HUSO SUŠIĆ

HUSO SUŠIĆ, NAČELNIK OPĆINE:

RAZNOVRSNOST  TURISTIČKE PONUDE
MOŽE I MORA BITI ZNAČAJAN ČINILAC
PRIVREDNE PROGRESIJE
OPĆINE DONJI VAKUF

                                                                                                                               Tekst: Rašid Hakić
Fotografije: Općina Donji Vakuf

Višedecenijski privredni progres općine Donji Vakuf  tokom 20. stoljeća temeljio se, u najvećoj mjeri na prirodnim reusursima kojima obiluje ovo područje. Tako su nastali i uspješno poslovali privredni kolektivi koji su se bavili preradom drvnih sortimenata i eksploatacijom rudnih bogastava, što je iniciralo razvojem  i brojnih drugih privrednih grana. Šta danas, sedamnaest godina nakon ratnog pustošenja, čini privredni milje ove lokalne zajednice, šta su efekti,  odnosno posljedice tranzicije vlasničkih odnosa u prvim poslijeratnim godinama i šta predstavlja evidentne, ali do sada nedovoljno iskorištene razvojne šanse,  neke su od tema koje smo obradili u razgovoru sa Husom Sušić, prvim čovjekom općinske administracije Donjeg Vakufa.

BH BUSINESS MAGAZINE: Gospodine Sušić, prije elaboriranja aktuelnih privrednih i drugih tema, predstavite nam u najkraćim crtama osnovne karakteristike privrednog ambijenta u prijeratnom periodu ?

H. SUŠIĆ: Kao i u svim drugim bosanskohercegovačkim sredinama, tako su i na području općine Donji Vakuf  u prijeratnom periodu privrede aktivnosti bile na izuzetno visokom nivou. Nosioce privrednog, a time i općedruštvenog razvoja činili su Drvna industrija“Janj“, u kojoj je bilo uposleno  oko 3.000 radnika, zatim Tvornica montažnih kuća, Tvornica gipsa i gipsoceluloznih ploča „Komar“, Rudnici gipsa i kamena, metalni pogon, visokogradnja i niz drugih manjih preduzeća. Uspješno poslovanje navedenih privrednih subjekata omogućavalo je solidan standard uposlenih, a temeljem toga i sve ostale društvene aktivnosti bilježile su ekspanziju razvoja.

BH BUSINESS MAGAZINE: Opće  su poznata dešavanja na ovom području u periodu ode 1992. do 1995. godine. Kako biste predstavili stanje očuvanosi privredne infrastrukture obzirom na sve to što se zbilo ?

H. SUŠIĆ: Tokom rata mnogo privrednih i ekonomsko važnih objekata bilo je djelimično uništeno ili opljačkano. Kažem djelimično iz prostog razloga što nagli ratni obrti, posebno u posljednjoj ratnoj godini, nisu imali za posljedicu ono što se dešavalo na drugim bh. područjima, primjera radi u Ilijašu ili Hrasnici, kada je kompletna pokretna privredna infrastruktura bila demontirana i dislocirana na područje manjeg bh. entiteta. Ovdje to nije bio slučaj, osim što su značajna oštećenja nastala kao posljedica borbenih dejstava.

NEGATIVNI EFEKTI TRANZICIJE
VLASNIČKIH ODNOSA

BH BUSINESS MAGAZINE: Znači li to da su neki od privrednih subjekata mogli veoma brzo biti stavljeni u funkciju ?

H. SUŠIĆ: Osnovni preduslov, a odnosi se na znatna proizvodna postrojenja koja su zatečena u funkcionalnom stanju, svakako da je omogućavao nastavak proizvodnih aktivnosti. Ipak to nije bilo dovoljno da se nastavi sa uspješnim poslovanje, a razloga za to je više. Jedan od njih su pokidani prijeratni poslovni odnosi u mikro i makro okruženju. Drugi ništa manje važan razlog jeste nedovoljna inovativnost menadžmenta u vremenu novih tržišnih zakonitosti i treći, po meni, najveći razlog privredne stagnacije u poslijeratnom periodu jeste sve samo ne pravilna tranzicija vlasničkih odnosa u nekada uspješnim privrednim subjektima.

