Hakija Osmić

HAKIJA OSMIĆ, NAČELNIK OPĆINE ZAVIDOVIĆI:

       PRIVREDNE AKTIVNOSTI

JOŠ UVIJEK SU ISPOD PREDRATNOG NIVOA, UPRKOS LATENTNIM

RAZVOJNIM POTENCIJALIMA

Pripremio Rašid Hakić

Fotografije: Info služba općine Zavidovići

Bazirane na postojanju visokokvalitetnog šumskog bogastva u mikro okruženju, osnovne  privredne aktivnosti na području općine Zavidovići decenijama su bile  težišno usmjerene na eksloataciju i preradu drvnih sortimenata. Time je i radno angažovanje u „Krivaji“, nekada uspješnom privrednom kolektivu, za većinu radno sposobnog stanovništva sa ovog područja, pored obezbjeđenja sigurne egzistencije, bilo i sastavni oblik porodične tradicije. Šta  danas  čini privredni ambijent općine Zavidovići, koje su posljedice još otvorenih pitanja tranzicije vlasničkih odnosa i u kojoj mjeri ista utiču na socijalne (ne)prilike, na koji način lokalna uprava nastoji da stvori povoljan ambijent za privrednu progresiju i šta predstavlja realne, ali nedovoljno iskorištene šanse prosperiteta ovog područja ? Na navedena pitanja odgovorio je Hakija Osmić, prvi čovjek općinske administracije, ekonomista po struci i vrsni poznavalac privrednih i drugih, ništa manje važnih prilika i odnosa, zahvaljujući višedecenijskom radu kako u privredi, tako i u organima uprave od općinskog do kantonalnog nivoa.

DECENIJE KONSTANTE PRIVREDNOG PROSPERITETA

BH BUSINESS MAGAZINE: Gospodine Osmić, prije osvrta na trenutno stanje, šta je predstavljalo osnovne karakeristike privrednog ambijenta općine Zavidovići do kraja osamdesetih godina prošloga stoljeća ?

OSMIĆ: Općina Zavidovići ima dugu tradiciju u razvoju drvoprerađivačke industrije, bazirane na prirodnim resursima i nastanak Zavidovića u direktnoj je vezi sa eksploatacijom šuma na ovom području. Srazmjerno usponu proizvodnih snaga „Krivaje“ razvijali su se i uslovi i standard života stanovnika zavidovićke općine. Izgradnja škola, kulturnih i sportskih objekata, zdravstvenih ustanova, trgovinskih i ugostiteljskih preduzeća, stambena izgradnja, izgradnja saobraćajnica i elektrifikacija sela, jednom riječju sve što utiče na kvalitet života čovjeka, bilo je u direktnoj vezi s ekonomskim uspjesima ovog privrednog subjekta.     „Krivaja“ je, pored drvne industrije, imala razvijenu i građevinsku operativu, ugostiteljske objekte, tvornicu montažnih kuća, tvornicu dijamantskih alata i metalnu industriju. Pored predstavništava u Njemačkoj i SAD, imala je i gradilišta diljem svijeta, u tadašnjem SSSR-u, Libiji, Tunisu, Iraku, te drugim državama. U vremenu prije 1992. godine upošljavala je oko 12.000 radnika, čime je bila u mogućnosti apsorbirati gotovo svo radno sposobno stanovništvo općine.

MILIONSKE RATNE ŠTETE I SPOR POSLIJERATNI PRIVREDNI OPORAVAK

BH BUSINESS MAGAZINE: Kakve je posljedice po nekadašnji privredni gigant imao period od 1992. po 1995. godine?

OSMIĆ: Tokom minulog rata i poratnih zbivanja, kako „Krivaja“ tako i zavidovićka općina, ostale su bez trećine stručno obrazovanih radnika, tržišta i proizvodno osposobljenih objekata. Ponajviše, kao posljedica ratnih zbivanja, strukture privrede i sada već općepoznatih poteškoća u privatizacijskom procesu IP „Krivaja“, ali i globalnih promjena na tržištu, tehnološkog zaostajanja, neriješene komunalne i urbane infrastrukture, demografskih i drugih promjena, Zavidovići, kao jedan od značajnih industrijskih centara Zeničko-dobojskog kantona, danas se još uvijek nalazi ispod predratnog nivoa privrednih aktivnosti, s velikim socijalnim problemima i napetostima, te neizvjesnim izgledima za ubrzani privredni razvoj, iako s velikim latentnim razvojnim potencijalima.

