NUSRET HELIĆ, NAČELNIK OPĆINE GRAČANICA :

INTERVJU – NAČELNIK OPĆINE GRAČANICA, NUSRET HELIĆ

NUSRET HELIĆ, NAČELNIK OPĆINE :

USPJEH GRAČANICE JE
U PARTNERSKOM ODNOSU OPĆINE I PRIVREDNIKA

Tekst:Rašid Hakić
Fotografije: Općina Gračanica

Prije više od trideset godina, kao mladi uposlenik općinske administracije, prisustvovao je postupku koji mu je umnogome odredio lični i profesionalni odnos prema privrednicima.
Onima koji stvaraju novu vrijednost.
Naime, izvjesni privrednik došao je u Općinu kako bi izmirio obaveze.
U ruci je držao gotovinu.
Odgovor uposlenice bio je da dođe sutra, jer se bližio kraj radnog vremena.
Privrednik je otišao neobavljena posla, a mladi uposlenik, Nusret Helić, ostao je nemalo iznenađen postupkom kolegice.
Već petnaest godina prvi je čovjek općinske administracije, kvalitetnog servisa, koji bitno utiče da Gračanica, koja već podavno slovi kao „Čaršija od posla“ bude urnekom uspješnosti.
Prije svega to je zbog uspješnih poslovnih ljudi koji se vode izrekom pobjednika: „ Možda je teško, ali je moguće“, a ne gubitnika koji kaže: „ Možda je moguće, ali je preteško“. Jer dobitnik vidi odgovor u svakom problemu.

ZNALI, HTJELI, UMJELI

BH BUSINESS MAGAZINE:
Gospodine Helić, kako biste u nakraćim crtama, u historijskom kontekstu, predstavili općinu Gračanica kroz prizmu privrednog ambijenta ?

N. HELIĆ:
Još prije 1548. godine Gračanica je ispunila urbane, duhovne, gospodarske i kulturne zahtjeve i uslove, te je sultanovim dokumentom proglašena gradom. Dobivanjem statusa grada gračanlije su stekle pravo da se bave gradskim djelatnostima, od kojih i trgovinom, zanatstvom i uslužnim djelatnostima.
Time se, zahvaljujući brzom privrednom razvoju, do 1572. godine postiglo da Gračanica postane administrativno sjedište kadiluka sa nahijama Gradačac, Soko i Srebrenik, što doprinosi njenom daljnjem razvoju.
Već 1604. godine bilo je 70 radionica sa krojačima-terzijama, 39 mutapčija i dulgera, 38 obućara, 23 tabaka-kožara i kazandžija, grnčara, stolara, tesara i ostalih zanatlija,
Do sedamnaestog vijeka Gračanica doživljava svoje zlatno doba, da bi se nakon stagnacije, početkom osamanestog vijeka oporavila i postala urbano, duhovno, kulturno i ekonomsko sjedište.
U periodu do 1992. godine Gračanica je bila u stalnom privredno- kulturnom razvoju.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje su bile osnovne odlike perioda od 1992. do 1995. godine u privrednom smislu ?

N. HELIĆ:
Kraj devedesetih godina Gračanica je dočekala sa epitetom jedne od privredno najrazvijenijih općina u bivšoj Jugoslaviji.
Egzistiralo je preko 1.500 privrednih subjekata, sa više od 12.000 zaposlenih. Čak i u to vrijeme, vrijeme komunizma, privatno poduzetništvo je u Gračanici dobilo legitimitet i praktično postalo preteča današnjeg biznisa.
Razvijene su bile metalna industrija, prerada plastike, drvna industrija, tekstilna i kožna industrija, peradarstvo, zanatstvo i trgovina. Zahvaljujući ekspanziji razvoja i takvoj strukturi privrede, Gračanica je uspjela da i rat dočeka spremnije od drugih bh. sredina i da svoje industrijske kapacitete, posebno u metalnoj industriji i proizvodnji hrane, stavi u funkciju odbrane.
Tokom rata gračanički poduzetnici su bili mobilni. Neke pogone su dislocirali kako bi bili u funkciji obezbjeđenja sredstava za odbranu i život svojih građana. Gračanički pogoni su pogađani granatama, ali su gotovo istog dana bili sanirani, a gračanički poduzetnici nisu čekali da im neko pomogne. Sami su se borili sa nedaćama i to je i danas specifikum Gračanice.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koji privredni subjekti imamju status nosilaca razvoja lokalne zajednice u poslijeratnom periodu ?

