EMIR BUBALO, NAČELNIK OPĆINE:

INTERVJU – EMIR BUBALO, NAČEKLIK OPĆINE KONJIC

EMIR BUBALO, NAČELNIK OPĆINE:

KONJIC JE PRIVREDNA OAZA I
MJESTO UGODNOG ŽIVLJENJA

Tekst: Rašid Hakić
Saradnik na pripremi materijala: Vahid Alibegović
Fotografije: Općina Konjic

Općina Konjic pripada društvu bosanskohercegovačkih lokalnih zajednica, koje su uspjele nadvladati sve poteškoće i privredne potencijale itekako uspješno prilagoditi novim ekonomskim realitetima.
Jedan od rezultata pozitivnog općedruštvenog stanja je i sinergija privrednika sa općinskom adminstracijom, predvođenom Emirom Bubalo, kojem sugrađani od 1997. godine poklanjaju povjerenje.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Gospodine Načelniče, koje su bile osnovne karakteristike privrednog ambijenta općine Konjic krajem osamdesetih godina i kojom dinamikom se razvijala poslijeratna akspanzije privrednih aktivnosti?

E. BUBALO:
Općina Konjic je krajem osamdesetih godina prošloga stoljeća u potpunosti bila podređena namjenskoj, mašinskoj, građevinskoj i drvnoj industriji.
Privredni subjekti koji su u to vrijeme održavali razvoj cjelokupne Općine, u svom poslovnom planu sadržavali su, kako proizvodnju, tako i izvoz finalnih proizvoda. Sitni zanati i individualni obrt nije imao značajan utjecaj, tako da je, usljed ratnih događanja došlo do potpunog privrednog kolapsa, iz razloga što su preduzeća uništena, kako sami objekti, tako i materijalna sredstva. Poslijeratno pokretanje proizvodnje je moralo da se, u prvom momentu, pomakne sa potpuno mrtve tačke.
Drvna, metalna i namjenska industrija su se, naprosto, samo održavale u životu. Uvođenjem novih ideja koje su dolazile, kako posredstvom međunarodne zajednice, tako i planovima razvoja Općine, jasno je bilo da se moralo okrenuti privatnom poduzetništvu, koje je bilo u začetku i nespremno za nešto što je do tada bilo samo u knjigama. Općina je u tom periodu učinila zaokret u smislu davanja poticaja za poljoprivrednu proizvodnju, revolving kredite, donacije, a najveći pokretač je bila upravo Općina Konjic, dovođenjem investitora i zainteresiranih ulagača.

OGROMNE RATNE ŠTETE I
PONOVNI OPORAVAK

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koji projekti su realizovani u poslijeratnim godinama u oblastima izgradnje, sanacije i rekonstrukcije društvene infrastrukture?