BH BUSINESS MAGAZINE: Kojom dinamikom je tekao poslijeratni privredni oporavak, u kojoj mjeri je u tome  izražena privatna poduzetnička inicijativa i šta predstavlja prepreke za značajniju ekspanziju razvoja?

OSMIĆ: Nakon ratnih razaranja, aktivnosti su usmjerene na poratnu obnovu i jačanje privrede. Ovo se pokazalo kao iznimno težak zadatak, a prije svega zbog neuspjeha u pronalaženju kupca za IP „Krivaja“ u procesu privatizacije, svojevrsnog lutanja u odabiru koncepta privatizacije, te promjena titulara imovine.

U takozvanoj „maloj privatizaciji“, privatizirani su nekadašnji „Krivajini” dobitni centri i to „Tvornica montažnih kuća“, „Tvornica dijamantskih alata“, „Instalacije“,„Građevinarstvo“ i “Metalogradnja“. Danas su ovo uspješne firme, koje zapošljavaju manji broj radnika nego je to bio slučaj u prijeratnom periodu i koje se u svom poslovanju, manje ili više uspješno, nose sa svim problemima koje donosi tranzicijski period.

Problem je bila i ostala drvoprerađivačka industrija, koja ni do danas nije uspjela prevazići zamke neuspješnog privatizacijskog procesa. Nažalost, ni danas, petnaest godina nakon rata, još se definitivno ne zna sudbina IP „Krivaje“ i novoformirane „Krivaje 1884“, kao ni sudbina 1 900 radnika. Neposredno poslije rata, sredstvima donatora i Vlade ZE-DO kantona sagrađen je objekat i otvorena tvornica čipsa u Vozućoj, naselju u kome su bile smještene izbjeglice iz Srebrenice. Ovim projektom bilo je planirano  upošljavanje upravo ove populacije, kao i lokalnog stanovištva, kroz uzgoj krompira. Fabrika je uspješno poslovala do 2008. godine kada je prodata kompaniji Kelly’s, a ubrzo potom je prestala sa radom.

Poslijeratna ekonomska migracija se ne može ocijeniti pozitivnom. Mlađa populacija odlazi iz općine zbog loših ekonomskih uslova i ovo bi dugoročno moglo predstavljati ogromnu prepreku stvaranja mogućnosti za strateški razvoj općine. Poseban problem u poratnom periodu predstavljala je činjenica da Zavidovići, kao tipična industrijska sredina, nisu imali razvijenu poduzetničku inicijativu niti naznake formiranja poduzetničkog mentaliteta. Generalno govoreći, i ovu, kao i mnoge druge općine karakteriše neposjedovanje dovoljnog znanja kako voditi biznis na uspješan i zakonit način, te nedovoljno ispoljavanje preduzetničke inicijative. Uz to, neodgovarajući fondovi, nedostatak poslovnog treninga i edukacijskog znanja, dodatno usložnjavaju problem. Pored uspješnih biznisa proisteklih iz privatizacijskom procesa tokom „male privatizacije“ IP „Krivaja“, nema značajnijih realizovanih lokalnih poduzetničkih inicijativa.

Na području općine posluju dvije inozemne firme. Osnovne prepreke za pokretanje vlastitog biznisa, a samim tim i za zapošljavanje predstavlja nedostatak vlastitog početnog kapitala, nepovoljni uslovi zaduživanja, visoke kamate, pravna regulativa i birokratija, neuređeno tržište i nelojlna konkurencija, destimulativna poreska politika. Na teritoriji općine registrovano je 750 biznisa. Uglavnom dominiraju ugostiteljska i trgovačka djelatnost, sa malim procentom proizvodnih i zanatskih djelatnosti. Razvoj trgovine i ugostiteljstva do sada je funkcionirao kao posljedica razvoja industrije, građevinarstva, poljoprivrede i drugih djelatnosti, a manje kao nosilac privrednog razvoja.

BH BUSINESS MAGAZINE: Kakve uslove pruža općinsko područje kada je u pitanju poljoprivreda ?

