JASMIN IMAMOVIĆ, NAČELNIK OPĆINE TUZLA
TUZLA JE DANAS PREPOROĐEN GRAD
Jasmin Imamović izabran je za načelnika Tuzle 2001., 2004. i 2008. godine. Skoro sve zacrtane strateške ciljeve razvoja Tuzle do 2015. godine, Imamović i njegovi saradnici ostvarili su već potkraj drugog mandata , 2008. godine. Svoj treći mandat Imamović je dobio sa osvojenih 76,68% glasova.
Za vrijeme mandata načelnika Imamovića, Tuzla je preporođen grad. Imamović je postao prepoznatljiv po mnoštvu originalnih ideja i po efikasnosti u njihovoj realizaciji.
• Tuzla je 70 godina trpjela redukcije vode. Imamović i njegovi saradnici taj problem definitivno su riješili 2006. godine.
• Tuzla je preko 100 godina trpjela slijeganje tla. Godine 2007. otklonjen je uzrok slijeganja tla u Tuzli.
• Historijska jezgra grada bila je napuštena i veoma zapuštena. Godine 2001., močvara na sjeveru i divlje deponije na jugu, presjecale su i ružno odvajale Tuzlu na zapadni i istočni dio. Danas sjeverni dio centra Tuzle, umjesto močvare, krase plaže sa dva slana jezera, slanim slapovima, arheološkim parkom, dječijim igralištima koja su u sklopu velikog, spomeničko rekreacionog kompleksa „Slana banja“. Nekadašnje divlje deponije, danas su najaktivnija gradilišta u Bosni i Hercegovini. Gradnjom kulturno-historijskih trgova (Trg slobode, Soni trg, pijaceta kod spomenika Ismeta Mujezinovića i Meše Selimovića) kao i gradnjom novih i obnovom starih zgrada, nekada najzapuštenija historijska jezgra u BiH, postala je jedna od najuređenijih i najljepših u Bosni i Hercegovini.
• Problem divljih deponija i općenito tretmana tvrdog otpada, riješen je gradnjom najsavremenije deponije i najsavremenijeg postrojenja za tretman čvrstog otpada, u Bosni i Hercegovini.
• Tuzla je svakog proljeća imala problem poplava. Taj problem je riješen iz razloga što su Imamović i njegovi saradnici, za poslednjih nekoliko godina, na regulacija vodotoka Tuzle, uradili više nego što je urađeno u prethodnih trideset.
• Na toplifikaciji, a radi čistijeg zraka i udobnijeg grijanja, u Tuzli je za posljednjih nekoliko godina urađeno više nego prethodnih trideset. Tuzla je postala regionalnim liderom na planu energetske efikasnosti.
• U Tuzli je višestruko povećana površina pješačke zone i danas je ona ubjedljivo najveća u Bosni i Hercegovini. Osim toga, do sada su zelene površine,pod uređenim parkovima i dječijim i sportskim igralištima, povećane za deset puta.
• U toku Imamovićevog mandata, nekad industrijski i sivi grad, postao je jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija u BiH.
• Grad u kojem 2001. godine nije bila razvijena trgovina, postao je jedan od najvećih trgovačkih centara u Državi.
• Uz poštovanje tradicionalnih industrija (Tuzla je najveći proizvođač električne energije u BiH, jedini proizvođač soli, veliki proizvođač uglja itd.) Imamović je bitno uticao na razvijanje industrije novih tehnologija, razvoj turizma, trgovine. On i njegovi saradnici realizirali su najveći inkubator malih i srednjih preduzeća u BiH.
• Imamović je vrijedno radio na poboljšanju imidža Tuzle. Isticao je šta ima Tuzla, a nema niko i šta Tuzla ima u većoj mjeri nego drugi. Danas je svakome jasno da je Tuzla jedno od najstarijih naselja u Evropi sa kontinuitetom življenja, da baštini najstariju proizvodnju soli u Evropi i da su u Tuzli pronađeni najstariji ostaci sojenica u Evropi. Sve ovo vidljivo je na tuzlanskim trgovima, u filmovima o Tuzli i sve potvrđeno od strane Arheološkog instituta u Beču.
