MR HUSEIN TOPČAGIĆ

MR HUSEIN TOPČAGIĆ,

DIREKTOR, „GRADAČAČKI SAJAM“, GRADAČAC:

„SAJAM ŠLJIVE“ GENERALNI JE BH. SAJAM POLJOPRIVREDE I PREHRAMBENE INDUSTRIJE

Tekst Rašid Hakić

                                                         Fotografije: „Gradačački sajam“ doo i Redžep Kadrić

Kada je prije četrdesetpet godina u Gradačcu održan prvi Sajam šljive u organizaciji nekoliko entuzijasta, koji su željeli da na još jedan način afirmišu kvalitet voća kojim obiluje ovo podneblje, ni najveći optimisti nisu mogli predvidjeti koje će domete doseći manifestacija tada lokalnog karaktera. Iz godine u godinu Sajam je postajao sve više prepoznatljiv, prvo u mikro, potom u makro okruženju, a najveću ekspanziju doživio je od 1996. godine, kada napušta lokalne okvire, postaje nezaobilazno mjesto za privrednike iz Bosne i Hercegovine i šireg okruženja i time dobija međunarodni karakter.Te godine za direktora privrednog subjekta „Gradačački sajam“ imenovan je Husein Topčagić, koji osamnaest godina uspješno rukovodi timom saradnika, a rezultati se ogledaju u konstanti kvaliteta i povećanja broja izlagača i sadržajnim pratećim aktivnostima ove privredne manifestacije.

JEDINSTVENOST SADRŽAJA

BH BUSINESS MAGAZINE:Gospodine Topčagić, šta predstavlja osobenosti Sajma šljive u gradu Huseinkapetana u odnosu na druge privredne manifestacije sličnog karaktera ?

Mr H. TOPČAGIĆ: Ono što ovaj Sajam na svojevrstan način izdvaja od ostalih privrednih manifestacija na bh. prostoru i okruženju ogleda se u činjenici da, osim izložbenih aktivnosti koje se realizuju u u zatvorenom i otvorenom sajamskom prostoru,  prati i niz drugih, ništa manje značajnih sadržaja. To se prije svega odnosi na stručno-edukativni segment, pri čemu poljoprivredni proizvođači imaju priliku čuti zanimljive teme iz oblasti poljoprivrede elaborirane od strane eminentnih stručnjaka.Drugi vid osobenosti sajma su susreti privrednika iz oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije sa dužnosnicima općinske, kantonalne, entitetske i državne vlasti, kojom prilikom se ukazuje na probleme  i nastoje riješiti neka od pitanja koja utiču na još jači razvoj navedenih privrednih grana. Dimenzija ove privredne manifestacije ogleda se i u činjenici da se organizuje uz podršku i pod pokroviteljstvom državnih institucija, a posjeta članova predsjedništva i vlade BiH, predstavnika međunarodne zajednice, predstavnika susjednih država i drugih zvaničnika na najilustrativniji način govori o mjestu koje Sajam šljive zauzima.Kada se radi o drugim referensama ove privredne manifestacije, važno je istaći da veliki broj izloženih proizvoda konkuriše za neku od nagrada.Za izlagače to predstavlja priliku da se uvjere u kvalitet proizvoda ispitanih od strane meritornih organa, a osvojene nagrade koriste se u marketinške svrhe proizvoda s ciljem što boljeg pozicioniranja na tržištu.Jedan od  rezultata kontinuirane ekspanzije ove privredne manifestacije je i podatak da je Sajam šljive -Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije član asocijacije sajmova jugoistočne Evrope.

BH BUSINESS MAGAZINE:Šta ova privredna manifestacija znači za privrednu progresiju općinskog područja ?

Mr H. TOPČAGIĆ:Malo je gradova u širem okruženju koje odlikuje ovako duga i uspješna tradicija sajmovanja, što je svojevrsna potvrda radinosti lokalnog stanovništa i opredijeljenosti da ono što priroda nudi dobije novu dimenziju i vrijednost.Prošle godine obilježili smo dva značajna jubileja i to 45 godina postojanja i 40 sajamsku manifestaciju. Samim tim Sajam šljive bio je i ostao jedan od elemenata privrednog razvoja općinskog područja,                 To potvrđuje i činjenica da je u Gradačcu i širem okruženju izgrađen niz proizvodnih kapaciteta. Tako su u prijeratnom periodu, pored ostalih, nastali “Bosnaprodukt“ i “Bosanka”, u poslijeratnom “Dukat”, “Zott”, “Mlin Nezić”, “Pilkom”, “Vegafruit” i drugi, a izgrađen je i značajan broj farmi i podignuti zasadi savremenih voćnjaka.Bitno je pomenuti i stalno praćenje i usvajanje razvoja savremenih tehnologija kojem su poljoprivrednici ovog područja opredijeljeni, što je potvrđeno i plasmanom značajnih količina voća na zahtjevno zapadnoevropsko tržište.