E. BUBALO:
Da bi se moglo pristupiti obnovi poljoprivrede i privrede uopće, kao prioritet postavljena je izgradnju infrastrukture, tako da je kroz zajednički angažman sa stanovništvom doveden telefonski signal i u najudaljenija naselja u općini Konjic, te popravljeno snabdijevanje električnom energijom svih sela. Izgrađeno je više savremenih vodovodnih sistema u svim sekundarnim centrima i to:Buturović Polje, Seonica, Obri, Gorica, Kostajnica, Čelebici, Glavatičevo, Džepi, Vrdolje, Kašici, Čuhovici, vodovod naselja desne obale Jablaničkog jezera u naselja Donje Selo, Cerići, Kralupi i Lisičići, sa velikim brojem zaselaka koji su dobili vodu, te je izvršena je rekonstrukciju postojećeg sistema na Boračkom jezeru, Ovčarima i Podorašcu.
Također, u gradu su urađena dva nedostajuća primarna voda i cijeli gradski sistem uvezan u gradski prsten vodosnabdjevanja, čime se znatno postiglo na povećanju pritiska u sistemu, stabilnost vodosnabdjevanja, kao i izrađen vodovodni sistem visinskih zona grada. Dakle, izgrađeno je preko 150 kilometara novih primarnih vodovoda većih profila sa preko 50 vodovodnih bazena zapremine od 50 do 250 metara kubnih. Dakle, u kratkom periodu obezbjeđeno je uredno vodosnabdjevanje za preko 95 posto stanovnika u općini Konjic. Putna infrastruktura je značajno unaprijeđena, a najznačajniji projekti su: most Čelebici-Lisičići preko Jablaničkog jezera, do sada najduži most preko vodene prepreke, dužine 524 metra, sa priključnim saobraćajnicama, petljom i raskršćem na M-17 u naselju Čelebići, kao i u njegovom nastavku put Lisičici-Nevizdraci, sa elementima puta regionalnog karaktera, čijim je puštanjem u korištenje prvi put od izgradnje HE Jablanica desna obala povezana. Intervencije na gradskim saobraćajnica su započete sa ulicom Luka-Gradski stadion-most Drecelj, dužine oko 1000 metara, sa kvalitetnom saobraćajnicom i pješačkom stazom.
Obnovljen je Stari željeznički most na Drecelju, čime je grad dobio prvi put gradsku alternativnu sobraćajnicu desnom obalom rijeke Neretve, koja se povezala sa regionalnim i magistralnim putem. Da bi se produžila pješačka zona, u naselju Luka je izgrađen zavješeni pješački most. U dolini Neretvice se, pored izgradnje putnih saobraćajnica, izgradilo više od 10 manjih putnih mostova regionalnog karaktera dužine od 10 do 50 metara, kao i više mostova dužine do 15 metara na pristupima naseljenim mjestima, od kojih u Podorašcu i Glavatičevu.
Projektom „marka na marku“, kao i politikom da će Općina učestvovati gdje god se obezbjedi dio sredstava od viših nivoa ili od eksternih donatora, asfaltirano je i betonirano više od 700 kilometara puteva. Realiziran je najznačajniji projekat rekonstrukcije Stare jezgre Konjica, gdje je obezbjeđena sva prostorno-planska i projektna dokumentacija. Ovo je bio veoma kompleksan projekat sa najznačajnijim zahvatom obnove Stare ćuprije, objekta kulturno-istorijskog nasljeđa iz 16. stoljeća. Ovaj objekat, sa drugim objektima, kao što su izgradnja i puštanje u rad sa kompletnom postavkom Zavičajnog muzeja, obnovom starih dućana na lijevoj obali Neretve, kao i poslovnim nizom na desnoj obali, popločavanjem saobraćajnice na lijevoj obali, na desnoj obali pjesačkih staza, ljetnjih bašti, uspjela se potpuno promijeniti slika grada, u pozitivnom pravcu.
To je stvorilo preduslove za unapređenje turističke ponude, koji su, uz bogato kulturno istorijsko i prirodno nasljeđe, izgradnju više restorana, hostela i hotela “Garden Siti” i drugih, te rafting na Neretvi, Konjic svrstali u nezaobilaznu turističku destinaciju u u Bosni i Hercegovini. Ovaj projekat je zahtijevao da se riješe preduslovi za obavljanje gradskih funkcija, što je značilo da se prethodno moralo riješiti pitanje postojeće infrastrukture i to voda, kanalizacija i oborinskih voda, dok se pitanje saobraćaja rješilo izgradnjom novog gradskog mosta Orašje-Donje Polje, preko rijeke Neretve dužine 116 metara, te proširenje saobraćajnog tunela prema ovom mostu, koji je bio nefunkcionalan, što je otvorilo finaliziranje urbanog uređenja.
Ovi radovi su kontinuirano trajali oko šest godina. U istom periodu proširen je i gradski most na Trešanici, izgrađeno preko 500 metara novih obaloutvrda na rijeci Neretvi i Jablaničkom jezeru, te dovršeno preko 10 kilometara novih pješačkih staza. Ove aktivnosti su pratili i radovi na izgradnji i uređenju pješačkih sobraćajnica, popločanjima gradskih ulica, uređenju gradskih parkova, ulaganjem u infrastrukturu prema privrednim subjektima i privrednim zonama.
Bitno je istaknuti značajna ulaganja u JKP „ STANDARD“, koje se brine o prikupljanju, odvozu i deponovanju komunalnog otpada, kao i kompletnoj komunalnoj higijeni grada. Obezbjeđen je garažni prostor za vozila, najsavremenija oprema za kvalitetan rad preduzeća, izgrađena je zatvorena gradska tržnica, gradska garaža i kao kruna svega, izgrađen je i opremljen savremeni „Centar za upravljanje otpadom“, tako da se sada radi o jednom veoma opremljenom komunalnom preduzeću. Konjic je u poslednjih godinu dana još značajnije poboljšao kompletnu sliku grada, prvenstveno uređenjem lijeve obale Neretve, sa stazom- šetnicom, kvalitetnim osvjetljenjem, ogradom i poveznicom sa glavnom ulicom. No, ponos grada će biti Gradska pijaca, uređena na moderan, sofisticiran način, koja se u cjelosti uklopila u ambijent grada, u potpuno prirodno okruženje.