OSMIĆ: Općina ima vrlo povoljne prirodne resurse i velike mogućnosti za razvoj poljoprivrede, što je jedna od velikih razvojnih šansi općine. Usprkos potencijalu općine, agrobiznis, sa većom dodatnom vrijednošću, još uvijek je nedovoljno razvijen. Realna su očekivanja da će poljoprivreda u narednom periodu zauzeti značajno mjesto u ukupnom razvoju Općine. Brojni su razlozi za to, a jedan od najvažnijih je zadržavanje stanovništva na selu, jer grad Zavidovići i šire područje ne može da prihvati višak nezaposlene radne snage sa sela, u kojima se ne može očekivati intezivna poljoprivredna proizvodnja, ali se mogu realizirati različiti modaliteti modernizacije

poljoprivredne proizvodnje, kao što su proizvodnja i otkup mlijeka, proizvodnja i skupljanje ljekobilja, modernizacija stočarstva, unapređenje voćarstva i slično. Činjenica je da su prisutna izvjesna ograničenja, kao što je usitnjenost posjeda, velika isparcelisanost, veoma slaba opremljenost mehanizacijom. Navedeni uslovi diktiraju da se primarna proizvodnja hrane strateški usmjeri na proizvode koji zahtijevaju intenzivan ljudski rad, uz primjenu malih poljoprivrednih strojeva. Jedan od strateških ciljeva Općine u postratnom period bio je stimuliranje razvoja agro-biznisa na općini, uz fokusiranje na porodični biznis.

IZDAŠNA  RASKOŠ PRIRODE

   Zavidovići su općina u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine. Smješteni su između Doboja i Zenice, na rijekama Bosni, Krivaji i Gostoviću i administrativno pripadaju Zeničko-dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine. Područje općine Zavidovići obuhvata 520 kilometara kvadratnih, sa populacijom od oko 46.000, stim da je po popisu iz 1991. godine imala 57.164 stanovnika.  Općina ima 21 mjesnu zajednicu i 55 naselja i udaljena je 15 kilometara od glavne putne komunikacije magistralnog puta M-17.   Područje Zavidovića ima povoljne uslove za razvoj lovnog, ribolovnog izletničkog, kao i drugih vrsta turizma, te planinarenja i svih vrsta sportova u prirodi, jer posjeduje brojna atraktivna izletišta i područja privlačna ljubiteljima prirode.

Planina Tajan je bogata krečnjačkim stijenama pogodnim za bavljenje alpinizmom. Za ljubitelje planina naročito je privlačno i planinsko područje Maoče, udaljeno 35 kilometara od Zavidovića, mjesto idealno za rekreaciju i ljeti i zimi. Planinska područja sa prostranim livadama, cvijetnim oazama i crnogoričnim šumama, rijeke Bosna, Krivaja i Gostović, sa brojnim  potocima bogatim kaskadama i vodopadima neka su od najomiljenijih mjesta za izletnike i pasionirane ribolovce. Još jedno veoma poznato izletište, i to ne samo Zavidovićanima, je Kamenica na rijeci Gostović15 kilometara udaljena od grada. Izletište obiluje privlačnim sadržajima. Tu su izletište za djecu, sportski tereni, mountain bike staze, planinarske staze, pećine, alpinizam, lov, kupanje u rijeci, jezero, kanjoni, mjesta za ribolov…Preko 100 speleoloških objekata bogato je stalagtitima i stalagnitima. Pećine Tajana poznate su i po prirodnim ljepotama i zanimljivim nalazima. U Kamenici se takođe nalazi i Lukina pećina, duga 200 metara, istinski biser prirode i rijetka turistička atrakcija. Tajan i Ponijeri povezani su kilometrima šumskih puteva, idealnih za bavljenje planinskim biciklizmom. Rijeka Krivaja izazov je za spuštanje kanuima i čamcima. Rafting ruta u kanjonu Krivaje je duga 70 kilomatara, podijeljena je u tri dionice, a svake godine sportska i planinarska udruženja organizuju raftin na rijeci Krivaji od Olova do Zavidovića, što privlači brojne ljubitelje sportova na divljim vodama iz cijele Bosne i Hercegovine, a zadnjih godina i inozemstva. Skupština ZE-DO kantona je 26. februara 2008. godine usvojila Zakon o proglašenju spomenika prirode Tajan, kojim se nastoje sačuvati prirodne ljepote ovog jedinstvenog područja, te iskoristiti prirodni potencijali u svrhu održivog razvoja općine. Spomenik prirode Tajan je izuzetno lijepo područje i onaj ko ga jednom vidi poželi  ponovo doći u ovu oazu mira i prirodnih blagodati.

