PROF. DR. SENAID MEMIĆ

ILIDŽA JE PONOVO JEDNA OD NAJRAZVIJENIJIH  BOSANSKOHERCEGOVAČKIH OPĆINA

Tekst: Rašid Hakić

    Fotografije: Općina Ilidža

Prije šesnaest godina, nakon perioda ratne kataklizme, u kojem je u najvećoj mjeri uništeno sve ono što je decenijama ranije stvarano, Ilidža je počinjala novi život. Kako je, u uslovima novih tržišnih pravila i zakonitosti,  tekao poslijeratni privredni oporavak, koji je generirao razvojem svih drugih društvenih aktivnosti i šta predstavlja do sada nedovoljno iskorištene razvojne šanse, pitanja su na koje je odgovorio općinski načelnik Senaid Memić, član tima koji je ponajviše zaslužan za status koji danas Ilidža zauzuma u društvu bosanskohercegovačkih lokalnih  zajednica.   

DECENIJE PROSPERITETA

BH BUSINESS MAGAZINE: Gospodine Memić, prije elaboriranja pitanja koja se odnose na privredne i druge aktivnosti u prvim poslijeratnim godinama, podsjetite nas šta je predstavljalo osnovne karakteristike privrednog ambijenta Općine Ilidža do početka devedesetih godina prošloga stoljeća?

PROF. DR. S. MEMIĆ: Općina Ilidža je do rata, 1992.-1995. godine, obuhvatala ukupnu površinu od 169 kilometara kvadratnih, što je predstavljalo osam posto teritorije šire regije Sarajeva, odnosno njegovih tadašnjih 10 općina. Ekonomski razvoj u tom periodu bio je znatno veći od njenog prostornog učešća u regiji Sarejava, a zahvaljujući uspješnom poslovanju velikih privrednih subjekata čiju poslovnu mapu su činili „Famos“, „Energoinvest“, „Unis“, „Ćilimara“, „Tvornica šperploča  „Bosanka“ u Blažuju, UPI, Tvornica kandita  „Zora“ koja je preimenovana u „Sarabon“, Tvornica namještaja „Standard“, „Simes“, „Pak Centar“, PD „Butmir“, „Šumaprodukt“, GP „Igman“, „Oslobođenje“, Tvornica bicikala „Unis Lasta“, „Sigma“, „Hidrogradnja“ i Hoteli „Ilidža“, Općina Ilidža bila je jedna od najrazvijenijih lokalnih zajednica na području Bosne i Hercegovine. Pored značajne industrijske proizvodnje, koja je bila izvozno orjentisana i konkurentna na inostranim tržištima, Ilidža je prije rata predstavljala respektabilan turistički centar. Izvanredne prirodne ljepote, termalne i ljekovite vode, kao i atraktivna lokacija u blizini velike urbane aglomeracije, omogućavali su razvoj zdravstvenog, rekreativnog i kongresnog turizma. Industriji i turizmu treba svakako dodati i poljoporivredu, pošto su stočarstvo i ratarstvo generirali dodatno zapošljavanje i nove vrijednosti. U prilog konstataciji da je region Ilidža prije rata predstavljao veoma važan segment šire regije Sarajeva u kvantitativnom i posebno u kvalitativnom pogledu govore brojne činjenice. Primjera radi, o kvalitetu ljudskih resursa u tom periodu potvrđuje i podatak da je od ukupnog broja od 27.714. zaposlenih, njih 23.704, odnosno 86 posto radilo u privredi. Učešće zaposlenih u ukupnom broju stanovnika šire regije Sarajeva je bilo oko 34 % , a na području Ilidže to je učešće iznosilo oko 40 posto, što također potvrđuje konstataciju da su ljudski resursi, pored prirodnih, bili nadprosječni.

ILIDŽA DANAS

Općina Ilidža jedna je od devet općina Kantona Sarajevo i obuhvata njegovo jugozapadno područje. Ilidža se nalazi na 499 metara nadmorske visine, a najviša tačka teritorije općine je Crni Vrh sa 1504 metra nadmorske visine. Prostire se u samom podnožju planine Igman. Locirana je u središnjem dijelu važnog prirodnog magistralnog pravca koji ide dolinom rijeka Bosne i Neretve, spajajući se, na sjeveru, sa srednjom Evropom, i na jugu, izlazeći na Jadransko more. Ilidža spada u umjerene subalpske oblasti. Ime Ilidža potiče od stare riječi „iladž“- što izvorno znači i označava mjesto koje je zdravo, koje nudi, daje i osigurava zdravlje, mjesto koje liječi i na kojem svako može naći lijek.

KATASTROFALNE RATNE POSLJEDICE  

BH BUSINESS MAGAZINE: Kakvo je bilo stanje ljudskih i materijalnih resursa Ilidže u momentu reintegracije u Federaciju BiH, a nakon svih ratnih nedaća ?