PRIMJER DRUGIMA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta oslikava trenutni privredni ambijent općine Konjic?

E. BUBALO:
Na području općine Konjic, zaključno sa 2017-om godinom, posluje 181 preduzeće. Nosioci općinskog privrednog razvoja su : PD’’Igman’’ Konjic, ‘’Graewe- TADIV’’, ‘’Sur Tec Eurosjaj’’, Tvornica kartonske ambalaže’’ Konjic- karton’’, ‘’Rukotvorine’’, Tvornica NN, Alat i Biol, prevashodno iz metalskog i drvnog sektora. S tim u vezi, najveći broj zaposlenih radno je angažovan o navedenim oblastima industrije. Najveće preduzeće je PD “Igman” d.d Konjic, koje se bavi namjenskom industrijom i zapošljava 1149 osoba, a ukupan broj zaposlenih u realnom sektoru na području općine Konjic iznosi 3 798.

TURIZAM-JOŠ JEDNA OD RAZVOJNIH ŠANSI

 

BH BUSINESS MAGAZINE: Koje su osnovne komparativne prednosti općine Konjic u odnosu na druge lokalne bh. zajednice?

E. BUBALO:  Konjička je prostorno najraširenija općina sa površinom oko 1 300 kilometara kvadratnih, gdje su pojedina mjesta udaljena od Konjica i po 60 kilometara.
No, u svakom slučaju nastojimo iskoristiti taj momenat, prvenstveno u turizmu. Prednost općine je njenom položaju, da je povezana i cestovnim i željezničkim trasama sa većim centrima, da se nalazi na dva jezera i jednoj rijeci i da je okružena planinama. Da je pokrenut industrijski sektor, a da su u isto vrijeme podržani i manji biznisi. Zbog samog položaja, moguć je razvoj poljoprivrede i stočarstva, što je poslednjih godina iskazan trend u poticajima, a sve u cilju razvijanja turističkih potencijala.
Kao što sam već naglasio, do 1992. godine nosilac privrednog razvoja bile su metalna, namjenska i drvna industrija.
Pored toga, turizam je, bez obzira što su i tada na području Konjica postojala sva prirodna bogatstva kao i danas, bila sporedna djelatnost kojoj se nije poklanjala značajna pažnja, niti se smatralo da turizam može biti okosnica razvoja konjičke općine. O turizmu kao o mogućnostima i perspektivama razvoja počelo se malo više razmišljati i stavljati u žižu interesiranja obnovom Kamene ćuprije u Konjicu, te postepenom izgradnjom Stare jezgre grada, oko koje je počeo da živi jedan potpuno novi život. Preciznije rečeno, počela se mijenjati svijest građana o vrijednostima koje Konjic ima. Planski su pravljeni restorani i hoteli i ništa nije prepušteno slučaju. Turističke agencije koje su u privatnom vlasništvu i koje, u svom interesu, žele učiniti ugođaj za goste i posjetitelje Konjica, trude se da profesionalno rade svoj posao, istovremeno radeći na sopstvenoj edukaciji i usavršavanju za poslove turizma.
Konjic je, pored svega navedenog, drugo mjesto u Bosni i Hercegovini, a samim tim i u cijeloj regiji, po broju nadgrobnih spomenika, stećaka, koji su i povijesna, a i turistička atrakcija. Ono što je izuzetno značajno jeste to da je pored 56 kulturno- historijskih spomenika, koji su uvršteni u kulturnu baštinu pod zaštitom dražave, od ove govine upravo ‘’Konjičko drvorezbarstvo‘’, i to pod ovim imenom, uvedeno i upisano u UNESCO listu svjetske nematerijalne baštine. Jedan od preduvijeta upisa bilo je da će se ova tradicija izrade drvorezbarskog namještaja nastaviti kroz edukaciju mlađih kadrova, što će, svakako, biti značajno u zapošljavanju.
Pored konjičkog drvorezbarstva, na listu nematerijalne svjetske baštine uvršten je i Stećak, te nekropola Biskup grčka glavica u Glavatičevu. Uz sve ove naše lokalne ljepote, ne treba zanemariti da su, na svega sat i po vožnje od Konjica i blagajska Tekija, manastir Žitomislić, Gospa međugorska, uz blizinu mora, koje je od Konjica udaljeno stotinjak kilometara, aerodrom Sarajevo udaljen 45 kilometara, te magistralni put koji prolazi kroz Konjic. Svi ti segmenti, Konjic postavljanju u samo središte razvoja, kako lokalnog tako i bh. turizma. U svrhu obrazovanja kadrova u turizmu, te boljeg marketinga, u Konjicu je otvorena Visoka škola za menadžment i turizam, što je značajno, kako za domaće učenike i studente, tako i za studente iz susjednih općina, koji svoju budućnost i egzistenciju vide u turizmu.
Prema novoj Strategiji razvoja općine Konjic od 2018. do 2027. godine, fokus je stavljen na razvoj turizma i poljoprivrede, što ujedno predstavlja i potencijal za razvoj na području općine Konjic.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje su težišne aktivnosti općinskih organa i službi u cilju stvaranja što povoljnijeg privrednog ambijenta?