Zavidovići su poznati i po fenomenu, nalazištima kamenih kugli. Osim u Bosni i Hercegovini nalazišta ovakvih kugli su poznata u Meksiku i Kostariki. Dosad je otkriveno 50 kugli, a najveća koncentracija, sa više od 20 primjeraka, pronađena je u selu Grab, udaljenom dva kilometra od Zavidovića.

RESPAKTABILNI TURISTIČKI  POTENCIJALI – NEDOVOLJNO ISKORIŠTENA ŠANSA

BH BUSINESS MAGAZINE: Područje općine Zavidovići obiluje prirodnim znamenitostima, u mnogo čemu jedinstvenim u makro okruženju. U kojoj mjeri su  rasploživi potencijali u funkciji stvaranja nove ekonomske vrijednosti ?

OSMIĆ: Turistički potencijal prirodnih resursa postoji, ali nije u potpunosti iskorišten. Prirodne pogodnosti koje posjeduje općina nisu praćene odgovarajućom infrastrukturom, opremljenošću kao i edukativnim mjerama. Općina posjeduje dva hotela, jedan sa 35 soba i 50 ležaja i drugi sa 25 ležaja i restoranskim uslugama. Destinacije Maoče i Kamenice imaju povoljne početne turističke korake, ali je potrebno veliko ulaganje za stavljanje u funkciju i iskorištenost ovih prirodnih ljepota. Pored ovih postoji još mnogo interesantnih lokacija na općini koje mogu privući turiste. Aspekt ekologije i stvaranja povoljnog okruženja za održiv razvoj je osnovni zahtjev, ne samo turizma kao specifične industrije, nego i očuvanje kvaliteta življenja. U svrhu smanjenja razvoja disbalansa između ruralnog i gradskog životnog standarda, te ispunjavajući tako osnovne preduslove za očuvanje ruralnog stanovništva, provode se aktivnosti koje kroz mjere uspostavljanja subcentara i razvoja ruralne infrastrukture, trebaju stvoriti uslove za promociju života na selu, uglavnom u smislu zaposlenja i ostanka. Kroz navedene mjere treba da raste poljoprivredna proizvodnja, seoski turizam i manje ekonomske aktivnosti. Bogatstvo tekuće vode je prirodni resurs koji treba čuvati i radimo, a u budućnosti planiramo i intenzivirati aktivnosti, na razvijanju svijesti o očuvanju ove prirodne dragocjenosti koja okružuje zavidovićane, kako bi se takvi resursi mogli ponuditi tržištu i ostvariti dobit.

ULOGA LOKALNE UPRAVE U SLUŽBI PRIVREDNE
PROGRESIJE

BH BUSINESS MAGAZINE: Kakvom, u proteklih petnaestak godina, možete ocijeniti ulogu općinskih organa i službi u stvaranju povoljnog ambijenta za privrednu progresiju ?

OSMIĆ: Poštujući prirodne prednosti i potencijale kojima raspolaže općinsko područje, u cilju stvaranja boljih uslova za ekonomski rast i kreiranje radnih mjesta, te poboljšanja kvaliteta života za sve u zajednici, bilo je jasno da su, prije svega, neophodni napori na  uspostavljanju i održavaju dinamične preduzetničke kulture. Osnovni preduslov bilo je formuliranje strategije općinskog razvoja koja će pomoći u definiranju izbalansiranog ekonomskog razvoja sa potrebama za okoliš i socijalnim potrebama. U tom pravcu, Općinsko vijeće Zavidovići, oktobra 2005. godine je usvojilo Strategiju ekonomskog razvoja oćine Zavidovići za period 2006. – 2011. godina. Strategija sadrži ideje i principe koji osiguravaju orijentaciju poslovnoj zajednici, potencijalnim investitorima, općinskoj administraciji i građanima, čime im pomaže u donošenju odluka za budućnost. Ovim dokumentom definirani su strateški pravci razvoja općine u planskom periodu i to razvoj porodičnih biznisa, te poljoprivrede i turizma, uz poštivanje pravila održivog razvoja. Strategija je rađena u saradnji sa regionalnm razvojnom agencijom REZ d.o.o. Zenica i u potpunosti je usaglašena sa razvojnom strategijom ekonomske regije Centralna Bosna.