• Imamović je osnivač Međunarodnih književnih susreta „Cum grano salis“ i najveće književne nagrade za roman na Zapadnom Balkanu (nagrada „Meša Selimović“).
• U Tuzli je, za vrijeme Imamovićevog mandata, izgrađen veliki broj stambenih i poslovnih zgrada.Na „zaboravljenim lokacijama“ izgrađene su čitave gradske četvrti, trgovi, šetališta, igrališta i parkovi, ceste i drugi značajni infrastrukturni objekti.
• Tuzla je danas, na početku dvadeset prvog stoljeća, preporođen grad.
GRAĐANI TUZLE ZASLUŽUJU DA
NJIHOVA DOBROTA BUDE NAGRAĐENA
BH BUSINESS MAGAZINE: Gospodine Imamović, šta Vas je motivisalo da se kandidujete za načelnika?
IMAMOVIĆ: – Znao sam da Tuzla ima dobre, obrazovane i tolerantne ljude, da ima veliko prirodno i kulturno naslijeđe. Ljudi, prirodno i kulturno naslijeđe, osnovni su faktori razvoja.
Dakle, znao sam, ako dobro osmislim korištenje ovih resursa, da mogu preporoditi jedan od najvećih gradova u BiH. I to sam silno želio, jer volim građane Tuzle i oni su zaslužili da njihova dobrota bude nagrađena, tako što će im život u Tuzli, svake godine, biti kvalitetniji i bolji.
Htio sam ostvariti ciljeve koji su u to doba bili nedostižni. Zaustaviti stogodišnje tonjenje Tuzle, ukinuti pedesetogodišnje restrikcije vode, razviti industriju novih tehnologija, kreativnu industriju i industriju turizma, graditi javne objekte i građanima dokazati da im je, zbog takvih aktivnosti, život udobniji i bolji nego prije.
Htio sam doprinijeti neviđenoj ekspanziji gradnje, otvoriti nova radna mjesta i nove perspektive razvoja. Htio sam da Tuzla bude prepoznatljiva u čitavom regionu, htio sam pokazati šta to Tuzla ima, a nema niko, istaći do maksimuma prirodno i kulturno nasljeđe Tuzle i sačuvati toleranciju kao osnovni faktor razvoja.
KOLEKTIVNI PESIMIZAM PRETVORILI SMO U KOLEKTIVNI OPTIMIZAM
BH BUSINESS MAGAZINE: Da li ste imali podršku prilikom realiziranja svojih ideja?
IMAMOVIĆ: – U početku su ljudi kazali da je naš program nerealan i sanjarski, utopija. Tada smo odlučili tri najgora pretvoriti u tri najbolja mjesta u gradu.
Jednu močvaru, koja je istovremeno bila i divlja deponija, pretvorili smo u jedino slano jezero u Evropi, u devastiranom dijelu grada izgradili smo jedini turistički trg u BiH, Soni trg, i na još jednoj divljoj deponiji izgradili smo „Merkator“. To je kolektivni pesimizam pretvorilo u kolektivni optimizam i uvjerilo ljude da treba da nam vjeruju.
Turizam više nije utopija sanjara. Sve je Tuzla bila i mogla biti osim turističkog grada.
Turizam nije išao uz sivi grad, pun smoga. Ali, sve se može kad se dobro zasanja. Malo po malo ideje, koje su bile utopijske, postadoše stvarnost, pa evo, sada imamo u našem gradu šta i pokazati. Nekada su se autobusi sa djecom koja idu na ekskurziju zaustavljali samo na tuzlanskim semaforima, a sada ih je sve više kojima je Tuzla cilj.
PANONSKA JEZERA NAJVEĆA SU BOSANSKOHERCEGOVAČKA TURISTIČKA ATRAKCIJA
BH BUSINESS MAGAZINE: Kako je Tuzla izgledala prije Vašeg mandata?
IMAMOVIĆ: Tuzla je 2001.godine bila ugrožena slijeganjem tla, grad je bio presječen propalom i zapuštenom historijskom jezgrom, imala je redukcije vode, poplave, zagađen zrak i bila opterećena divljim deponijama. Imala je problem teške industrije na zalasku radnog vijeka.