E. BUBALO:
Općina Konjic je, u svrhu praćenja realizacije Strategije i Strateških planova, kao i razvoja privrede i bržeg zapošljavanja i stalnog kontakta sa privredom, osnovala Agenciju za ekonomski razvoj „PRVI KORAK. Počela je sa radom u augustu 2013. godine, a od samog početka rada prioritetni zadaci Agencije su usmjereni na zapošljavanje, saradnju sa privrednim sektorom, učešće u implementaciji postojeće strategije razvoja u saradnji sa Općinom Konjic i uspostavljanje što čvršćih veza sa međunarodnim organizacijama i domaćim institucijama. U 2014. godini nakon niza sastanaka sa svim sektorima privrede na području općine Konjic registrovano je Udruženje poslodavaca i samostalnih privrednika Konjic sa sjedištem u prostorijama Agencije. Rukovodeći se postavljenim ciljevima od samog početka rada, Agencija je pripremila Lokalni akcioni plan zapošljavanja za period od 2015. do 2018. godine i isti je usvojen na Općinskom vijeću 2015. godine. Ovom Odlukom su planirana sredstva u iznosu od 132.000,00 KM godišnje iz budžeta Općine Konjic za realizaciju mjera aktivne politike zapošljavanja. Realizacijom mjera aktivne politike zapošljavanja u periodu od 2014. do 2017. godine zaposleno je 265 osoba sa Biroa za zapošljavanje i na taj način se djelimično odgovorilo na zahtjeve privrednog sektora za kadrovima koji su deficitarni na tržištu rada, te se sa istim aktivnostima planira nastaviti i u narednom periodu. Jedna od mjera LAPZ-a jeste i mjere samozapošljavanja. S tim u vezi, u 2017. godini realizovan je projekat „Program podrške marginaliziranim grupama žena“, gdje je devet žena pokrenulo vlastiti biznis. Općina Konjic i USAID PPMG su, podjednakim učešćem osigurali finansijsku podršku za realizaciju ovih aktivnosti u ukupnom iznosu od 90.000,00 KM. Općina Konjic je 2016. godine, u sklopu Agencije „PRVI KORAK“ formirala Poslovni inkubator Konjic, kao mjesto okupljanja i pružanja prilike mladima, da uz savjetodavnu podršku osoblja iz Agencije pokrenu vlastiti biznis. Do sada je usluge Poslovnog inkubatora koristilo dvanaest osoba, od čega je njih troje registrovalo obrt, a jedna osoba je registrovala preduzeće.