Slijedeći primjere dobrih praksi, Općina je nastojala iskoristiti instrumente lokalnog razvoja i u saradnji sa Udruženjem samostalnih privrednika “Zavidovići”,  početkom 2006. godine, koristeći prednosti i mogućnosti javno-privatnog partnerstva, odlukom Općinskog vijeća Zavidovići formirana je lokalna razvojna agencija RAZ d.o.o Zavidovići, sa osnivačkim udjelima Udruženja i Općine 50:50.

   Malim biznisima je potrebna pomoć, posebno u procesu osnivanja, te je nakon formiranja agencije, Odlukom Općinskog vijeća Zavidovići, navedenoj agenciji dodijeljeno  zemljište sa tri objekta, pogodna za organizovanje zanatsko-proizvodnog inkubatora. Sredstvima Budžeta Općine Zavidovići, te sredstvima Federalnog ministarstva za poduzetništvo i obrt, kao i Ministarstva privrede ZE-DO kantona, inkubator je opremljen i pušten u funkciju, a  2007. godine su useljeni prvi korisnici. Isto tako, prostorno-planskom dokumentacijom definirane su i poduzetničke zone, koje su dijelom realizirane i na kojima već uspješno posluju privredni subjekti.

Preostale slobodne zone se uređuju, izgradnjom neophodne komunalne infrastrukture, sredstvima iz Budžeta Općine, kao i sredstvima nadležnih ministarstava Federacije i Kantona. U periodu 2007-2010. godine, Općina je izdvojila značajna sredstva za subvencioniranje poljoprivredne proizvodnje, podstičući uzgoj muznih grla, povrtlarskih kultura i žitarica, ljekobilja, te pčela i koka nosilja. Pored direktne podrške, u cilju ruralnog razvoja, planirano je formiranje subcentara, čime bi se poboljšali sadržaji u ruralnim područjima općine i povećala njihova atraktivnost za mlađu populaciju, smanjila migracija stanovništva ka urbanom području, te poboljšao kvalitet života u ruralnim područjima. Navedeni planovi su definirani i prostorno-planskom dokumentacijom. U ovu svrhu, kroz realizaciju projekta „Kapitalnih ulaganja“, kojeg finansira Vlada ZE-DO kantona, svake godine se ulažu značajna sredstva na izgradnji, rekonstrukciji i modernizaciji cestovne infrastrukture, izgradnji, rekonstrukciji i modernizaciji lokalnih vodovoda i kanalizacionih sistema. Tokom 2005. I 2006. godine u dva navrata je vršeno smanjenje naknada po općinskim propisima i preduzete su mjere za maksimalno skraćenje procedura za registraciju djelatnosti, što je u nadležnosti Općine.

BH BUSINESS MAGAZINE: Šta, po Vama, predstavlja osnovne postulate po kojima bi lokalna uprava bila istinski servis građanima ?