N.HELIĆ:
Gračanica je jedna od rijetkih općina koja je uspješno provela privatizaciju, te krupnim koracima ušla u poslijeratnu obnovu.
Za kratko vrijeme postala je ponovno prepoznatljiva po biznisu, uspješnim firmama i menadžerima. Stasale su brojne kompanije od kojih i Širbegović, Trgovir, Plamingo, Plastex, Variplast, Euro prost, Modaplast, Index, Eurogalant, Klaus Lehman, Helioplast i mnoge druge. Fortuna i Olimp su obnovili kapacitete i rade sa gotovo prijeratnim brojem uposlenih.
I danas je Gračanica, uz nekoliko drugih općina, svijetli primjer uspješne privredne sredine. Osnovane su desetine novih kompanija, sa najsavremenijom opremom i radnim mašinama, na kojima im svjetska privreda može pozavidjeti. Dovoljno je pomenuti Index, Kovan MI, PRC Superfos, odnosno Helioplast, Eurogalant, Isowood, Plastex, Fragmat, Radial, Motorex, Europrost, Ingrat, Jadrinu, Elatec… Nikli su novi tržni centri, pogoni za proizvodnju namještaja i stolarije, zanatske i uslužne radnje, odnosno više od 1.300 registrovanih privrednih subjekata i zanatskih radnji.
Na području općine Gračanica imamo oko 9.500 zaposlenih. Ako računamo 2.000 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, onda je dostignut predratni broj zaposlenih. Radi se uglavnom o malim i srednjim preduzećima, a najmnogoljudnije firme su Tvornica obuće Fortuna, sa preko 1.200 uposlenih, te Olimp i Jadrina sa više od 350 radnika.
Sve navedene firme, kao i neke druge koje nismo spomenuli, nosioci su razvoja, ne samo naše općine, nego i šire.
Većina njih su izvozno orijentisane, što im daje poseban značaj, a Gračanica je, po osnovu izvoza po stanovniku iznad prosjeka Tuzlanskog kantona i Federacije BiH.
Polako se ostvaruje naša vizija razvoja prema usvojenoj Strategiji razvoja 2011.-2020.godina, a to je „Općina Gračanica poduzetnički vodeća, ekološki uređena, društveno organizovana zajednica sretnih i zadovoljnih ljudi“.

JAVNO I PRIVATNO PARTNERSTVO

BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta predstavlja prednosti Gračanice u odnosu na druge lokalne zajednice ?

N. HELIĆ:
Kad govorimo o prednostima Gračanice, uvijek je na prvom mjestu tradicija-imidž poduzetništva, otvorenost Gračanice prema drugima, partnerstvo javnog i privatnog sektora, povoljna društveno-politička klima, savremena i efikasna administracija, kvalitetna infrastruktura, edukovan kadar, dobar geografski položaj, usvojena prostorno planska dokumentacija, uspostavljena razvojna infrastruktura malog i srednjeg poduzetništva koju čine Udruženje samostalnih poslodavaca, Udruženje poljoprivrednika, Udruženje klastičara i alatničara, Tehnološki centar, NERDA i drugi.

 

 

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koja je uloga općinske adminstracije u kreiranju privrednog ambijenta ?

N. HELIĆ:
Općinska administracija je otvorena, odgovorna, efikasna i u funkciji je razvoja, a zahtjevi i projekti iz oblasti poduzetništva prioritet rješavanja. Time su općinski organi, službe i ja kao Načelnik, uvijek dostupni poduzetnicima. Kvalitetna infrastruktura, planski uređena poduzetnička zona, manje rente, takse i naknade odlike su općine Gračanica.
Administracija je nosilac povezivanja i poslovnih susreta poduzetnika, što potvrđuju i dozvole koje se izdaju u roku od sedam dana, a kvalitetno su riješeni sportski, kulturni i drugi društveni sadržaji.
Općinska administracija je veza i servis poduzetnicima u odnosu sa višim nivoima vlasti i pokretač otklanjanja barijera za brži razvoj biznisa. Za nas su poduzetnici najvažniji. Oni stvaraju bogatstvo zajednice, a mi im stojimo na usluzi i ne smijemo biti smetnja.

OVOGODIŠNJE VIŠEMILIONSKE INVESTICIJE

BH BUSINESS MAGAZINE:
Realizacija kojih kapitalnih projekata će oblježiti tekuću godinu?

