ISMET OMEROVIĆ

ISMET_OMEROVIC

INFRASTRUKTURNIM SADRŽAJIMA PODRUČJE OPĆINE SAPNA
UČINILI SMO POGODNIM ZA REALIZACIJU  PODUZETNIČKIH IDEJA,
A TIME I JAČU PRIVREDNU PROGRESIJU

Tekst:  Rašid Hakić
Fotografije u tekstu: Općina Sapna

Poslijeratno administrativno ustrojstvo Bosne i Hercegovine rezultiralo je brojnim realitetima, među kojima i formiranjem općine Sapna na prostoru od 124 kvadratna kilometra.
Bila je to svojevrsna satisfakcija za nemjerljiva stradanja kojima je tokom ratnog perioda bilo izloženo ovo područje. Jedan od najpozvanijih pojedinaca da predstavi sve ono što je od formiranja ove lokalne zajednice do danas učinjeno u svim oblastima općedruštvenog djelovanja i realizacije infrastrukturnih projekata je Ismet Omerović, prvi čovjek općinske administracije, koji je sintezom liderskih, menadžerskih, a ponajviše moralnim elementima, u proteklih dvanaest godina integrisao pozitivnu energiju žitelja ovog područja.
Potvrda toga verifikovana je i na proteklim lokalnim izborima, čime je omogućeno da sa timom saradnika i u narednom mandatnom periodu nastavi kontinuitet pozitivnih procesa, sa osnovnim ciljem stvaranja što optimalnijih uslova za život.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Gospodine Omerović, koji infrastrukturni projekti su realizovani u periodu od utemeljenja općine Sapna do danas ?

OMEROVIĆ:
U proteklih četrnaest godina realizovano je niz projekata, a sve s ciljem obezbjeđenja što optimalnijih uslova za život.  Prije svega to se odnosi na izgradnju regionalnog putnog pravca dužine oko 14 kilometara. Projekat je realizovan 2006. godine u saradnji sa višim nivoima vlasti, odnosno Kantonalnom direkcijom za puteve, Vladom TK i Vladom FBiH  i koštao je oko 14 miliona KM.
Ovaj putni pravac predstavlja najkraći put koji povezuje  općinu Sapna sa sjedištem Tuzlanskog kantona. Sapna i Kalesija, obzirom da trasa ovog puta prolazi kroz ove dvije općine, riješile su imovinsko-pravne odnose, a općina Sapna je sufinansirala naknade šteta koje su nastale prolaskom puta.
Pored ove putne dionice regionalnog karaktera, nakon završetka iste, nastavljene su aktivnosti na rekonstrukciji regionalnog puta R – 456 koji prolazi kroz općinu Sapna, tako da je do sada rekonstruisano i asfaltirano oko 3 kilometra ovog puta, a trenutno se radovi izvode na dionici prema Goduši dužine oko 500 metara. Rekonstrukciju i modernizaciju ove putne dionice finansira Direkcija za puteve TK, a poslove imovinsko-pravne prirode rješava organ uprave općine Sapna. Iznos sredstava utrošen za ovu rekonstrukciju je oko 3,5 miliona KM.
Pored  navedenog rekonstruisana je i putna dionica kroz centar općine u dužini od oko 4,5 kilometra, te je ponovo, prošle i ove  godine, rekonstrusano i modernizavano oko 1,6 kilometara puta kroz centar, gdje su urađeni i trotoari za pješake.
U periodu od  1998. do 2012. godina investicije koje je ugovorila općina Sapna iznose oko 10 miliona  KM, od kojih je na putnu infrastrukturu utrošeno oko 3 miliona KM.
Tako sada općina Sapna ima asfaltne puteve do svakog naseljenog mjesta, a u većini mjesnih zajednica asfaltirane su i ulice, odnosno putevi unutar istih.
U vodovodnu infrastrukturu i uređenje vodotoka investirano je oko 3 miliona KM, na kanalizaciju oko 600 hiljada KM, na elektrifikaciju i javnu rasvjetu oko 180 hiljada KM, na objekte sportske dvorane, fiskulturne sale u Vitinici, sportskih terena i općinske zgrade oko 1.250.000 KM, te na ostale projekte u mjesnim zajednicama, kao što su spomen obilježja, klizišta i ostali objekti, investirano  je oko 1,6 miliona KM.
Ovi rezultati predstavljaju pregled značajnijih ulaganja, čime je, zajedno sa građanima općine Sapna, urađena gotovo kompletna infrastruktura.
Ostaje dovršetak putne komunikacije Kobilići – Međeđa u dužini od 1 650 metara i dionica Škola Vitinica – Selimovići – Mahmutovići – Krstac, kao i dionica Vitinica – Gaj-Sapna.
Realizacijom navedenih projekata sve mjesne zajednice na području Općine imaju kvalitetnu asfaltnu komunikaciju sa centrom Općine, a u skoro svakoj mjesnoj zajednici su asfaltirane uluce ili putevi koji povezuju centar mjesne zajednice sa tim naseljem. Izgradnjom vodovoda kvalitetno smo riješili pitanje vodosnabdijevanja i spriječili redukcije ili nestašicu vode uprkos izuzetno sušnoj godini na čitavom bh. prostoru. U većini mjesnih zajednica urađena je  kanalizacija, sportski poligoni, izgrađen je fudbalski stadion i svlačionice, sportska dvorana, regulisano riječno korito kroz centar općine, a u većini mjesnih  zajednica urađena su spomen obilježja pripadnicima Armije BiH poginulim u periodu od 1992. do 1995. godine.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta su osnovne karakteristike privrednog ambijenta u proteklih četrnaest godina, koji privredni subjekti posluju na području općine i koje privredne grane pružaju mogućnosti značajnije ekspanzije razvoja ?