BEZBROJNE KONJIČKE JEDINSTVENOSTI

E.BUBALO:
Ono što Konjic ima je originalno i jedinstveno. Muzej drvorezbarstva porodice Mulić, prvi takve vrste u svijetu, Drvorezbarstvo porodica Nikšić, koji svake godine osvajaju prestižne nagrade iz ove oblasti na svjetskim sajmovima, pojedinci koji se bave ovom djelatnošću, zatim, popularno nazvano, Titovo sklonište, objekat D0, jedan od rijetkih u svijetu. Uz sve ovo rafting rijekom Neretvom u dužini od 21 kilometara kroz veličanstvene kanjone, koji je doživio potpunu ekspanziju na ovim prostorima i postaje sve privlačniji kako za domaće tako i za strane goste, mogućnost planinarenja na Prenj – planinu, surovu, gordu i prelijepu, gdje se snijeg zadržava preko cijele godine. I na kraju, bitno je spomenuti planinske biciklističke ture, koje su uvrštene u svjetske bike destinacije, stazama, koje su povezane od Konjica, planinama Visočicom i Bjelašnicom do Lukomira, atraktivnog sela, jedinog naseljenog mjesta na nadmorskoj visini od 1700 metara, pa kružnom turom, natrag do Konjica.

 

PARTNERSKI ODNOS

BH BUSINESS MAGAZINE: Koje aktivnosti predstavnici općine realizuju po pitanju saradnje sa privrednicima?

