rapolažemo, ali ih ne iskorištavamo u punom kapacitetu, s ciljem stvaranja nove vrijednosti.
Ponovit ću i to da smo bili i ostali područje sa razvijenom metalopreradom i preradom drveta i posvećeni smo školstvu koje će privredi dati što kvalitetnije kadrove, a ne da prosvjeta bude sama sebi svrha.
S tim u vezi i podatak sa smo prekvalifikovali 57 radnika za zanimanje varioca, deficitarnog zanimanja na ovim prostorima, od kojih su 46 dobili certifikate mjerodavne u čitavom svijetu.
Generalni problem bh. privrede, pa tako i privrede na području naše općine su male plaće, što je jedan od razloga odlaska radno sposobnog stanovništva u najvećoj mjeri na područje zapadne Evrope, o čemu državni nivo vlasti sistemskim mjerama rasterećenja obaveza privrednika, ali i privrednici moraju povesti mnogo više računa i motivisati mlade ljude da ostanu u Bosni i Hercegovini.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koji projekti i u kojem iznosu su realizovani tokom 2018. i kakve su planske aktivnosti za tekuću godinu?

A. HALITOVIĆ:
Ukupne investicije na realizaciji kapitalnih projekata u protekloj godini oiznosile su oko 3,5 miliona KM.
Značajan iznos sredstava je iz općinskog budžeta, određen dio sa kantonalnog i federalnog nivoa, te domaćih i međunarodnih institucija koje finansiraju projekte.
Svi projekti su bitni, ali ja bih ipak izdvojio projekat kupovine „Krupa trans“-a, odnosno petnaest dunuma zemljišta za što je izdvojeno 380 000, 00 KM, što je sada sastavni dio poslovne zone „Pilana“ sa mogućnošću širenja.
U putnu komunikaciju investitali smo oko 1,5 miliona KM, oko 30 000,00KM, 150 000,00 KM u kanalizacionu mrežu, 30 000,00 KM u vodosnabdijevanje, te niz drugih, ništa manje važnih projekata.
Uvjeren sam da ćemo ove godine finalizirati projekat izgradnje sportske dvorane, što zavisi od više faktora. Naime, planirali smo „Unsko Sanskim šumama“ prodati objekat u kojem posluju, što će biti početna sredstva koja ćemo obezbjediti za te namjene, a uvjeren sam da ćemo obezbijediti sredstva i od viših nivoa vlasti.
Nastavit ćemo i sa uređenjem poslove zone „Pilana“, a kroz meg projekat sa UNPI-em pokrenut ćemo aktivnosti na uređenju poslovne zone „Vatreni mlin“ zbog sve većeg broja investitora koji su izrazili spremnost za izgradnju poslovih objekata.
Tokom ove godine nastavit ćemo i sa projektima uređenja vodovodnog i kanalizacionog sistema, nastavak asfaltiranja lokalnih puteva, kontinuitet saradnje sa višim nivoima vlasti s ciljem realizacije zajedničkih projekata, saradnje sa IFAD-om i drugim institicijama, a sve s ciljem stvaranja preduslova za što ugodniji život na ovim prostorima.

OSJETAN NEDOSTATAK UDRUŽENJA PRIVREDNIKA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje oblike saradnje imate sa privrednicima?

A. HALIMOVIĆ:
U općini Bosanska Krupa djeluje privredni savjet, na koji način okupljamo određen broj privrednika, što je jedan od načina komunikacije sa onima koji stvaraju novu vrijednost. Otežavajuću okolnost čini nam nedostatak udruženja privrednika, obzirom da u takvim uslovima moramo komunicirati sa svakim privrednikom ponaosob.
Želim da naglasim da je općina posvećena dobrom odnosu sa privrednicima. Nastojimo da budemo što kvalitetniji servis, a ja kao prvi čovjek općinske adminstracije u svakom momentu sam na raspolaganju i ponosan sam na parnerski odnos koji imamo sa privrednicima.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Gospodine Halitović, kakav je Vaš stav o sintagmi „Općinski načelnik-menadžer“ i kakvom ocjenjujete saradnju sa načelnicima susjednih općina na realizaciji zajedničkih projekata?

A. HALITOVIĆ:
U prvoj izbornoj kampanji za načelnika općine, 2008. godine, to je bio jedan od mojih slogana, čime sam posebno akcentirao ulogu općinskog načelnika kao menadžera. Na taj način bunkcionišem proteklih deset godina. Načelnicima općina na raspolaganju su uposlenici, sredstva i ostali faktori, a na svakom od nas je koliko ćemo to staviti u funkciju stvaranja novih, općedruštvenih vrijednosti.
Nema prevelike razlike između općine i fime i svaki uposlenik mora biti svjetan činjenice da se boljim radnim angažovanjem obezbjeđuje više budžetskih sredstava, što garantuje redovne plaće i druge prinadležnosti, ali i realizaciju razvojnih projekata.
Zadovoljan sam radom općinskih organa i službi, a kada bi politika na državnom i drugim nivoima bila zdravija, sa više progresivnijih elemenata, moglo bi se napraviti puno više.
Lično imam dobru saradnju sa uposlenicima, općinskim vijećem, građanima i kolegama načelnicima drugih općina na području USK, a raduje me i to da je, uslovno rečeno, završen tihi rat između načelnika i premijera kantona.
Kada je u pitanju saradnja sa susjednim općinama, posebno bih izdvojio partnerske odnose sa prvim ljudima Cazina i Bužima, što je obilježeno i zajedničkim projektima u rubnim područjima.
Specifična je tromeđa općina Cazim, Bužim i Bosanska Krupa, a jedan od projekata koji nastojimo riješiti na dobrobit svih je uspostava reciklažnog dvorišta, sa odgovarajućim sortiranjem, što će bitno uticati da prirodne ljepote kojima smo okruženi budu adekvatno zaštićene.

BIOGRAFIJA

ARMIN HALITOVIĆ rođen je 1970. godine od majke Nakife i oca Halida.
Osnovnu i srednju školu završio je u Bosanskoj Krupi, a nakon toga upisao Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu.
Početkom agresije na BiH prekinuo je studij i stavio se na raspolaganje Patriotskoj ligi BiH, kasnije TO BiH, te Armiji BiH.
Cijeli rat proveo je kao pripadnik 511. slavne bbr.
Po završetku rata, na istom fakultetu nastavlja studij, te 1999. godine stiče zvanje diplomiranog ekonomiste.
Radni staž: 1999.- 2000. HAF engeenering Bosanska Krupa, 2000.-2002. Camelija banka Bihać, rukovodilac sektora sredstava i plasmana, 2002.-2003. ABS banka dd Sarajevo, Filijala Bihać, manager back -offise, 2002.-2008. KIB banka dd Velika Kladuša- Filijala Bosanska Krupa, direktor.
Od 2008. godine načelnik je općine Bosanska Krupa.