Zijad Kunovac

ZIJAD KUNOVAC, NAČELNIK OPĆINE FOČA – USTIKOLINA

POVOLJNOST GOPROMETNOG POLOŽAJA I BLIZINE IGMANA,

BJELAŠNICE, JAHORINE, ZELENGORE I PERUĆICE

ČINE OSNOVNE ODREDICE PRIVREDNE, A POSEBNO TURISTIČKE PROGRESIJE OPĆINE

– Stopostotna devastiranost stambenih i svih drugih infratrukturnih objekata tokom ratnog perioda

– Respektabilni i još nedovoljno iskorišteni prirodni potencijali

– Stvaranje preduslova za nova investiranja privrednika najvažniji zadatak lokalne uprave

                Pripremio: Rašid Hakić

                                                                            Fotografije: Općina Foča-Ustikolina

   Dešavanja na ex jugoslovenskim prostorima od kraja osamdesetih godina prošloga stoljeća pa sve do danas, što je za posljedicu imalo angažovanje međunarodnih političkih, vojnih, finansijskih i drugih faktora stvorila su brojne nove realitete.

    Sva ta, ponajviše destruktivna dešavanja  u periodu od 1992. do 1995. godine nisu mimoišla ni bosanskohercegovački prostor, a teritorijalno-administrativne podjele samo su jedna u nizu mnogobrojnih novina.

   Homogenizacija po nacionalnoj osnovi, osim brojnih realiteta u navedenom četverogodišnjem periodu polučila je promjenu prijeratnih općinskih granica i povećanja njihovog broja, što je bitno uticalo na poslijeratni privredni razvoj istih, u vremenu kada su dogovornu ekonomiju na ex jugoslovenskom nivou zamijenila tranzicija vlasničkih odnosa i nove zakonitosti u mikro i makro okruženju.

   U navedenom ambijentu nastala je i općina Foča-Ustikolina.

   Smještena u Podrinju, gdje je plodno zemljište od davnina bilo determinirajući faktor  naseljavanja  i ostanka na ovim prostorima, ova općinska sredina od 1996. godine  bilježi ekspanziju razvoja svih oblika društveno bitnih elemenata, nastojeći da u što većoj mjeri bude sredina ugodnog življenja.

Šta je obilježilo dosadašnji period postojanja općine Foča-Ustikolina, koje komparativne prednosti su i u još većoj mjeri mogu biti u funkciji privrednog razvoja i šta predstavlja težišne aktivnosti u cilju još većeg prosperiteta?

Na navedena i druga pitanja odgovore je dao Zijad Kunovac, prvi čovjek općinske administracije, koji je direktnim učešćem u društveno-političkom životu, a posebno od 2004. godine, kada je izabran za općinskog načelnika, dao značajan doprinos razvoju i afirmaciji ove sredina.

LJUBAV PREMA RODNOM OGNJIŠTU JAČA OD SVIH NEDAĆA

BH BUSINESS MAGAZINE: Gospodine Kunovac, prije elaboriranja trenutno aktuelnih, prevashodno tema koje karakterišu privredni ambijent, kako bi, u najkraćem izgledalo predstavljanje općine Foča-Ustikolina?

KUNOVAC: Foča-Ustikolina je jedna od općinskih sredina formirana shodno političkim uslovima koji su na ovom području bili posljedica općepoznatih  dešavanja od početka devedesetih godina. Prijeratnim admistrativnim ustrojstvom općinskih sredina ovo područje je bilo integralni dio općine Foča, sve do reintegracije iste 19. Marta 1996. godine, kada je formirana općina Foča-Ustikolina. Jedna je od tri općine Bosansko-Podrinjskog kantona.