BH BUSINESS MAGAZINE: Koji privredni subjekti su, unatoč svim problemima, uspjeli da sačuvaju poslovni kontinuitet  i kakvo je stanje po pitanju nezaposlenosti ?

H. SUŠIĆ:Privredni milje općine Donji Vakuf čine Tvornica montažnih kuća „PROMO“, Tvornica panel ploča i furnira, Tvornica gipsa, koja 90 posto proizvodnje plasira na ino tržište i Rudnik gipsa, koji, zahvaljujući prirodnim resursima bilježi konstantu stabilnih poslovnih aktivnosti. Pored navedenih, egzistiraju i drugi, po broju uposlenih i drugim ekonomskim parametrima, manji privredni subjekti.  Prema realnim procjenama na području općine je oko 5.000 radno sposobnog  stanovništva, od čega se 2.500 nalazi na evidenciji Biroa za zapošljavanje. U  navedenom statusu su ponajviše zbog obezbjeđenje zdravstvenog osiguranje ili drugih, zakonom regulisanih prinadležnosti, a bitno je naglasiti i činjenicu da je izražen rad „na crno“, te se zbog toga stvarno stanje nezaposlenosti teško može tačno izraziti.

USPJEŠNA MEĐUOPĆINSKA SARADNJA

BH BUSINESS MAGAZINE: Kakvom ocjenjujete saradnju sa načelnicima susjednih općina i kojim zajedničkim projektima to možete ilustrovati ?

H. SUŠIĆ: Saradnja sa kolegama u okruženju, posebno Seadom Čaušević iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja, te Hasanom Ajkunić, načelnikom općine Bugojno, na izuzetno je visokom nivou, a navedeno se odnosi i kada su pitanju zajedničke aktivnosti općinskih službi. Rezultat toga je niz uspješno realizovanih projekata.  Jedan od njih je i kvalitetan izbor lokacije međuopćinske deponije, čime će se, obezbjeđenjem sredstava od Svjetske banke za realizaciju istog,  dugoročno riješiti pitanje odlaganja komunalnog otpada, bez negativnog uticaja na prirodne ekvivalente kojima se odlikuje gornjevrbaska regija. Drugi projekat, koji je objedinio svih devet općina koje garvitiraju slivom rijeke Vrbas, odnosi se na zaštitu ovog prirodnog dragulja.

BH BUSINESS MAGAZINE: Naveli ste rezultate saradnje sa UNDP-ijem. Da li i nakoji način sarađujete i sa drugim asocijacijama i fondacijama?

H. SUŠIĆ: U kontekstu odgovora na ovo pitanje treba istaći podatak da je općinski budžet na godišnjem nivou oko 3,5 miliona KM i ta sredstva se plasiraju shodno usvojenim planskim dokumentima. U istom tolikom iznosu obezbijedimo sredstava i na druge načine, od viših nivoa vlasti, saradnjom sa GAP-om, ODRAZ-om i drugim fondacijama. Primjera radi, rezultat ovogodišnje saradnje sa ODRAZ-om očit je kroz realizaciju projekta uređenja i asfaltiranja ulice „Zlatnih ljiljana“ u vrijednosti od 400 000,00 KM. U kontekstu ovoga o čemu je riječ, bitno je naglasiti da je na području čitave općine stanje infrastrukturnih sadržaja, a odnosi se na asfaltne puteve, kvalitetno elektro i vodosnabdijevanje zadovoljavajuće, izuzev puta Donji Vakuf – Kamenjača, čije rješenje zahtijeva znatna sredstva i bit će realizovan u saradnji za višim državnim instancama.