Zaustavljeno je slijeganje tla, nakon sedamdeset godina ukinute su redukcije vode, a regulacijom vodotoka otklonjene su poplave. Putem toplifikacije i adekvatne regulacije saobraćaja, povećanjem pješačke zone i zone pod parkovima, izvan sezone grijanja, zrak je potpuno očišćen.
Nekada, skoro propala historijska jezgra, obnovljena je novim trgovima, ulicama i zgradama.
Zahvaljujući savremenom tretmanu smeća nestale su divlje deponije, a na mjestu močvare, u centru grada, su Panonska jezera, najveća turistička atrakcija u BiH.
Tuzla je danas najveći proizvođač električne energije u BiH i istovremeno najveći centar za razvoj malih i srednjih preduzeća, kao i centar tehnoloških parkova i novih tehnologija.
Započeti pravci razvoja Tuzle garantuju da će ona u kratkom vremenu biti jedan od najljepših i za život najudobnijih gradova u Bosni i Hercegovini.
TUZLA – GRAD NA ZRNU SOLI
Tuzla je jedno od najstarijih naselja u Evropi sa kontinuitetom življenja. U Tuzli je pronađeno najstarije sojeničko naselje u Evropi, koje datira iz neolita, mlađeg kamenog doba, za razliku od ostalih pronađenih sojeničkih naselja u Evropi, koja datiraju iz gvozdenog doba.
U Tuzli je pronađen i veliki broj predmeta iz doba neolita, a među njima posebno mjesto zauzimaju posude za isoljavanje, tj. posude za proizvodnju soli iz slane vode.
Ovi arheološki pronalasci potvrđuju da su još neolitski stanovnici na ovom području eksploatirali slane izvore. Najstarije evropske kulture koje su koristile so, datirane su u bakarno doba, što znači da neolitski nalazi u Tuzli pomjeraju granicu poznavanja i upotrebe soli u ljudskoj ishrani iz doba eneolita u doba neolita.
Treba istaći da je neolitsko naselje pronađeno u samom centru današnjeg grada Tuzle, što je jedinstven slučaj i dokaz da je to naselje bilo početak kontinuiteta življenja na prostoru današnjeg grada, kroz sve historijske periode, od neolita do danas.
Tuzla ima i posebnu geološku prošlost. Tuzlaci kažu da je Tuzla «grad na zrnu soli».
To «zrno soli» su stotine miliona tona kamene soli i slane vode, koje je iza sebe ostavilo staro Panonsko more, kada se, prije više od deset miliona godina, povlačilo sa ovih prostora.
Ime grada je, oduvijek, kroz sve vrijeme njegovog postojanja i na jezicima svih putopisaca, kartografa, historičara, osvajača, bilo vezano za so. Rijeka Jala, koja protiče kroz Tuzlu, nosi naziv koji potiče od grčke riječi Jalos, što znači so, dok je grad kroz svoju historiju, nazivan: Castron de Salenes, grad solana (grčki), Salenes (grčki), Ad Salinas (latinski), Soli (južnoslavenski), Memlehatejn (arapski), Memleha-i Zir (persijski),… sve do današnjeg imena Tuzla, koje potiče iz turskog jezika –tuz,što znači sa soli, posoljeno, solana…
Ime Tuzle uvijek je vezano za ime soli, a po dr Lajošu Talociju / Lajos Thalloczy/ i ime Bosne vezano je za ovu slanu zemlju koja se danas Tuzlom zove.
U svom djelu O značenju imena „ Bosna“ korijen imena Bosna nalazi u ilirskoj riječi bos, što na albanaškom označava mjesto gdje se ispire so. Bosna bi po tome bila solna zemlja oko Tuzle gdje se ispirala so.
TALENAT I TEHNOLOGIJA
U svim kriznim vremenima Tuzlaci su se protiv mržnje borili ljubavlju. Tolerancija u ovom gradu uvijek je shvatana kozmopolitski. Simbol otvorenih vrata na grbu grada i danas se potvrđuje kroz otvorenost grada prema planetarnim veličinama, ljudima i djelima koji pripadaju bosanskohercegovačkoj, ali i svetskoj, kulturnoj baštini.
Tuzla je administrativno sjedište, te privredni, kulturni, univerzitetski i klinički centar sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, kojeg čine preko dvadeset klinika i poliklinika.