N. HELIĆ:
Ove godine će u infrastrukturu biti uloženo više od sedam miliona KM, od čega znatnim dijelom budžetskih sredstava, a ostalo iz drugih izvora obezbijđenih kvalitetnim projektima. Najviše sredstava bit će uloženo u završetak izgradnje gradskih kolektora, čime trajno rješavamo pitanje odvođenja fekalnih voda. Znatan dio sredstava investiramo u vodosnabdijevanje i to pet novih istražnih bušotina, izgradnju cjevovoda u mjesnim zajednicama, te prečistača za vodu.
Investirat ćemo i u nastavak regulacije korita rijeka Sokoluše i Spreče, u cilju sprečavanja novih plavljenja, asfaltiranje ulica u gradu i puteva u mjesnim zajednicama, sanaciju klizišta i uređenje poljoprivrednog zemljišta, završetak sportske sale za učenike srednjih škola, javnu rasvjetu i drugo.
U odnosu na druge, Gračanica je specifična i po tome što nemamo zemljišta u općinskom vlasništvu, ali imamo planski određene poslovne zone i plansko uređivanje infrastrukture u partnerstvu sa lokalnim privrednicima.
Poslovne zone su sa obje strane puta Doboj-Tuzla i svakim danom niču nove hale i objekti, o čemu svjedoči i trenutna izgradnja pet novih pogona. Već sam naglasio da efikasno rješavamo infrastrukturu, izdajemo potrebne dozvole i na raspolaganju smo svima koji žele pokrenuti ili poboljšati biznis u Gračanici, a javno-privatno partnerstvo odavno dobro funkcioniše u našoj općini.

SAJAM PODUZETNIŠTVA “GRAPOS EXPO”, JOŠ JEDNA POTVRDA USPJEŠNOSTI

BH BUSINESS MAGAZINE:
Gračanica je postala i sajamski grad, čija privredna manifestacija bilježi konstantu rasta.

N. HELIĆ:
Da, Gračanica je postala prepoznatljiva i po sajmu „Grapos-expo“, kojeg ove godine organizujemo po šesti put.
„Grapos-expo“ polako postaje ono što smo sebi dali u zadatak prilikom prvog organizovanja 2010. godine, a to je da bude najbolji bh. sajam poduzetništva.
Rezultat je to zajedničkih aktivnosti Općine i naših privrednika i zajednički razvojni projekat u funkciji razvoja biznisa, ne samo općine Gračanica, već i šireg okruženja.

 
RAZVOJNA FUNKCIJA BUDŽETA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta, u Vašem slučaju, potvrđuje sintagmu „Općinski načelnik-menadžer“ ?

N. HELIĆ:
Jasno je da bi svaki općinski načelnik trebao biti menadžer i u Gračanici to sigurno jeste.
Sve počinje od kvalitetno utvrđenih strategija razvoja, prioriteta, planskog usmjerenja sredstava i drugih resursa, te dobrim upravljanjem budžetom. Gračanički budžet u zadnjih petnaest godina je samo jednom bio u deficitu, koji je odmah pokriven viškom prihoda iz ranijih godina.
Naš budžet je i razvojni, jer svake godine ulažemo najmanje jednu trećinu u projekte i rezultati su vidljivi na svakom mjestu.

 

RAD, RED, ISKRENOST, POŠTENJE

Nusret Helić rođen je i odrastao u višečlanoj porodici, sa pet sestara i tri brata.
Srednju školu završio je u Gračanici, a Studije u Sarajevu. Radni staž započeo je u Općini i u više navrata obavljao odgovorne dužnosti.
Većina ga prepoznaje po nadimku Daso, koji je dobio još u ranom djetinjstvu.
Četvrti mandat je na odgovornoj funkciji općinskog načelnika, a izborni rezultati najbolja su povrda uspješnosti. O sebi kao načelniku ne želi da govori, prepuštajući to sudu sugrađana i šire javnosti, naglašavajući da sve što čini i što će i dalje raditi, je za dobro većine građana.
Uvijek je tamo gdje se nešto radi, gdje se trebaju rješavati problemi, gdje ga građani očekuju i traže. Njegov moto je rad, red, odgovornost, iskrenost i poštenje.
Naglašava da je uvijek želio raditi ondje gdje može pomoći ljudima i zato ga raduje činjenica da je funkcija načelnika upravo takva da možete i morate kvalitetno upravljati općim dobrima, da bi građanima bilo bolje.
Za njega su poduzetnici na pijadestalu vrijednosti, svjestan njihove uloge u funkciji razvoja općine i šire društvene zajednice. To ga opredjeljuje da im, zajedno sa općinskim službama, bude na usluzi i raspolaganju i da zajedno prave povoljan poslovni ambijent. Smatra da je partnerstvo kao cilj postignut, što daje respekta vrijedne rezultate.