E. BUBALO:
U 2014. godini Općina Konjic, zajedno sa Agencijom „PRVI KORAK“, inicirala je formiranje Udruženje poslodavaca i samostalnih privrednika Konjic sa ciljem da kroz stvaranje povoljnog poslovnog okruženja svi njegovi članovi uspješnije posluju, te da zajedničkim nastupima prema javnim instititucijama utiču na brže rješavanje problema koji su u fokusu privrede. U svojstvu tehničkog sekretarijata, Agencija je uključena u sve aktivnosti Udruženja privrednika Konjic i na taj način ima mogućnost razmjene informacija između privatnog i javnog sektora. S tim u vezi, svake godine održava se manifestacija „Dan privrednika Konjic“, koji predstavlja mjesto okupljanja velikog broja, kako domaćih tako i privrednika iz susjednih općina, što je također veliki pokazatelj koliko se privredni razvoj doživljava ozbiljno.
Već sam naveo da se, u pogledu finansijske podrške, primjenom mjera aktivne politike zapošljavanja, svake godine iz budžeta izdvaja 132 000,00 KM, čime jerealizovano niz projekata obuke i zapošljavanja radne snage na području općine Konjic.
Realizacijom ovih projekata u 2016. godini zaposleno je 90 osoba sa Zavoda za zapošljavanje Općine Konjic, te je u okviru tih projekata Agencija, kao vodeći aplikant pripremila potrebne aplikacije, te se angažovala na potpisivanju sporazuma sa USAID-Sida GOLD Projektom, FZZZ, Općinom Konjic i privrednicima, za finansijsko učešće u realizaciji projekata zapošljavanja kroz obuku i prekvalifikaciju.
U toku 2017. godine nastavljeno je sa projektima neformalnog obrazovanja radi zadovoljavanja potreba privrednog sektora za radnom snagom u oblasti metalne industrije. Riječ je o dva projekta obuke i zapošljavanje za zanimanja galvanizer i zavarivač za potrebe preduzeća SurTec-Euro i DIV iz Konjica. Obzirom da je preduzeće SurTec-Eurosjaj nastavilo trend rasta proizvodnje, izvoza i broja zaposlenika, te da su u 2017. godini prošili poslovanje i na autoindustriju ulaskom u proces kataforeze, iskazana je potreba za zapošljavanjem 40 novih radnika.
Agencija „PRVI KORAK“, u saradnji sa Općinom Konjic i drugim partnerima, implementirala je projekat obuke i zapošljavanja koju je pohađalo 50 polaznika od čega je 40 zaposleno u ovom preduzeću. Preduzeće DIV Sarajevo je, kao članica grupacije u kojoj su između ostalog nalaze i firme Brodosplit, Tvornica vijaka Knin i druge, odlučila na lokalitetu industrijske zone UNIS otvoriti proizvodni pogon za proces zavarivanja metalnih konstrukcija za potrebe čitave grupacije. U tu svrhu je registrovana i poslovnica DIV Konjic i samim tim je iskazana potreba za obukom i zapošljavanjem kandidata za zanimanje zavarivač. Agencija „PRVI KORAK“, u saradnji sa Općinom Konjic i drugim partnerima, implementirala je projekat obuke i zapošljavanja koju je pohađalo 68 polaznika od čega je 60 zaposleno u ovom preduzeću i to 56 zavarivača i 4 inženjera mašinstva.
Realizacija ovih projekata ne bi bila moguća bez finansijske podrške Općine Konjic, Federalnog zavoda za zapošljavanje, Vlade HNK i privrednika.
Na osnovu svih ovih aktivnosti u periodu od 2014. do 2017. godine zaposleno je 265 osoba sa Biroa za zapošljavanje općine Konjic.
S obzirom da se ova praksa pokazala kao veoma efikasna, zahvaljujući čemu su postignuti značajni rezultati u zapošljavanju, planirano je da se i u narednom periodu nastavi sa istom praksom. U 2016. godini je potpisan ugovor između Općine Konjic i USAID/PPMG-a za finansiranje zapošljavanja marginaliziranih grupa žena, a za implementaciju projekta zadužena je Agencija „ PRVI KORAK“. Ovim projektom kreiran je poduzetnički fond u iznosu od 90.000,00 KM. Implementacija projekta je počela u maju 2017. godine, a njegovom realizacijom devet žena koje su potpisale ugovor o sufinansiranju će, po završetku projekta obezbijediti samozapošljavanje, odnosno pokretanje vlastitog biznisa. U narednom periodu Agencija „PRVI KORAK“ i Općina Konjic planiraju nastaviti sa realizacijom mjera aktivne politike zapošljavanja koje su predviđene Lokalnim akcionim planom zapošljavanja.

DESETINE INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje infrastrukturne projekte Općina Konjic je realizovala tokom ove godine i u kojem ukupnom iznosu?