Područje Općine prostire se na 244,62 kilometara kvadratnih, većim dijelom na lijevoj i manjim na desnoj obali rijeke Drine, na kojem djeluju tri mjesne zajednice i to Ustikolina, Jabuka i Cvilin. Po popisu iz 1991. godine ovo područje naseljavalo je 5 056 stanovnika, od čega 70 posto Bošnjaka, 29 posto Srba i 1 posto „ostalih“. Trenutno na terotoriji Općine živi oko 2 800 stanovnika. Naselje Ustikolina nalazi se na raskrsnici magistralnih puteva M 20 i m 18.1, devet kilometara nizvodno od Foče, a dvadesetčetiri kilometra uzvodno od Goražda, na značajnom i  frekventnom putnim pravcima Gacko – Foča-Ustikolina-Goražde-Ustiprača te Ustikolina- Jabuka-Trnovo-Sarajevo, što osim prirodnih referensi, predstavlja osnovni faktor dosadašnjeg privrednog razvoja.

OD STOPOSTOTNE
DEVASTACIJE DO NOVIH INFRASTRUKTURNIH SADRŽAJA

BH BUSINESS MAGAZINE: Kojom dinamikom se odvijao društveni život na ovom području i šta predstavlja osnovne karakteristike privrednog ambijenta ?

KUNOVAC: Nakon reintegracije ovog dijela općine Foča u Federaciju BiH u prvim poslijeratnim godinama akcenat je bio usmjeren na rekonstrukcija stambenih objekata, javnih ustanova i infrastrukture, koji su u ratnom periodu bili u potpunosti devastirani, a izgradnjom mosta na Drini uspostavljena je fizička veza sa Mjesnom zajednicom Cvilin. Značajna pomoć ostvarena je putem međunarodnih humanitarnih organizacija i to UNDP-a, Birds-a, Hilswerk-a, ASB-a, Help-a, UNHCR-a i CRS-a,  te entitetskih i državnih resornih ministarstava.

Obzirom da je 67 posto teritorije Općine pod šumom, najveći potencijal predstavlja drvoprerađivačka industrija, a značajna šansa razvoja su i enormne količine ruda gipsa, krečnjaka, sedre i mineralne vode.

Stanovništvo se u najvećoj mjeri bavi zemljoradnjom, a manji broj, oko 150, uposleno je u organima uprave, javnim ustanovama i nekoliko privrednih subjekata.

Od predratnih industrijskih pogona obnovljen je rad Mlinsko-pekarske industrije „MLIN“, što je, sa poslovanjem Gradske pekare u Goraždu, omogućilo upošljavanje oko 30 radnika. Na lokalitetu Njuha posluje privredni subjekt „FEKRY“ koji se bavi preradom drveta sa angažovanih 40 radnika.

Poslovnu mapu Općine upotpunjavaju i „BAŠA“ čiju djelatnost čini restoran, pekara, te smještajni kapaciteti od 50 ležaja, sa 15 uposlenika, „BRAĆA KAROVIĆ“ sa usvojenom trgovinskom djelatnošću i proizvodnjom zdrave hrane, sa angažovanih petnaest radnika, a Vlada Bosansko-Podrinjskog kantona potpisala je ugovor sa privrednim subjektima o izgradnji mini centrala na rijeci Kolini, te eksploataciji rude gipsa na lokalitetu Presjeka. Šansa za upošljavanje novih 40 radnika jeste i gradnja Kazneno-popravnog zavoda poluorvorenog tipa u nekadašnjoj kasarni.

POVIJEST IMENA

( PREMA VITEZU MIRONU ZARZYCKOM )

   … Ime svoje dobila je Ustikolina od rijeke Koline koja se na tom mjestu saljeva u Drinu
( Ušće Koline = Ustikolina ).

   Iz Ustikoline spremi sultan Fatih Mehmed jednu stražu napram današnjoj Foči, koja se u to doba, kao što vele, zvala „Radovina“, da vidi šta ima tamo, a kad se straža vrati, javi sultanu, da je tamo vidjela mjesto, gdje ima prostranih vinograda  i mnogo kaca (bureta) „hepsi fuči“. Turska riječ „fuči“ znači: bure ili kaca, te tako od riječi „fuča“ postade ime tom mjestu Foča.