OSMIĆ: Lokalna uprava igra ključnu ulogu u razvoju cjelokupnog društva. Iako je njena tradicionalna uloga u osiguranju usluga održavanja komunalne higijene i upravljanje prostorom i dalje veoma važna, mi se krećemo ka ambicioznijim razvojnim ulogama i ciljevima, a to je inicirati, promovirati i unaprjeđivati lokalni ekonomski razvoj. Da bi ostvarili ove ciljeve, neophodno je provesti niz reformi koje će senzibilizirati lokalnu upravu prema potrebama stanovništva, te je učiniti atraktivnijom, kako za domaće, tako i inostrane investitore. Procesom ulaska u EU stvara se pritisak na javnu upravu, očekuje se kvalitetnija usluga, sve se više čuju zahtjevi za porastom sposobnosti zaposlenika, za djelotvornijim obavljanjem poslova i zadaća, držeći se načela dobre uprave. Jačanje javne uprave, djelotvornost i učinkovitost smatraju se važnim i prioritetnim zadaćama u procesu zacrtanih reformi. Nadalje, jedinice lokalne samouprave imaju važnu ulogu  kao instrument provođenja različitih entitetskih i državnih politika. Stanovništvo, s druge strane, očekuje od državnih službenika profesionalizam i visok kvalitet pružanja usluga. Planiranu ulogu i očekivanja stanovništva lokalna uprava može ostvariti jedino fokusiranjem na kvalitet u svim aspektima pružanja usluga. Da bi se lokalna uprava zaista i kretala u ovom pravcu, mora istinski prigrliti novu, korisnički orjentiranu poslovnu kulturu, koja iznad svega uvažava kvalitet, te kao ponosa vrijedno, lično postignuće, smatra pružanje visoko profesionalne, efikasne i efektivne usluge. Nastojeći dosegnuti ove ambiciozne ciljeve, općina Zavidovići je započela proces ispunjavanja zahtjeva standarda kvaliteta BAS EN ISO 9001:2000 i krajem 2008. godine dobila certifikat.

BH BUSINESS MAGAZINE: Gospodine Osmić, kojim konkretnim pokazateljima mogu biti ilustrovane aktivnosti realizovane tokom Vašeg dosadašnjem mandatnog perioda i šta predstavlja strateške planske aktivnosti lokalne uprave u narednom periodu ?

OSMIĆ: U prošloj godini, kroz projekt „Kapitalnih ulaganja“ kojeg finansira Vlada ZE-DO kantona, u unaprjeđenje putne infrastrukture uloženo je 262.000,00 KM, a preostala je još ralizacija ugovorenih 433.000,00 KM, dok je u oblasti unapređenje stanja u oblasti vodosnabdijevanja i zbrinjavanja otpadnih voda ugovorena realizacija radova u vrijednosti 163.000,00 KM od strane Kantona i 61.000,00 KM od strane Općine, a realizacija čeka početak građevinske sezone.

Poljoprivreda, kao jedna od strateških odrednica razvoja dobiće zaslužan tretman kroz realizaciju značajnih sredstva planiranih Budžetom za 2011. godinu, namjenjenih za subvencioniranje poljoprivredne proizvodnje. Aktivnosti na unapređenju stanja u oblasti turizma, drugoj strateškoj odrednici razvoja, realiziraju se kroz projekte uređenja izletišta Luke u Kamenici, uređenja izletišta Ridžali, te kroz projekat u kojem je Općina Zavidovići partner Turističkoj zajednici ZE-DO kantona, a koji finansira EC i kojim je predviđeno uređenje područja spomenika prirode „Tajan“, kroz izgradnju staza do pećina, uređenja pećina, izgradnje nadstrešnice i  staza do jezera Mašica. Kroz ovaj projekat postavljaju se temelji razvoja agro i eko turizma. U prvoj polovini godine održaće se i obuka za odabrane aplikante o pružanju usluga noćenja i doručka na području Kamenice, u neposrednoj blizini Spomenika prirode Tajan. Od infrastrukturnih projekata, čija je realizacija u toku, potrebno je izdvojiti izgradnju pothodnika, izgradnju lokalne ceste Zavidovići-Pašin Konak, završetak izgradnje fiskulturne dvorane i rekonstrukciju gradskih ulica. U situaciji ograničenih resursa i hroničnog nedostatka finansijskih sredstava, te brojnih potreba, općina Zavidovići je, slijedeći proaktivan pristup i nastojeći iznaći rješenja i za taj problem, pojačala aktivnosti na pripremanju i izradi projektnih prijedloga prema raznim fondovima i donatorima, te je potrebno pomenuti neke od najznačajnijih, kojima su odobreni grantovi i čija realizacija predstoji ili je već u toku. Dva najznačajnija su Projekat diverzifikacije poljoprivredne proizvodnje, rađen u saradnji sa partnerima iz Italije, konkretnije regije Pijemonte i čemu je svoj doprinos dala i Ambasada lokalne demokracije iz Zavidovića, te Projekat formiranja multimedijalnog centra u prostorima JU Gradska biblioteka, namijenjen učenicima srednjih škola koji dosta vremena provode čekajući lokalni transport, a koji će to vrijeme kvalitetnije iskoristiti kroz realizaciju ovog projekta. Iako su ovi projekti planirani za realizaciju u 2010., odnosno 2011. godini, za očekivati je da će njihovi efekti biti dugoročni. Unazad godinu i po u realizaciji su ili će biti realizovani projekti u vrijednosti oko 1.000.000,00 KM iz raznih fondova .