OMEROVIĆ:
Na prostoru općine do 1992. godine nije bilo privrednih subjekata, a u postratnom periodu su nastale privatne firme koje nemaju kapaciteta za značajniji privredni razvoj ovoga područja. Uzrok tome je loša putna i svaka druga infrastruktura u postratnom periodu. Put prema Kalesiji, koji čini vezu općine sa kantonom, završen je 2006. godine, tako da je tržište općine Sapna bilo malo, a nije bilo zainteresovanih investitora za ulaganja.

Nosioci razvoja općinskog područja su privredni subjekti „Građa promet – Delić“, „Kahrib“, „Agro Fam“, „Dž.Đ. Sapna komerc”, „Rubus“, „Vrh Promet“, „Adsa“, „Mol promet“, “Čektalo -promet”, “Međeđa promet”, “B1 Company2”, “Enix Neri”, “Gak” i „Sapna-trade“.

Privredne grane koje imaju najveće potencijale su proizvodnja u oblasti prehrane, sa akcentom na mlijeko, mliječne proizvode, prerađevine od voća, povrća i meso,  poljoprivreda sa značajnim šansama u voćarstvu, povrtlarstvu, stočarstvu i pčelarstvu, veletrgovina i maloprodaja, građevinarstvo, energetika, transport i komunikacije, tekstilna industrija, elektromehanička i prateća automobilska industrija, IKT, poslovne usluge, logistika, izvozno-proizvodne zone i turizam, prevashodno u rejonu jezera Sniježnica, kao i seoski turizam.

BH BUSINESS MAGAZINE:
U kojoj mjeri se globalna ekonomska kriza refletovala na područje općine Sapna i kakvom možete ocijeniti dosadašnju saradnju sa višim nivoima vlasti?

OMEROVIĆ:
Kriza na Sapnu se itekako odražava. Usvojili smo strateški dokumenat razvoja općine u periodu od 2009.do 2014. godinedina, koji se realizuje usporeno, a neke aktivnosti i programi iz tog dokumenta neće ni biti urađeni zbog nedostatka sredstava za njihovu realizaciju. Kada je u pitanju saradnja sa višim nivoima vlast, do sada je bila više nego korektna, što potvrđuju programi i projekati koje smo zajednički radili. Ovo se prije svega odnosi na izgradnju puta Kalesija – Sapna u dužini od 14 kilometara, zatim rekonstrukciju i modernizaciju puta kroz centar općine i dalje prema Godušu, Rastošnici i susjednoj općini Teočaku.Pored ove investicije posebno treba istaći zajednički projekat regulacije riječnog korita rijeke Sapna kroz centar općine, zatim izgradnju i sanaciju ratom uništenih ili oštećenih školskih objekata i doma zdravlja.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta je obilježilo dosadašnji period tekuće godine sa aspakta realizacije kapitalnih projekata i koje strateške aktivnosti će obilježiti naredni period?

OMEROVIĆ:
U toku ove godine završena je rekonstrukcija puta kroz centar općine sa trotoarima, gdje je došlo do proširenja kolovoza za oko 1 metar.