PROF. DR. S. MEMIĆ: Općina Ilidža je, u pogledu pretrpljenih ratnih šteta u ljudskim i materijalnim resursima bila u izrazito nepovoljnom položaju i zbog političke situacije neposredno nakon završetka rata. Kada je, neime, odlučeno da veći dio teritorije ove općine pripadne Federaciji BiH, vlasti manjeg bh. entiteta i stanovništvo koje je odlučilo da napusti Ilidžu, demontirali su i odnijeli gotovo svu opremu, građevinski materijal i zalihe. Na dan prelaska tog dijela općine Ilidža u intergaciju F BiH, 12. Marta 1996. godine, zatečeno stanje ljudskih i materijalnih resursa bilo je katastrofalno. Broj stanovnika, u odnosu na 1991. godinu smanjen je za 50 posto i iznosio je samo 31. 775, stopa zaposlenosti bila je pet posto, materijalni resursi bili su gotovo potpuno uništeni, osim obnovljivih prirodnih bogastava, a samo na privrednim objektima, prema gruboj procjeni, materijalne štete iznosile su oko milijardu USA dolara. U momentu integracije zatečeno je samo 11 društvenih preduzeća sa teritorije općine Ilidža i 6 društvenih preduzeća sa teritorije drugih općina, 131 privatna firma i oko 250 samostalnih radnji. Za usluge prevoza stvari bio je registrovan samo jedan autoprevoznik, bilo je 59 taksija, jedna banka i jedna poštanska jedinica. Više nego ilustrativno ovi podaci ukazuju na drastično snanjenje količine i vrijednosti materijalnih resursa u regiji Ilidže nakon njene reintegracije. Stoga su procesi obnove i rekonstrukcijepočeli sa izuzetno niske polazne tačke.

PROMOCIJA DIJALOGA

BH BUSINESS MAGAZINE: U Novembru prošle godine Općina je bila organizator  značajnog skupa koji  je široj bh. javnosti potvrdio sintezu aktivnosti općinske administracije i privrednika. O čemu se zapravo radilo ?

PROF. DR. S. MEMIĆ: Organizovali smo Konferenciju za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja na području općine Ilidža, na kojoj su učestvovali privrednici, predstavnici banaka i kantonalne vlasti, te općinski vijećnici. Konferencija je imala za cilj kontinuitet saradnje sa privrednicima i promociju dijaloga između predstavnika privatnog sektora, banaka i javnih institucija. Polazeći od činjenice da je podrška poduzetništvu jedan od strateških ciljeva razvoja usvojen je zaključak o uspostavi Centra za podršku biznisa općine Ilidža sa osnovnim zadacima pružanja podrške programima za osnivanje novih preduzeća kroz evenualno obezbjeđenje vlastitih sredstava, sugeriranje lokaliteta za investiranje u općini, ažuriranje baze podataka privrednim subjektima sa podacima o djelatnostima, broju uposlenih, njihovoj strukturi i planovima za budući razvoj, organizovanje mreže privrednika, naučnih i stručnih institucija, a u cilju unapređenja i osiguranja tržišta.

POSVEĆENOST MLADIMA

PROF. DR. S. MEMIĆ: Općina Ilidža vodeća je lokalna bh. zajednica kada je u pitanju omladinska politika. Potvrda toga je da smo prvi u BiH usvojili Strategiju o mladima, a u toku je istraživanje potreba mladih čija analiza će biti osnova izrade novog planskog dokumenta posvećenog populaciji o kojoj je riječ. U „Spajalici“, našem obrazovno-razonodnom centru implementiraju se projekti i provode aktivnosti namijenjene djeci i omladini, za čiju realizaciju su tokom ove godine obezbijeđena budžetska sredstva Općine u iznosu od 58,000,00 KM. Osim radnog, Centar raspolaže i smještajnim kapacitetima za mlade iz zemlje i inostranstva, što daje dobru osnovu i za razvoj omladinskog turizma

PONOVNA PRIVREDNA PROGRESIJA

BH BUSINESS MAGAZINE: Realizacijom kojih infrastrukturnih projekata je u poslijeratnom periodu područje općine Ilidža počelo da poprima nekadašnji izgled i čime se može ilustrovati privredna progresija?