Na Univerzitetu u Tuzli studira oko 16.500 studenata.
Danas je Tuzla grad mladih. Nastojeći sačuvati to naše najveće bogatstvo, Općina Tuzla je, u saradnji sa drugim institucijama i partnerima iz zemlje i inostranstva, pokrenula niz inicijativa kako bi podržala programe za mlade. Među tim inicijativama izdvaja se projekat realiziran uz pomoć Vlade Norveške. Izgrađeni su Bussines Innovation and Technology Centre (Centri za poslovne inovacije i nove tehnologije, BIT 1 i 2), čiji cilj je pružanje podrške mladim ljudima iz regiona i šire, kako bi svoj talenat i svoje znanje razvijali i realizirali u svome gradu i u svojoj državi, a istovremeno bili povezani sa međunarodnim tržištem rada i znanja.
ANTIFAŠISTIČKA TRADICIJA TUZLE
Priča o Tuzli je nadvremena i nadnacionalna. U svakom kritičnom momentu Evrope, Balkana i Bosne i Hercegovine, građani Tuzle su razmišljali „sa zrnom soli“ („Cum grano salis“).
U Drugom svjetskom ratu fašisti nisu uspjeli u namjeri da nacionalno podijele građane Tuzle. Oformili su jedinstven antifašistički front u kojem su bili angažovani ljudi svih nacija što je,između ostalog, dovelo do toga da je 2. oktobra 1943. godine, Tuzla bila najveći oslobođeni grad u, od Hitlera, porobljenoj Evropi.
U posljednjem ratu, od 1992. do 1995. godine, građani Tuzle nisu se nacionalno podijelili.
Imali su misiju po kojoj se protiv povrede ljudskih prava najbolje braniti njihovom zaštitom, protiv mržnje ljubavlju, protiv nacionalizma antinacionalizmom, protiv fašizma antifašizmom i protiv podjela zajedničkim životom.
Tako je Tuzla, usred masovnih povreda ljudskih prava, izazvanih ratom, postala simbolom zaštite ljudskih prava i sloboda.
Tuzla je danas najmultikulturalniji grad na prostoru bivše SFRJ.
KULTURNA TRADICIJA
Na kulturnu tradiciju Tuzle i okoline uticali su brojni knjževnici, slikari, muzičari, pozorišni djelatnici, istoričari. Od književnika posebno se izdvajaju, jedan od najvećih pisaca Balkana, Meša Selimović, Derviš Sušić, Muhamed Hevai Uskufi, Stjepan Matijević i Matija Divković.
Ismet Mujezinović, najveći bosanskohercegovački slikar 20. stoljeća, rođen je i gotovo cijeli radni i životni vijek proveo je u Tuzli.
Iz Tuzle potiču i prvi školovani bosanskohercegovački slikari Đorđe Mihajlović i Adela Ber, te James Haim Pinto, jedan od vodećih američko-meksičkih muralista i Kristijan Kreković, slavni peruanski slikar. Tokom prošlog stoljeća u likovni život se uključuju Đorđe Mihajlović, Franjo Leder i Dragiša Trifković, te Mensur Dervišević, kojeg historičari umjetnosti ističu kao jednu od najznačajnih pojava likovnog života Tuzle.
Međunarodna galerija portreta u Tuzli raspolaže djelima svih ovih umjetnika, a u okviru Galerije djeluje i Međunarodni atelje «Ismet Mujezinović». Svoje djelovanje ova Galerija upotpunjuje organizacijom Međunarodnog bijenalnog festivala portreta-crteža i grafike «Interbifep».
Jedan od najznačajnih kulturnih događaja u regionu su Međunarodni književni susreti «Cum grano salis», u organizaciji Općine Tuzla, na kojima se, dodjeljuje književna nagrada «Meša Selimović», za najbolji roman objavljen u prethodnoj godini na govornom prostoru BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Za vrijeme trajanja Književnih susreta u Tuzli se okupljaju jedna od najpoznatijih književnih imena bivše SFRJ. Prema mišljenju mnogih kritičara, nagrada „Meša Selimović“ jedno je od najvažnijih priznanja u književnom svijetu jugoistočne Evrope.