GRADAČAC – PODRUČJE VRIJEDNIH I ISKUSNIH VOĆARA

Područje Sjevero-istočne Bosne je, prema svojim geografskim i klimatskim karakteristikama odvajkada pružalo izuzetno povoljne predvjete za uzgoj svih vrsta voćarskih kultura.Umjerenokontinentalna klima, brdsko područje odvojeno od oštrih planinskih uvjeta i pitomi obronci prema Posavini odlike su gradačačkog podneblja koje je i uslovilo rano naseljavanje ovih prostora. Uzgoj voća je bio osnovno opredjeljenje stanovništva, tako da već krajem devetanestog i početkom dvadesetog stoljeća postoje podaci i svjedočenja da je uzgoj voća, a naročito šljive na ovim prostorima, za ondašnje prilike bio izrazito razvijen. Voće je bilo osnovni izvor prihoda za stanovništvo, tako da je trgovina sa ostalim susjednim područjima počela još u periodu Austro-Ugarske monarhije. Loše komunikacijske veze, nepostojanje puteva, kao i prevoznih sredstava sprječavalo je intezivniji plasman svježe šljive na dalje tržište.Zato se stanovništvo i tada imućni trgovci opredjeljuju za preradu šljive u sušnicama. To je bio jedini način da se prevaziđu problemi transporta, a ujedno, suha šljiva je početkom dvadesetog vijeka, kao uostalom i sada, smatrana jednom od najzdravijih prerađevina od voća, te bila izuzetno tražena na tržištu.

( Iz publikacije „40. GODINA SAJMA OD 1969. DO 2009.“)

IMPLEMENTACIJA SAVREMENE NAUČNE MISLI U PRAKSU

BH BUSINESS MAGAZINE:Šta predstavlja osnovne pravce naučno-stručnih savjetovanja tokom trajanja Sajma ?

Mr H. TOPČAGIĆ:Sajam šljive u Gradačcu sve godine postojanja bio je učionica za nova saznanja i nove prezentacije naučnih iskustava u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije. Tematski  sadržaj naučnih savjetovanja iz godine u godinu se mijenjao, onako kako su rasle bh. primarna proizvodnja i prerada na principima savremene nauke i prakse. Učesnici savjetovanja značajnu pažnju su posvećivali stalnom utvrđivanju stanja i pravcima razvoja primarne poljoprivredne proizvodnje, u početku sa akcentom na šljivu i voćarstvo, a kasnije i na povrtlarstvo, stočarstvo i ratarstvo. Značajno je napomenuti da su iz godine u godinu zaživljavale ideje o organskoj proizvodnji, ekološki prihvatljivim poljoprivrednim proizvodima i zaštiti okoliša kao faktori izlaska na međunarodno tržište hrane.Neizostavne su i rasprave o certificiranju domaće proizvodnje i omogućavanju uvođenja standarda koji doprinose uvođenju novih tehnologija u prehrambenoj industriji.Osnovni pravci naučno-stručnih savjetovanja bili su i ostali usmjereni bržem i kvalitetnijem razvoju bh. poljoprivredne i prehrambene industrije i uključivanje struke u kreiranje zakonskih i drugih normi kako bi Bosna i hercegovina što skorije postala konkurentan i relevantan partner na svjetskom, a prije svega zapadnoevropskom tržištu prehrambenih proizvoda. Pored plenarnih i usmenih izlaganja uvedene su i poster prezentacije kao i predstavljanje studentskih naučnih radova, a najboljima se dodjeljuju nagrade.Sve to doprinosi realizovanju davno zacrtane  ideje Sajma i naučnih ustanova, u cilju prezentiranja rada i dostignuća u oblasti agrara, ali i činjenici da stručna savjetovanja za rezultat   imaju kreiranje vizije i strateških pravaca kvalitetnijeg i savremenijeg rada poljoprivrede i prehrambene industrije kako u Bosni i Hercegovini, tako i šire.

„PLAVA NOĆ“ , KRUNA KULTURNO – ZABAVNIH SADRŽAJA

Mnoge su manifestacije nastajale, trajale, pa onda iz raznih okolnosti, potpuno izbrisane. Vjerovatno da je gradačačka „Plava noć“  kulturno-zabavna priredba sa najdužom tradicijom kod nas. Počela je još daleke 1969. godine kao jedan opštenarodni kulturni događaj na kome su, kroz godine, učestvovala najpoznatija pjevačka, glumačka i voditeljska imena bivše države. Poziv za učešće na „Plavoj noći“ bio je pravi izazov za učesnike, ali i pravi užitak za posmatrače, građane Gradačca i njegove goste. Ovaj svojevrsni festival muzike i zabave odvijao se na pontonima jezera Hazna, na Kuli Zmaja od Bosne, u samom centru grada na stadionu malih sportova, na banji Ilidža. Gdje god se održavala, „Plava noć“ daje poseban obol kompletnom Sajmu. Ali nije samo „Plava noć“ popratni događaj Sajmu. Za sve ove godine održano je na stotine nastupa kulturno-umjetničkih društava iz cijelog regiona. Ovdje su nastupali veliki glumci sa svojim pozorišnim predstavama. Organizovana je zabava za mlade, održano na desetine koncerata, a vrhunac je jedan od posljednjih nastupa legendarne grupe „Indexi“. U prvoj poratnoj godini, na zidinama tada potpuno uništene Gradine, nastupila je sarajevska filharmonija. Organizovane su likovne izložbe. Vrlo uspješno privredna manifestacija spajala se i sa književnošću, pa je čest sadržaj i pokoja književna veče. Organizovane su spektakularne modne revije.Najnoviji događaj je zabava uz disko večeri za mlade na jezeru Hazna koje okupljaju na hiljade mladih iz Gradačca i okoline. Sajam šljive uvije započinje kulturnim programom u duhu tradicije gradačačkog kraja, a na dan otvaranja je tradicionalni vatromet. Uz gostoljubivost domaćina, izvarednu ugostiteljsku ponudu i život koji traje dvadesetčetiri sata svaki gost Gradačca može pronaći nešto za svoju dušu.