U ovoj godini smo uradili i oko 500 metara kanalizacije ispod kolovozne površine, i zacijevili potok pored puta za Vitinicu u dužini od oko 400 metara. Nastavlja se i rekonstrukcija regionalnog puta za Godušu u dužini od oko 300 metara, koji će biti završen ove godine, a nastavak od oko 1 200 metara očekujemo u sljedećoj godini. Trenutno su u završnoj fazi radovi na izvorištu Kovačevići za poboljšanje snabdijevanja pitkom vodom stanovnika MZ Vitinica i Kovačevići. U sljedećoj godini, kako sam već naveo, radiće se na nastavku izgradnje puta za Godušu, projektovanju i izgradnji kanalizacije u Međeđi, nastavku kanalizacije u MZ Sapna, te rekonstrukciji i održavanju ostalih putnih pravaca za koje postoji potreba i mogućnost  realizacije. Posebnu pažnju ćemo posvetiti jačanju institucija neophodnih za normalno funkcionisanje u općini Sapna. Pri tome, prije svega mislim na formiranje Veterinarske stanice, jer su nam do sada te poslove radile privatna stanica „Sapna Vet“ i JP „Veterinarska stanica Kalesija“, zatim formiranje i opremanje javno-komunalno preduzeća Sapna, gdje, do početka septembra naredne godine očekujemo obezbjeđenje opreme u vrijednosti od oko 400 hiljada KM u saradnji sa Švedskom organizacijom Sida.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Kakav je Vaš stav o sintezi „Općinski načelnik – menadžer“ ?

OMEROVIĆ:
Nakon dobijanja povjerenja građana na izborima osnovna zadaća svakog općinskog načelnika jeste rad u interesu lokalne zajednice, pri čemu moraju biti dominantno izražene liderske i menadžerske sposobnosti.

To se odnosi, kako na bezrezervnu saradnju sa općinskim organima i službama u definisanju i realizaciji strateških pravaca razvoja lokalne zejednice, tako i saradnja, a što ne reći i lobiranje kod viših nivoa vlasti u cilju obezbjeđenja stredstava za odgovarajuće projekte. Načelnik općine mora imati isto mjerilo prema svim građanima, bez obzira na nihovu vjersku pripadnost ili političku orjentaciju.
To i jesu osnovni postulati kojima sam se rukovodio proteklih dvanaest godina i kojima ću ostati dosljedan i u narednom mandatnom periodu.

PODRUČJE OPĆINE SAPNA KROZ HISTORIJU

Sapna kao pojam pominje se još u doba dubrovačke Republike. U periodu srednjeg vijeka egzistira kao Župa Sapna. Kao dokaz permanentnog življenja ljudi na području općine Sapna, jesu mnogobrojni nadgrobni spomenici-stećci koji se i danas nalaze u naseljima Vitinica, Međeđa, Zaseok i Sapna, dok su određene lokacije stećaka, primjera radi, u Kobilićima i Gaju, uništene ljudskim nemarom. U periodu srednjeg vijeka Sapna je predstavljala važno komunikacijsko područje između tadašnjih gradova Zvornika i Teočaka.
Dolaskom Osmanlija na ove prostore Sapna se pominje kao Nahija Sapna, koja pripada Zvorničkom sandžaku, osnovanog u periodu između 1478. i 1483. godine.
Za vrijeme austrougarske vlasti Sapna pripada Zvorničkom kotaru, a u vrijeme kraljevine SHS bila je u sastavu Sreza Zvornik kao jedna od deset Općina.
Nakon drugog svjetskog rata, Sapna egzistira kao općinsko središte sve do 1958.godine, kada se zvornički srez priključuje tuzlanskom, a Općina Sapna pripaja općini Zvornik.
Na osnovu Odluke općinskog Vijeća, koja je proistekla iz Zakona o konstituisanju općina podijeljenih međuentitetskom i međukantonalnom crtom, koji je usvojen u oba doma  Federalnog parlamenta februara 1998. godine, općina Sapna je konstituisana 18. Marta iste godine. Nastala je od dijela teritorije općine Zvornik , koji je, potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, pripao Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je drugi dio općine ostao u manjem bh. entitetu.

PRIRODNI POTENCIJALI

BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta predstavlja prirodne rasurse i kakva je uloga istih u privrednom razvoju Općine Sapna?