PROF. DR. S. MEMIĆ: Značajna finansijska sredstva uložena su u izgradnju putnih komunikacija. Izgrađeni su mostovi na rijeci Tilavi i most na rijeci Željeznici, koji čine dio regionalne saobraćajnice Ilidža-Butmir-Sokolović Kolonija-Hrasnica-Vojkovići-Dobrinja i Nedžarići, a ništa manje značajna nije ni izgradnja Zapadnog prilaza gradu, s ciljem rasterećenja saobraćaja. Sredinom 2004. godine puštena je u funkciju kružna raskrasnica u Hrasnici,  kružna raskrasnica u centralnom dijelu općine , te Ulica Igmanskog bataljona, a realizovan je i projekat izgradnje pristupnog puta za buduću žičaru. Značajna sredstva uložena su u asfaltiranje ulica, javnu rasvjetu, izgradnju kanalizacione i gasne mreže, te regulaciju vodotoka rijeka Dobrinje i Tilave u Butmiru. Ono što na najbolji način ilustruje privrednu progresiju su privredni subjekti „KAP”, „Gorenje“, „Dalass“, „Braća Metović“, „Brugman“, „EGV“, „Brajlović“, „OBI-vrtni centar“, „Grizelj“, „PRUNUS“, Hladnjača „Klas“-a, Tržni centar „Škafa“, „Kerametal“, Grand centar, Sara centar i Melain centar. U industrijskoj zoni „Famos“ nalaze se brojni privredni subjekti od kojih i „“Doncaffe“, „Alternativa“ i „FAMOS-ADI“. Na području općine svoje odjele otvorila su brojna osiguravajuća društva, a ekspoziture sve banke koje posluju na bh. području. Nastavljajući prijeratnu tradiciju bogate turističke ponude na raspolaganju su renomirani hoteli Casa Grande, Hollywood, Delminium, Terme, Rimski most, Imzit, Bosna, Radon plaza, te Motel Orijent, Auto-kamp i brojni restorani.

BH BUSINESS MAGAZINE: Koji infrastrukturni projekti, finansirani budžetskim sredstvima, su realizovani u prošloj  i koliko će sredstava biti investirano u kapitalne projekte tokom tekuće godine ?

PROF. DR. S. MEMIĆ:  Akcenat rada općine Ilidža po pitanju kapitalnih investicija bazirao se na izgradnju treće faze saobraćajnice Ilidža-Hrasnica sa rješavanjem imovinsko-pravnih poslova, izgradnju prve faze nove saobraćajnice uz lijevu obalu rijeke Željeznice od mosta „Alija Izetbegović“ do ratnog mosta, nastavkom rada na rekonstrukciji Kasindolske ulice, nastavkom druge faze rekonstrukcije Butmirske ulice, nastavkom rekonstrukcije Barske ulice, nastavkom rekonstrukcije ulica „Dobrinjska“ i „Zdenka Markulja“ sa izgradnjom pješačkih staza, rekonstrukcijom ulica u mjesnim zajednicama Butmir, Sokolović Kolonija, Hrasnica I, Hrasnica II, Ilidža-Centar, Lužani, Osijek, Vreoce, Vrelo Bosne, Otes i Stup, semaforizaciju saobraćajnica, horizontalnu i vertikalnu signalizaciju, te turističku signalizaciju, izgradnju i rekonstrukciju javne rasvjete po mjesnim zajednicama, izgradnju gasne mreže po mjesnim zajednicama uz učešće građana, izgradnju vodovodne mreže u Rakovici uz učešće građana, izgradnju kanalizacione mreže po mjesnim zajednicama uz učešće građana, regulaciju, utređenje i čišćenje vodotoka, izgradnju, rekonstrukciju i sanacione radove na objektima škola, domova kulture i Ambulanti porodične medicine, nastavak radova na rekonstrukciji i dogradnji Sedme osnovne škole u Blažuju, vanjsko uređenje   i izgradnju sportske plohe u Desetoj osnovnoj školi, nastavak radova na izgradnji Centralnog spomen obilježja žrtvama posljednjeg rata sa područja Općine, sanaciju postojećih skloništa   u sklopu izgradnje sportske dvorane u Sokolović Koloniji, uređenju parkovskih površina, izgradnji mosta u Donjem Kotorcu, te nizu drugih manjih projekata, u ukupnoj vrijednosti od 13. 686.000 KM.   I ove godine u velikoj mjeri realizuju se brojni projekti, koji su nastavak ranijih ili se radi o novim aktivnostima, čija ukupna vrijednost iznosi 14.137.126 KM.

ILIDŽA – UNIVERZITETSKI GRAD

Sredinom juna ove godine Internacionalni univerzitet, jedan od tri univerziteta koji djeluju na području općine Ilidža, u klasi 2012., promovisao je četvrtu generaciju diplomanata i magistranata. Na svečanoj ceremoniji održanoj u kampusu univerziteta dodijeljeno je 140 diploma za dodiplomski i 20 diploma za magistarski studij. Tom prilikom, na bosanskom, engleskom i turskom jeziku prisutnima se obratio i prof. dr. Senaid Memić, prvi čovjek Općine, akcentirajući jedno od strateških opredjeljenje općinske administracije  koje se odnosi na stvaranje pretpostavki da mladi i obrazovani ljudi znanja stečena u visokoškolskim ustanovama u što kraćem vremenskom roku implementiraju u praksi, angažovanjem u raelnom privrednom sektoru.  Na području općine Ilidža djeluje i Internacionalni Burč univerzitet, čija nastavno-naučna aktivnost se u potpunosti odvija u skladu sa principima bolonjskog procesa, te privatni  univerzitet pod nazivom Sarajevo School of Science and Tehnology,  čiji osnivač je Ejup Ganić, nekadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.