( Iz publikacije „40. GODINA SAJMA OD 1969. DO 2009. „ )

NOVI, KVALITETNI SADRŽAJI

BH BUSINESS MAGAZINE:Šta izlagači i posjetioci mogu očekivati na ovogodišnjem Sajmu šljive?

Mr H. TOPČAGIĆ:Ova godina je po mnogo čemu specifična. Nažalost ponajviše po neprilikama koje su zadesile središnji i istočni dio Bosne i Hercegovine. Sredinom maja bile su nezapamćene poplave koje su nanijele nesagledive i dugotrajne posljedice, među kojima i velike štete u poljoprivredi i stočarstvu. Nedugo nakon toga Gradačac i okolinu pogodilo je olujno nevrijeme kojom prilikom su u znatnoj mjeri stradali voćnjaci.Zahvaljujući Sajmu šljive  gradačački voćari su u proteklih nekoliko godina napravili značajan iskorak na zapadnoevropsko tržište po pitanju plasmana konzumne šljive u količini od šest do osam hiljada tona. Posljedica ovogodišnjeg olujnog nevremena je da će plasman biti smanjen za sedamdeset posto. Uprkos svemu Sajam šljive, koji se sadržajima i efektima izborio za lidersko mjesto generalnog bh. sajma poljoprivrede i prehrambene industrije, bit će organizovan i realizovan na prošlogodišnjem nivou. To potvrđuje kvalitetna struktura izlagača, edukativni sadržaji, brojne druge popratne kulturno – zabavne aktivnosti i neizostavna ocjena kvaliteta proizvoda i dodjela priznanja najboljima. Navedeno će biti  obogaćeni i novinom, a tiče se ocjene kvaliteta rakije, koja će biti realizovana u organizaciji privrednog subjekta „Krušik“, jednog od sponzora ovogodišnjeg Sajma, poznatog po proizvodnji jedanaest vrsta kvalitetnih rakija, na tržištu prepoznatljivim pod robnom markom „MONOGRAM“. Plantaže „Krušika“ urađene po najsavremenijim svjetskim standardima, a nalaze se nedaleko od Gradačca, sa podrumom i drugim sadržajima koje će učesnici Sajma imati priliku posjetiti. Ništa manje značajna neće biti ni posjeta privrednom subjektu „Vegafruit“ koji u Gradačcu raspolaže sa savremenim poslovno-proizvodnim kapacitetima. Kao i prethodnih i ove godine svečanosti  otvaranja, ali i tokom trajanja Sajma prisustvovat će zvaničnici bosnakohercegovačke izvršne i zakonodavne vlasti, predstavnici međunarodne zajednice, te dokazani prijatelji iz država u okruženju. Medijski će i ovogodišnja manifestacija biti dobro popraćena, pred ostalih i sa kapacitetima BH BUSINESS MAGAZINA. Što se „Gradačačkog sajma“ kao organizatora tiče, sve je spremno za još jednu uspješnu privrednu manifestaciju, koja će dati odgovore na pitanja dostignutog dometa u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i raspoloživim proizvodnim kapacitetima.

BIOGRAFIJA

HUSEIN TOPČAGIĆ, rođen je 24. 2. 1965. godine u Sibovcu nadomak Gradačca.Nakon osnovne, završio je srednju Geodetsko tehničku školu u Sarajevu.Od 1987. do 1992. godine bio je zaposlenu administrativnoj službi općineGradačac na poslovima referenta

za imovinsko-pravne i geodetske poslove.Bio je član Patriotske lige i aktivni učesnik rata u periodu od 1992. do 1995. godine, a demobilisan je u činu kapetana. U Sarajevu, na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije  je diplomirao i magistrirao iz oblasti bezbjednosnih nauka.Uporedo sa uspješnim radom u realnom sektoru i politički je angažovan. Od 2001. godine član je IO OO SDA Gradačac, od 2004. do 2010. godine bio je općinski vijećnik, predsjednik je OO SDA Gradačac od 2009., a član je IO SDA TK i Glavnog odbora SDA. Direktor je „Gradačakog sajma“ od 1996. godine, pri čemu je dao nemjerljiv doprinos razvoju i afirmaciji Sajma šljive – međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrambene industrije. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja od kojih 2004. „Menadžer godine„, te 2005. godine „Zlatnog grba grada“, najvećeg priznanja općine Gradačac.  Oženjen je i otac troje djece.