NAJBOLJI NAČIN PROMOCIJE
PRIVREDNIHPOTENCIJALA

BH BUSINESS MAGAZINE: Ove godine, po prvi put, na lokaciji Tržnog centra ONAL,  održan je Sajam obrta i poduzetništva Srednjebosanskog kantona. Time je Donji Vakuf postao i sajamski grad.

 H. SUŠIĆ: Poučeni iskustvom drugih manjih bh. sredina, koje u proteklih nekoliko godina organizuju sajamske manifestacije, Opće Udruženje obrtnika-poslodavaca iz ovog grada bilo je nosilac ovogodišnjih aktivnosti organizacije Prvog sajma obrta i poduzetništva, s ciljem prezentacije privrednih potencijala općinskog područja i ostvarivanja novih poslovnih odnosa. Ovu nadasve pozitivnu ideju,  u ulozi generalnog pokrovitelja, podržala je i vlada SBK-a, a parteneri u projektu bili su Općina Donji Vakuf i ministarstvo privrede SBK. Ovo je šansa i za sve one sa ovih prostora koji imaju osmišljenu poslovnu ideju, da istu pretvore u stvarnost i time doprinesu smanjenju broja nezaposlenih.

EKO REGATA „ČIST VRBAS“, JEDAN OD INDIKATORA RAZVOJA

BH BUSINESS MAGAZINE:

 U kojoj mjeri rijeka Vrbas, kao prirodni resurs, učestvuje u ukupnoj turističkoj ponudi općine DonjiVakuf. Ovo pitanje je u kontekstu činjenice da se na ovoj prirodnoj ljepotici, nešto nizvodnije, održavasvejetsko prvenstvo u kanuu. U tom dijelu tok Vrbasa uređen je do granica perfekcije, sa brojnimnovim sadržajima, a Banja Luka se nalazi na svjetskim turističkim mapama i time promoviše nanajbolji mogući način.

H. SUŠIĆ: Svjesni smo potencijala koje pruža Vrbas sa turističkog aspekta, a s tim u vezi i animacijenovih sadržaja. Tako je krajem juna ove godine organizovana još jedna, treća po redu eko regata podnazivom „Čist Vrbas“, s ciljem povećanja svijesti javnosti o zaštiti njenog toka kroz aktivnostičišćenja obala od čvrstog otpada. Eko regata dio je projekta koji realizuje Razvojni programUjedinjenih nacija (UNDP) BiH, čiji je cilj zaštita životne sredine u službi održivog razvoja.  Značajzaštite sliva rijeke Vrbas, kao i promociju održivog turizma u ovoj regiji, uvidjela je i Vlada Japana,koja je jedan od partnera Eko regate „Čist Vrbas“. U ovom zajedničkom projektu, uz podršku našihpartnera i donatora, vidimo veliku šansu za razvoj turizma u svim segmentima, što indirektno značipokretanje novih poslova, zapošljavanje i razvoj lokalne zajednice.

PROSPERITET LOKALNE ZAJEDNICE, PRVI I OSNOVNI ZADATAK

BH BUSINESS MAGAZINE: Kakav je Vaš stav o sintezi općinski načelnik – menadžer ?

H. SUŠIĆ: Svjestan sam činjenice da izboru za općinskog načelnika prethodi politički angažman. Isto tako smatram da, poslije imenovanja, načelnik općine treba u najmanjoj mogućoj mjeri da se bavi politikom, a sav lični stručni i iskustveni potencijal transformiše u ulogu menadžera lokalne zajednice. Zadatak načelnika je da, zajedno sa najbližim saradnicima, trasira jasnu viziju razvoja općinskog područja i da, lobirajući i aplicirajući lokalne projekte, nastoji da ih realizuje. Na osnovu dosadašnjeg iskustva mislim da je jedan četverogodišnji mandat nedovoljan da bi bili vidljivi stvarni efekti rada tima općinske administracije, sa načelnikom na čelu, te da, nakon najviše dva mandata svaki načelnik treba da omogući i drugima da na tom mjestu iskažu organizacijske i druge sposobnosti.