Otvoren je i Muzej „Dom književnosti“ sa stalnim izložbama posvećenim životu i djelu Meše Selimovića i Derviša Sušića.
Posebno treba istaći Narodnu i univerzitetsku biblioteku «Derviš Sušić» koja posjeduje raznovrstan i vrijedan fond od 200.000 bibliotečkih jedinica.
Današnje Narodno pozorište Tuzla je najstariji teatar u Bosni i Hercegovini, a kulturnu scenu grada upotpunjuju Teatar Kabare, alternativni Draft teatar, Bosanski kulturni centar, Dom mladih, Kuća Plamena mira, Francuski kulturni centar, osnovna i srednja muzička škola, brojna amaterska kulturno-umjetnička društva i udruženja, te niz drugih kulturnih i naučnih institucija među kojima posebno mjesto zauzima i Historijski arhiv Tuzlanskog kantona.
Muzej istočne Bosne posjeduje arheološku, etnološku, historijsku, biološku, numizmatičku i umjetničku zbirku, koje čuvaju tragove kontinuiteta od gotovo 7000 godina života u tuzlanskom kraju. O tome svjedoče Geološki muzej, Arheološki park-neolitsko sojeničko naselje i Muzej solarstva, koji postoji u okviru Fabrike soli i koji baštini foto-dokumentacionu građu i predmete koji svjedoče o istorijatu solarstva u Tuzli.
U zadnjoj sedmici jula održava se Međunarodni festival savremene umjetnosti mladih „Kaleidoskop“ koji obogaćuje kulturni život mladih Tuzle. Pored izložbi, radionica plesa, art marketa,predstava mladi tokom tri dana trajanja Festivala uživaju u muzičkim koncertima na otvorenom.
ŠTA POSJETITI U TUZLI ?
Panonska jezera
Tuzla je jedini grad u Evropi koji ima slana jezera i jedini grad na svijetu čija se slana jezera, kupalište i plaža nalaze u centru grada. Kada se, prije nekoliko miliona godina, Panonsko more povlačilo sa velikog dijela evropskog tla, ispod Tuzle je ostavilo milione tona naslaga kamene soli i slane vode. Zahvaljujući ovom prirodnom bogatstvu, a uz podršku domaćih stručnjaka, slana voda je izvučena na površinu i 2003. godine pretvorena u Panonsko jezero I, a 2008. godine izgrađeno je i Panonski jezero II.
To su jezera u kojima se nalazi mineralima bogata slana voda, koja se slanim bunarima crpi ispod zemlje. Pored užitka u kupanju u vodi, ova voda ima i ljekovita svojstva, pogotovo u liječenju steriliteta, reumatskih i disajnih oboljenja.
Panonska jezera su površine oko 17.000 metara kvadratnih, sa plažama dužine 1.000 metara, odnosno uređenog prostora površine 60.000 metara kvadratnih. Salinitet vode odgovara morskoj vodi i iznosi 30-40 gr./l. Slana voda ima izuzetna terapijska svojstva. Unutar kompleksa se nalaze uređeni prostori za zabavu djece i prostor za fitnes. Tokom četiri godine kompleks Panonike posjetilo je oko 2 miliona turista.
Slani slapovi
Unutar kompleksa Panonskih jezera nalaze se Slani slapovi visine 18 metara, sa dva bazena za kupanje, površine 320 metara kvadratnih i površinama za sunčanje od oko 300 metara kvadratnih, izuzetno pogodnim za sunčanje i inhalacije slanim parama.
Arheološki park- neolitsko ojeničko naselje
Unutar Kompleksa Panonskih jezera, 2006.godine otvoren je Arheološki park- neolitsko sojeničko naselje i Geološki muzej. Neolitsko sojeničko naselje predstavlja rekonstrukciju načina života kakav je egzistirao na ovom području prije više od 7.000 godine, bazirano na otkrivenim predmetima iz perioda neolita, i čije je vrijeme nastanka potvrđeno od Arheološkog instituta u Beču upotrebom C4 metode. Ovaj jedinstveni prostor ima višestruko značenje, ne samo za turističku ponudu Tuzle i regiona, nego i u pogledu valorizacije kulturno-historijskog naslijeđa.