E. BUBALO:
Strategijom razvoja Općine Konjic definisana su tri sektorska razvojna plana i to Plan ekonomskog razvoja, odnosno razvoj poslovnih zona i jačanje investicija, razvoj MSP-ova, poboljšanje uslova za razvoj poljoprivredne proizvodnje i razvoj turističkih proizvoda, uz kotištenje
prirodnih potencijala i promociju kulturno-historijskog nasljeđa, zatim Plan društvenog razvoja, odnosno podizanje kvalitete obrazovanja, poticanje razvoja kulture i sporta, socijalno uključivanje osoba s posebnim potrebama i drugih socijalno ugroženih skupina, jačanje kapaciteta javne uprave i izgrađivati partnerstvo s građanima i NVO sektorom, te Plan zaštite okoliša koji podrazumijeva poboljšanje komunalne infrastrukture, poboljšanje sistema kanalizacione mreže i sistema za upravljanje otpadom, te podizanje ekološke svijesti građana.
U vezi sa sektorskim razvojnim planovima, te definisanim mjerama unutar sektora, Općina Konjic je uradila plan kapitalnih investicija za 2018. godinu, u koji je uvrstila 62 projekta ukupne vrijednosti 7.741.627,00 KM i to 5 projekata iz plana ekonomskog razvoja, 12 iz plana društvenog razvoja i 45 iz plana zaštite okoliša, u koji spadaju infrastrukturni projekti i to vodoprivreda, kanalizacioni kolektor, putevi i energetska efikasnost.
U oblasti infrastrukture jedan od najznačajnih projekata koji se realizuje na području Općine Konjic jeste kanalizacioni kolektor sa uređajem za prečišćavanje u gradu Konjicu koji je u fazi izvođenja radova u prigradskim naseljima Donje Selo, Ovčari, Donje Polje-Puhale i Glavičine-Bijela.
Vrijednost investicije za prigradska naselja u ovom projektu je 5.843.859,20 KM. Projekat izgradnje kanalizacionog kolektora se finansira iz budžeta Općine Konjic, iz sredstava WATSAN, te sredstava Fonda za zaštitu okoliša FBiH.
U oblasti plana društvenog razvoja jedan od značajnih projekata koji se realizuje na području Općine je Prva faza projekta CEB II ‘’Izgradnja stambeno-poslovnog objekta u naselju Bijela’’, finansirana iz budžeta Općine Konjic u iznosu od 131.075,47 KM. Druga faza projekta izgradnje stambeno-poslovnog objekta bit će finansirana od strane Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica. CEB II je projekat koji se implementira u 45 gradova i općina u BiH a za cilj ima zatvaranje kolektivih smještaja i izgradnju stambenih jedinica neprofitnog socijalnog stanovanja.
Općina Konjic je opredijeljena da u okviru svojih kapaciteta i mogućnosti kreira ambijent sa ciljem implementacije mjera energetske efikasnosti, a u skladu sa preuzetim međunarodnim obavezama o smanjenju potrošnje energije i emisije CO2 koje je prihvatila država Bosna i Hercegovina. U prvoj fazi 2015. godine, izvršili smo modernizaciju dijela javne rasvjete u urbanom dijelu grada, u kojoj je zamijenjeno 1 668 svjetiljki. Nastavak proširenja sistema javne rasvjete sa LED svjetiljkama Općina je u prošloj godini realizovala projekat pod nazivom „Proširenje sistema javne rasvjete sa LED svjetiljkama“.
Ukupna vrijednost projekta sistema javne rasvjete je 2.874.378,39 KM, a realizovan je u periodu od 2015. do 2017. godine iz budžeta Općine Konjic i Fonda za zaštitu okoliša FBiH.
Infrastrukturni projekti realizovani tokom 2018. godine su:
– U infrastrukturu je uloženo 1.000.000.00 KM, a uglavnom se odnose na izgadnju, betoniranje i asfaltiranje lokalnih puteva.
– U vodovode mjesnih zajednica uloženo je oko 100.000,00 KM.
– U kanalizacioni kolektor sa urađajem za prečišćavanje, koji je utrećoj fazi, što podrazumijeva rješavanje kučnih priključaka, uloženo je oko 100.000,00 KM.
– U lijevu obalautvrdu, odnosno pješačku stazu lijevom obalom Neretve, uloženo je 208.000.00 KM.
– Za zatvaranje Kolektivnog centra uloženo je 160.000,00 KM.
– Za uređenje partera Srednja škola do Mosta na Trešanici, pješačke staze, javne rasvijete i puta, uloženo je oko 300.000,00 KM,
– Urađena je kompletna rekonstrukcija Gradske pijace u iznosu 650.000,00 KM.
– Napravljena je zgrada Ambulanta porodične medicine u MZ Podorašac u iznosu 160.000,00 KM.
– Adaptiran je treći sprat Dječijeg obdaništa u iznosu od 50.000,00 KM.
– Sanirani su sanitarni čvorovi u Prvoj osnovnoj školi i Drugoj osnovnoj školi u iznosu 100.000,00 KM, te zamjenjena i proširena postojeća javna rasvijeta sa led svjetiljkama u iznosu 700.000,00 KM.

PODRUČJE UGODNOG ŽIVLJENJA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koliko sredstava je planirano za realizaciju kapitalnih investicija i za koje projekte u 2019. godini?