AJVATOVICA- VIŠE OD 500 GODINA TRADICIJE ISKONSKIH VRIJEDNOSTI ISLAMA I BOŠNJAŠTVA

BH BUSINESS MAGAZIN: Još jedna od prepoznatljivosti Donjeg Vakufa, ali i Bosne i Hercegovine, uzimajuću u obzir činjenicu da je prerasla državne okvire, jeste kulturno-vjerska manifestacija „Dani Ajvatovice“. Može li i to biti još jedna šansa razvoja ovog područja, prevashodno sa aspekta vjerskog turizma, uzmu li se u obzir iskustva drugih općinskih bh. sredina na čijiim područjima su neka od svetišta ?

H. SUŠIĆ: Prije odgovora na pitanje smatram bitnim u nekoliko rečenica predstaviti kulturno-vjersku manifestaciju „Dani Ajvatovice „. Naime, Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi, jedno od najstarijih u Bosni i time duboko ukorijenjeno u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna Ajvatovica dobila ime po Ajvaz  Dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. Vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1946. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500.  Manifestacija održana je u junu 2010. godine. Ajvaz Dedo, dolaskom u Bosnu, nastanio se na prostoru današnjeg Prusca.  Nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz Dedi, četvdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz Dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz Bosne i Hercegovine, regiona, Evrope i Azije.  Upravo zbog toga u posljednjih nekoliko godina realizovani su značajni projekti  kako bi bio omogućen što brži i lakši dolazak do dovišta. To se prije svega odnosi na izgradnju kvalitetne putne infrastrukture, odnosno asfaltnog puta, te niz drugih pratećih sadržaja. Manifestacija „Dani Ajvatovice“ prerasla je lokalne okvire i kada su u pitanju kulturno – vjerski sadržaji, a rezultat toga je da se u svakom od gradova SBK održava neka od manifestacija kojom se njeguje tradicija bošnjaštva na ovim prostorima.  Sve navedeno dovoljan je razlog da se ovome mora posvetiti još više pažnje, s ciljem institucijalizacije „Dana Ajvatovice“, sa striktno definisanim načinom finansiranja i još bogatijim programskim sadržajima. Ajvatovica je šansa za još intezivniji privredni razvoj ovog područja, sa nesagledivim mogućnostima izrade i prodaje suvenira, proizvodnje i plasmana eko hrane, te izgradnje smještajnih kapaciteta za višednevne boravke posjetilaca ovom području. Ponovo naglašavam potrebu institucijalizacije ove kulturno vjeske – manifestacije, pri čemu bi „struka“ morala definisati pravce razvoja čitavog spektra sadržaja. Osim razvoja vjerskog turizma ovo područje pogoduje i razvoju lovnog, te banjskog turizma, a sve u cilju još intezivnijeg privrednog razvoja čitavog općinskog područja.

BIOGRAFIJA

HUSO SUŠIĆ rođen je 2. Oktobra 1955. godine u Dobošnici kod Vareša. Kao trogodišnjak, sin lugara kojem je kao mjesto „službovanja“ određen Prusac, sa porodicom se doselio u ovo pitomo mjesto, u kojem i danas živi. U prijeratnom periodu bio je radno angažovan u donjevakufskom privrednom kolektivu ŽAS, a potom i kao privatni poduzetnik. Za doprinos iskazan u odbrani Bosne i Hercegovine odlikovan je „ Zlatnim ljiljanom“, najvišim priznanjem Armije BiH. U poslijeratnom periodu u dva mandata bio je općinski vijećnik, a u tom statusu, u vanrednim okolnostima, izabran je za općinskog načelnika. Na Općim izborima 2008. godine, većinskim brojem glasova, potvrđen mu je mandat, kao i na prošlogodišnjem referendumu. Oženjen je i otac dvoje djece.