Soni trg
Na Sonom trgu,u granit su uklesane riječi:“Tuzla je jedno od najstarijih naselja u Evropi.Sedam hiljada godina od neolita do danas,ljudi proizvode so i žive na ovom prostoru. Građani Tuzle obnoviše Soni trg 2004. godine,sa vjerom da je ljubav izvor nastanka i vječitog trajanja svijeta.“
Na Trgu se nalazi i replika neolitske posude za isoljavanje, koja je sastavni dio fontane, ukrašene mozaikom iz Ravenne, svjetske prijestonice mozaične umjetnosti. Na Sonom trgu se može pogledati i muzejska postavka predmeta iz doba neolita i drugih historijskih razdoblja, pronađenih na lokalitetima u i oko Tuzle. Soni trg je nekada bio središnja tačka (pazarište) oko koje su se dalje gradili brojni vjerski i javni objekti. Ovo mjesto i danas predstavlja centar historijskog dijela grada, oko kojeg se nižu desetine uskih, granitom popločanih uličica, uvijek punih života i mladosti.
Trg Slobode
Trg Slobode je najveći trg u Bosni i Hercegovini, na čijem se prostoru nalazi rekonstruisana zgrada Baroka iz austrougarskog perioda. Na Trgu je otkriveno arheološko nalazište sa vrlo značajnim ostacima arheološkog materijala. Prostor je uređen za druženje i različite manifestacije, a krasi ga središnja fontana sa pratećim sadržajem.
Građani Tuzle oduvijek vjeruju da zajednički život i multikulturalnost predstavljaju najviši stupanj ljudske moći.
Iz takve ljubavi razvija se ovaj grad.
Slana Banja
Kompleks Panonskih jezera se neposredno nastavlja na sportsko-rekreacioni kompleks Slana banja, koji je jedan od najprostranijih i najuređenijih centralnih parkova u BiH. Pored staza za šetnju i jogging, ovaj kompleks obuhvata kompleks teniskih terena, igralište za mali nogomet i košarku, te neka od spomen obilježja iz novije historije grada.
Na ovom prostoru nalaze se spomen obilježja herojima i žrtvama Drugog svjetskog rata, braniteljima iz rata 1992.-1995., te civilnim žrtvama rata, odnosno tuzlanskoj mladosti koja je stradala na Kapiji 1995. godine. U sastavu Slane banje nalazi se Kuća Plamena mira, namijenjena aktivnostima mladih, njihovim kreativnim inicijativama i idejama, te nekoliko ugostiteljskih objekata. Centralni dio kompleksa krasi fontana sa skulpturom Leda, djelom poznatog tuzlanskog kipara Franje Ledera.
BIOGRAFIJA
JASMIN IMAMOVIĆ,
OPĆINSKI NAČELNIK, MENADŽER, KNJIŽEVNIK…
Zbog uspješnog vođenja grada, Imamović je dobio brojna priznanja i nagrade.
Tuzla je trostruki osvajač BEACON statusa, za brzi ekonomski razvoj, za razvoj turizma i najbolje rezultate u pripremi i upravljanju projektima EU, 2007. godine Imamović je dobio najviše priznanje Evropskog udruženja menadžera, a za stvaranje ambijenta za biznis i ukupan razvoj grada.
Od iste asocijacije je 2008. godine proglašen za najboljeg načelnika.
Jasmin Imamović proglašen je i turističkom ličnošću godine 2008., a Općina Tuzla je ovo priznanje osvajala više puta.
Imamović je i od Asocijacije multietničkih gradova jugoistočne Evrope nagrađen za poseban doprinos širenju multikulturalnosti na jugoistoku Evrope. Od različitih medija u BiH Imamović je više puta biran za ličnost godine u BiH. Imamović je imao čast da na Harvardu ( Kenedy school) i u Svjetskoj banci, održi predavanja o brzom ekonomskom preporodu Tuzle.
Bio je član Međunarodnog žirija „Premia Alta Qualita“ u Bolonji, dobitnik nagrade „Sloboda“ Međunarodnog centra za mir u Sarajevu, dobitnik je Povelje za međunarodnu toleranciju, nagrade „Kraljica Katarina”, „Tuzlanske plakete sa zlatnim grbom“ i više književnih nagrada.
Komentari
BH Business Magazine
0 comments