E. BUBALO:
Na osnovu definisanih sektorskih planova i mjera u Strategiji razvoja Općine Konjic od 2017. do 2028. godine, u nacrtu budžeta za 2019. godinu planirano je uvrštavanje 62 kapitalna projekta, ukupne vrijednosti 7.424.972,00 KM.
Kapitalni projekati za narednu godinu se baziraju na poboljšanje putne i komunalne infrastrukture, odnosno rekonstrukciju puteva, izgradnju mosta u MZ Glavatičevo, uređenje partera, rekonstrukcije saobraćajnica, izgradnja autobuskih stajališta, ugradnja podzemnih kontejnera, kanalizacioni kolektor, rekonstrukcija pješačkih staza, izgradnja igrališta u MZ, projekti energetske efikasnosti, poboljšanje sistema upravljanja otpadom, unaprijeđenje poslovnog ambijenta na području općine Konjic, uređenje postojećih poslovnih zona, poboljšanje školske infrastrukture, rekonstrukcije školskih objekata, te izgradnja igrališta uz školske objekte, unapređenje i razvoj zdravstvenih i socijanih usluga, rekonstrukcija područnih ambulant, te projekti koji doprinose obogaćivanju kulturno-sportske ponude Općine Konjic od kojih rekonstrukcija Narodnog univerziteta, te rekonstrukcija stadiona u Konjicu.
U 2019. godini, po pitanuju većih ulaganja, planira se uraditi:

– Ulaganje u infrastrukturu lokalnih puteva po mjesnim zajednicama 1,000.000,00 KM.
– Regulacija Repovačkog potoka u iznosu 115.000,00 KM.
– Projekti energetske efikasnosti 200.000,00 KM.
– Izgradnja vodovoda po mjesnim zajednicama 200.000,00 KM.
– Kanalizacioni kolektor sa uređajem za prečišćavanje grada 550.000,00 KM.
– Saobraćajnica Orašje 350.000,00 KM.
– Autobusko stajalište kod UNIS-a 100.000,00 KM.
– Uređenje partera Centar u iznosu 200.000,00 KM.
– Projekat izgradnje puta i mosta oko lokalitata UNIS-a.
-Podzemni kontejneri za odlaganje kućnog otpada 100.000,00 KM.
– Nabavka umjetne trave na pomoćnom stadionu 300.000,00 KM.
– Uređenje turističkih destinacija – Boračko jezero i Čelebići i izgradnja igrališta 320.000,00 KM.
– Izgradnja mosta u Kašićima, MZ Glavatičevo u iznosu 800.000,00 KM.
– Izrada regulacionih planova po MZ 200.000,00 KM.
– Rekonstrukcija Narodnog univerziteta 250.000,00 KM.
– Pješačka staza od Novog mosta do nebodera 200.000,00 KM.
– Kupovina i izgradnja Gradskog groblja na novoj lokaciji 300.000,00 KM.
-Izrada projektne deokumentacije i pripremni radovi na nasipnoj brani u Buturović Polju 150.000,00 KM.
– Izgradnja vodovoda u Podorašcu 150.000,00 KM.
– Izgradnja Geo Parka, ukoliko se dobiju sredstva od IPA fondova, u iznosu 660.000,00 KM, te izgradnja žičare Konjic do Zlatara, ukoliko se dobiju sredstva od IPA fondova, u iznosu 3,000.000,00 KM.
Ralizacija navedenih projekata, u sintezi sa još značajnjim privrednim progresom, pozicionirat će općinu Konjic na još veći nivo kao područje ugodnog življenja.

BIOGRAFIJA

EMIR BUBALO, rođen je 15. Decembra 1957. godine. Diplomirani je ekonomista.
Od 1. Oktobra 1980. godine radio je u TADIV-u, a potom u UNIS-IGMAN-u, te UNIS-GAL-u u Konjicu.
Od 21. Novembra 1997. godine obavlja dužnost načenika općine Konjic, što znači da je od 2. Oktobra 2016. godine u šestom mandatu.
Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja od kojih i Specijalnog priznanja za razvoj grada, stvaranje povoljnog ambijenta za biznis, te savremene i izuzetno efikasne općinske administracije, koje mu je 2008. godine dodijelila Direkcija za izbor menadžera godine Bosne i Hercegovine i jugoistočne Evrope.
Oženjen je i otac jednog djeteta.