POVIJESNE CRTICE

 Područje općine Foča-Ustikolina još je nedovoljno istraženo, iako obiluje ostacima iz ilirskog i kasnijeg perioda, na šta ukazuju razni toponimi, pronađeni predmeti, te otkriveni, ali još neistraženi lokaliteti.

U literaturi ovaj kraj prvi put se pominje u spisu „Deadministrando imperio“ Konstantina Porfirogenita iz X stoljeća.

Za vrijeme srednjovjekovne Bosne u Ustikolini je postojao trg poznat od 1394. godine i trgovačka kolonija Dubrovčana, koja je omogućavala ustikolinskom stanovništvu učešće u trgovini i razmjeni dobara sa razvijenim trgovačkim centrima tog vremena. U Ustikolini su odsijedali karavani, a na trgu se naplaćivala carina. Od 1413. godine u Ustikolini je bila ustrojena i carinarnica na kojoj je platno sredstvo bila sol. Karavanskim putem, takozvanim „Dubrovačkim drumom“ odvijao se izrazit trgovački promet sve do pada Dubrovačke republike.

Ovim drumom zapadnjačka kultura prenosila se u unutrašnjost Balkana.

U Ustikolini su Osmanlije, nakon prelaska rijeke Drine i prvog ulaska na teritoriju Bosne i Hercegovine 1448/49. godine sagradili Turhan Emin-begovu džamiju, koja je tokom rata srušena do temelja. Nakon rata na istom mjestu podignuta je nova džamija sa minaretom visine 65 metara, najvećim na Balkanu, a pretpostavlja se i u Evropi.

PRIRODNE RESURSE U JOŠ VEĆOJ MJERI STAVITI U FUNKCIJU RAZVOJA

BH BUSINESS MAGAZINE: U kojoj mjeri je prirodno okruženje još jedna šansa brže privredne progresije ?

KUNOVAC: Blizina Sarajeva i planina Igmana, Bjelašnice, Jahorine, Zelengore i Perućice značajna su osnova razvoja turuzma, što potvrđuje i atraktivno splavarenje Drinom, koje svake godine privlači sve veći broj gostiju, poklonika iskonskih prirodnih ljepota koje pruža ovo područje. Bogato kulturno naslijeđe, među kojima i nastarija džamija u Bosni i Hercegovini u proteklom ratu porušena, a u poslijeratnom periodu obnovljena, te Rimski most i Grobljanska cjelina na Pesjeci, sa statusom nacionalnih kulturni spomenika, više su nego dobra osnova za razvoj turizma.

Osim kulturno – historijskog naslijeđa na području Općine nalazi se značajno prirodno bogatstvo. Područje je bogato čistom izvorskom vodom, bjelogoričnom i crnogoričnom šumom, očuvanim vodotocima, a biser ljepote je dvanaest kilometara rijeke Drine, koliko protiče kroz općinsko područje. Sve navedeno predstavlja respektabilnu polaznu osnovu za razvoj turizma. Obzirom da se prostire na obalama i slivovima nekoliko rijeka i rječica, u Ustikolini je od davnina razvijeno ribarstvo. Raznovrsnost ribljeg fonda i organizovanost lokalnog sporskog ribolovnog društva rezultiralo je održavanje tradicionalnih takmičenja u ribolovu.

Zahvaljujući konfiguraciji zemljišta, klimi i ranije pomenutom šumskom bogatstvu ovo područje karakterišu brojni lovni reviri sa brojnom lovnom divljači i dugogodišnjom tradicijom u lovstvu.

U cilju afirmacije navedenih vrijednosti ustanovljena je već tradicionalna manifestacija „Ustikoljansko ljeto“, čiji sportski i kulturni sadržaji na najbolji način potvrđuju domete optedruštvenog života koji se na prostoru Općine razvio u proteklih petnaestak godina.