Za ovu godinu, planirano je i usvajanje Lokalnog ekološkog akcionog plana koji će dati pregled stanja u oblasti ekologije, kao i pravce i aktivnosti na unaprjeđenju stanja u oblasti ekologije i održivog razvoja. Aktivnosti na izradi LEAP-a provode se u okviru projekta MDG-F Programa očuvanja okoliša i klimatskih promjena. Pored navedenog, u toku su i aktivnosti na reviziji postojeće i izradi nove Strategije integriranog razvoja općine Zavidovići za period 2012.-2016. godine.

Iako su naši napori fokusirani na razvoj pretpostavki za ekonomski prosperitet općine, socijalna inkluzija zauzima važno mjesto u našim aktivnostima, a samim tim i u budžetu Općine. U ovom procesu fokusirani smo na ranjive skupine, stare i omladinu. U tom pravcu, kroz transfer za podršku omladinskoj politici realizovan je niz projekata u saradnji sa Omladinskom bankom, a za studente se obezbjeđuju sredstva za stipendiranje, kao i nagrade za posebno nadarene studente. Za penzionere našeg grada svake godine se obezbjeđuju sredstva za nabavku lijekova i besplatne preglede u Domu zdravlja sa poliklinikom Zavidovići, a  za naše najstarije sugrađane obezbijeđena je i novčana potpora u vidu prehrambenih paketa. Kroz značajnu novčanu potporu, koja se svake godine obezbjeđuje u Budžetu, nastojimo potaknuti i održati razvoj sporta i kulture, te djelovanje nevladinog sektora.

BH BUSINESS MAGAZINE: Na koji način posmatrate sintezu općinski načelnik-menadžer, a samim tim i Vašu ulogu kao prvog čovjeka općinske administracije ?

OSMIĆ: U okviru planiranih reformi javne uprave i zahtjeva za odgovornom i profesionalnom amdinistracijom, jasno je da promjenu mora pretrpjeti i klasična uloga općinskog načelnika. Sve je jasnije da načelnik mora biti i menadžer, koji čvrsto upravlja pružanjem kvalitetnog servisa građanima, slijedeći pravila dobre uprave, koji podstiče ekonomski razvoj, poduzetničko ponašanje i formiranje javno-privatnih partnerstava radi osiguranja kvalitetnih lokalnih usluga. Ova njegova uloga doprinosti kako većoj efikasnosti rada, tako i demokratizaciji vlasti.

HAKIJA OSMIĆ: rođen je 1. oktobra 1958. godine u Krivaji kod Zavidovića. Osnovnu i srednju školu završio je u Zavidovićima, a na Ekonomskom Fakultetu Univerziteta u Sarajevu diplomirao 1981. godine. Prvi radni odnos zasnovao je u IP „Krivaja“, RO „Građevinarstvo“ i za četiri godine napredovao od pripravnika do rukovodioca finansijske i knjigovodstvene službe. Nakon toga, kao profesor ekonomske sruke predmeta, godinu dana bio je zaposlen u Srednjoj tehničkoj školi u Zavidovićima, da bi naredne tri godine radio na poslovima marketinga, plana i analize u IP „Krivaja“. 1987. godine radno angažovanje nastavio je u Poreskoj upravi, na poslovima od inspektora do rukovodioca Poreske uprave, ispostave u Zavidovićima. Od 2005. godine, na poslovima rukovodioca finansijske službe, bio je radno angažovan u ŠPD Ze-Do kantona sa sjedištem u Zavidovićima, da bi tokom 2006. i dijelom 2007. godine bio ministar finansija u vladi Ze-Do kantona, a potom savjetnik premijera Ze-Do  kantona za privredu i ekonomska pitanja. Za načelnika općine Zavidovići izabran je na lokalnim izborima održanim u oktobru 2008. godine. Oženjen je i otac dvoje djece. Slobodno vrijeme u znatnoj mjeri provodi na porodičnom imanju nedaleko od Zavidovića, baveći se pčelarstvom.