OMEROVIĆ:
Prirodni resursi općine Sapna su vode, jezero Sniježnica, mineralne sirovine, šume, poljoprivredno zemljište i povoljni klimatski uslovi za razvoj voćarskih kultura. Najveća rijeka,  koja protiče središtem općine, je rijeka Sapna koja nastaje od rijeka Rožanjke i Munjače i proteže se od ušća ovih rijeka, ispod naseljenog mjesta Žuje i uliva se u rijeku Drinu. Pored ovih riječnih tokova treba pomenuti rijeku Brzavu koja se uliva u akumulaciono jezero Sniježnica, te rijeku Tavnu. Pored ovih rječica, na prostoru općine ima puno potoka koji su pritoke ovim rijekama.
Na sjeverozapadu općine nalazi se jezero Sniježnica koje jednim dijelom pripada općini Sapna, udaljeno 12 kilometara od centra Općine i jednim dijelom pripada općini Teočak. Jezero je bogato raznovrsnom ribom tako da postoje uslovi za razvoj ribolova i sportskog ribolova. Zbog svoje prirodne ljepote i nezagađenosti, jezero Sniježnica predstavlja pravi ekološki biser, te se može koristiti kao resurs općine za razvoj turizma.
Kada su u pitanju mineralne sirovine pretpostavka je da u rejonu Majevice postoje određene količine kamenog uglja i gasa-nafte, što su pokazala geofizička snimanja vršena 1988.  i 1989., dok je istraživanje nafte bilo u prvoj polovini šezdesetih godina prošlog vijeka. na području općine nalaze se velike količine kamena pogodne za otvaranje kamenoloma.
Na ovim prostorima prisutna su nalazišta kvarcnog pijeska, zatim mineralne vode na području mjesnih zajednica Vitinica i Kovačevići, a nafte u rejonu Rastošnice i Rožnja. Uređenjem riječnog korita uočeni su uzorci mrkog uglja velikog kvaliteta, ali se nije pokazala zaineresovanost ispitivanja ove lokacije o dubini, kvalitetu i izdašnosti ovog eventualnog nalazišta.
Šume zauzimaju veliki dio teritorije,  većinom listopadne, gdje dominiraju bukva i hrast, u čistim i mješovitim populacijama.
Obzirom da je šuma, prije rata i u periodu od 1992. do 1995. godine bila iskorištavana u velikim količinama, a da se nije vodilo računa o pošumljavanju, može se dogoditi da šumski kompleksi nestanu, te da ove površine zahvati erozija i klizišta.
Poslije rata usvojena je šumsko-privredna osnova za državne šume, pa sada, bar u ovom dijelu, šume treba planski sjeći i pošumljavati. Iako je ovaj prostor prirodno bio pod lišćarima  i to hrasta i bukve, primjenom nauke ova područja se najčešće zasađuju, četinarima.
Šume su srednje bogate sa srnećom divljači, zecom, lisicom, divljim svinjama i raznim vrstama ptica, te postoje dobri uslovi zabavljenje lovom i organizovanjem kao sportske discipline.
Po pitanju poljoprivrednog zemljišta, iako je brdsko-planinski kraj, Sapna ima veoma kvalitetnih poljoprivrednih površina koje su uglavnom pogodne za razvoj voćarstva.
Na prostoru  općine Sapna tradicionalno se uzgajala šljiva u narodu poznata pod nazivima Požegača ili Mađarica, koja je donosila dobar prihod.
Pored šljive značajno mjesto su zauzimale i autohtone sorte jabuke od kojih se najčešće proizvodio pekmez, a spremane su,za zimski period i  u svježem stanju.
U predratnom periodu, zbog velikih tržnih viškova šljive, rađene su mini industrijske sušare za šljivu, a otkup istih je bio organizovan.
Problemi koji sprječavaju razvoj voćarstva su usitnjenost posjeda, te otkup tržnih viškova proizvoda.
Kod intenzivnog razvoja voćarstvom treba napomenuti da se krajem 80-tih godina prošlog vijeka, na današnjem prostoru općine Sapna, počelo sa proizvodnjom maline, kupine i ribizle. U poslijeratnom periodu na prostoru općine Sapna je formirano preduzeće „Rubus“ mješovitog kapitala, čija je osnovna zadaća bila da se bavi proizvodnjom rasadnog materijala maline, te planskog uzgoja malina kooperantskog tipa.
Ovaj projekat nije u potpunosti uspio, razloge neuspjeha treba stručno analizirati, ali svakako ne treba odustajati od planske proizvodnje ovog i drugih voćarskih proizvoda.
Na području općine Sapna vlada umjereno – kontinentalna klima sa jasno izražena četiri godišnja doba.
Prosječna godišnja temperatura je oko 12 º C, maksimalna oko 40º C, a minimalna od – 15 do – 20º C. Prosječna godišnja količina padavina iznosi oko 964 mm vodenog taloga , a najveća količina se bilježi u periodu april – maj. U ovoj oblasti dominiraju vjetrovi iz pravca sjeverozapada.

BIOGRAFIJA

ISMET OMEROVIĆ rođen je 2. Januara 1959. godine. Diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Banja Luci 1984. godine. Do 1992. godine radio je u tvornici glinice „Birač“ u Zvorniku gdje je i živio. Od početka rata, po radnoj obavezi, radio je u općini Zvornik, a neposredno pred osnivanje općine Sapna bio je predsjednik Izvršnog odbora. U organima općine Sapna je od njenog osnivanja, a na funkciji načelnika je od 2000. godine.

         

Komentari

Powered by themekiller.com anime4online.com animextoon.com apk4phone.com tengag.com moviekillers.com