Povoljna klima, plodno zemljište i drugi, ništa manje važni faktori, rezultirali su plantažama maline na trenutnih 90 dunuma sa tendencijom širenja, više od 100 plastenika, te brojnim zasadima voća, povrća i žitarica. Pitanje otkupa i daljnjeg plasmana proizvoda riješila je otkupna stanica Herbos, a u cilju promocije zdrave hrane, u saradnji sa „Slow fudom“ i lokalnim udruženjima poljoprivrednika, organizuju se brojni mini-sajmovi, uz učešće proizvođača iz Bugarske, Srbije, Italije i Makedonije, sa kojima je ostvarena uspješna saradnja.

BH BUSINESS MAGAZINE: Na koji način mladi upotpunjavaju slobodno vrijeme, nakon obaveza u školama, fakultetima ili oni koji su radno aktivni ?

KUNOVAC: Iako pripadamo društvu teritorijalno malih općinskih područja   organizovali smo sadržajan društveni život. Na području Općine djeluje nekoliko udruženja u kojima, svojim aktivnostima, prednjače mladi.

Bogatu kulturnu tradiciju u oblasti folklornog stvaralaštva, te izvornih narodnih pjesama i igara Bosne i Hercegovine njeguje KUD „Polet“, osnovano 1953. godine, a pet decenija aktivan je i NK „Kolina“, koji raspolaže novosagrađenim igralištem. Društveni život mladih upotpunjava i Izviđački odred „Stolac“, te udruženje atletske gimnastike.

BH BUSINESS MAGAZINE: Šta predstavlja strateške aktivnosti općinske administracije u cilju stvaranja što optimalnijih uslova za život na području Općine ?

KUNOVAC: Iako sa znatno skromnijim budžetom u odnosu na druge općine nastojimo i u znatnoj mjeri uspijevamo da realizujemo općedruštvene projekte. Tako smo tokom 2010. i početkom ove godine, u saradnji sa Fondacijom za održivi razvoj i Ministarstvom za saobraćaj i komunikacije F BiH uspješno realizovali projekat asfaltiranja puta u dužini od pet kilometara, s ciljem da seoska područja na području Mjesnih zajednica povežemo kvalitetnim putnim saobraćajnicama.

Strateške aktivnosti u narednom periodu tiču se uspostave putne komunikacije Ustikolina-Grebak-Sarajevo, izgradnje škole u prirodi na području Mjesne zajednice Jabuka, izgradnje raskrsnice u Ustikolini sa mostom za pješake, izgradnje obaloutvrde na Kolini i Drini s ciljem zaštite naselja od poplava, te kanalizacionog sistema, za koji je urađen projekat.

Osim navedenog, aktivnosti ćemo usmjeriti i na učestovanje u projektu Svjetske banke s ciljem navodnjavanja Cvilinskog polja, izgradnju benzinske pumpe u Njuhama, te potpisivanje koncesije za izgradnju odmarališta na Modranu.

Svi do sada realizovani projekti rezultat su htijenja općinskih službi, da u sintezi sa entitetskim i državnim institucijama stvore što bolje uslove za život na području ove općine i obezbijede pretpostavke za privlačenje investitora, koji će, realizacijom poduzetničkih ideja obezbijediti otvaranje novih radnih mjesta mladim ljudima sa ovih prostora.

ZIJAD KUNOVAC, rođen je 22. Septembra 1962. godine u selu Ljubiša, općina Foča.

Osnovnu školu završio je u Ustikolini, a srednju Ekonomsku u Goraždu.

Nakon završetka škole zaposlio se u Općini Foča, gdje je radio do 1992. godine. Od 1996. godine radio je u Općini Foča-Ustikolina, SDK Sarajevo Ekspozitura Ustikolina, te Osnovnoj školi u Ustikolini. Dužnost načelnika Općine Foča-Ustikolina preuzeo je 12. Novembra 2004. godine. Oženjen je i otac dvoje djece.