NENAD MIŠOVIĆ

NASLOVNICA_-_TRNOVO

NENAD MIŠOVIĆ, NAČELNIK OPŠTINE  TRNOVO

RASPOLOŽIVA INFRASTRUKTURA I PRIRODNI POTENCIJALI
GLAVNI SU ADUTI PRIVREDNOG RAZVOJA OPŠTINE TRNOVO

Tekst: Rašid Hakić

Fotografije: Opština Trnovo

Saradnik na pripremi materijala: Mira Tepavčević

Šumska prostranstva, pašnjaci i izvori vode Jahorine, Treskavice i obližnjih planinskih ljepotica, od kojih su u nižim predjelima nastajali bistri potoci i rijeke, bili su više nego dovoljan razlog za življenje na ovim prostorima. Ni surovost dugih zimskih mjeseci sa niskim temeraturama i obilnim snježnim padavinama nije omela kontinuitet postojanja i razvoja naselja načičkanih na visoravnima i ispod obronaka ovih planina, bezbroj puta po ljepoti u pjesmi opjevanih.

Razvojem društva ovi prostori postajali su bogatiji za nove sadržaje. Planska eksploatacija šumskih sortimenata uslovila je izgradnju kapaciteta za preradu drveta, pašnjaci i obradive površine korišteni su za bavljenje poljoprivredom i proizvodnju zdrave hrane, čiji plasman nije bio upitan, a prelijepi krajolici postali su odredišta izletnika, što je uslovilo izgradnju hotelskih kompleksa. Inteziviranje industrijskog razvoja nakon Drugog svjetskog rata uslovilo je značajnu migraciju radno sposobnog stanovništva u obližnje gradske sredine, ali je veza sa rodnim krajem ostala neraskidiva.

Šta je predstavljalo privredne potencijale ovog područja do kraja osamdesetih godina prošloga stoljeća, šta su osnovna obilježja poslijeratnog perioda i koje komparativne prednosti daju šansu jačem privrednom razvoju pitanja su na koje je odgovorio Nenad Mišović, načelnik opštine Trnovo.

Opština Trnovo nalazi se u podnožju planina Jahorine i Treskavice, 30 kilometara južno od Sarajeva. Pozicionirana je na magistralnom putu M-18 Sarajevo-Trnovo-Foča. Prije rata zauzimala je površinu od 451 kilometar kvadratn, a nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma podijeljena je na dva dijela, od čega je Republici Srpskoj pripalo 30 odsto od ukupne predratne teritorije, odnosno 138 kilometara kvadratnih.

OD VREMENA BLAGOSTANJA DO STAGNACIJE

BH BUSINESS MAGAZINE:Gospodine Mišović, šta su bila osnovna obilježja privrednog ambijenta ovog područja u ex jugoslovenskim okvirima, koje su posljedice ratnih neprilika i  šta je obilježilo prve poslijeratne godine?

 N. MIŠOVIĆ:Najvažniji privredni potencijali opštine Trnovo do 1992. godine bili su Šumsko industrijsko preduzeće  “Željeznica” Trnovo, Tvornica stolica i elemenata komadnog namještaja, Famos – RJ Pogon dijelova i mjenjača iz oblasti  mašinske industrije, te tvornica prediva “Predionica i tkaonica“.

Pomenuti kapaciteti bili su dominantni industrijski potencijali u regiji, a samo na području naše opštine zapošljavali su 1400 radnika.

Paralelno sa razvojem industrije obrađivala su se i individualna poljoprivredna imanja.

 Do 1992. godine važna komponenta razvoja Trnova bio je i turizam, te hotelski menadžment. Glavne prednosti bile su sportsko-rekreativni centar „Treskavica“i hotel „Rajski Do“, te nekoliko planinarskih domova na Treskavici.

Nažalost, ratna dešavanja zaustavila su privredni razvoj. Trnovo je završetak rata dočekalo kao jedna od najrazrušenijih opština u Republici Srpskoj. Stradali su gotovo svi vitalni objekti, porušeno je oko 70 odsto stambenog fonda, uništen veći dio infrastrukture, kao i četiri petine privrednih kapaciteta. Privreda je bila finansijski osiromašena, tehnološki zastarjela, a tržišta izgubljena. Krenulo se u izradu prvih programa revitalizacije proizvodnje i sanacije privrednih subjekata.

Čak su 1996. godine pokrenute privredne aktivnosti u pet preduzeća, a onda je, krajem 2000. godine uslijedila privatizacija.

Proces privatizacije državnih preduzeća nije dao očekivane rezultate. Izostalo je najavljeno investiranje, obezbjeđenje novih tržišta i stvaranje novih vrijednosti. Sve ovo negativno se odrazilo na rad preduzeća i uzrokovalo zatvaranje i do tada postojećih radnih mjesta.

Do 2005. godine nosilac privrednog razvoja opštine bilo je Šumsko gazdinstvo „Treskavica“ koje je zapošljavalo 40 radnika. Međutim, usljed transformacije šumskih gazdinstava na nivou Republike Srpske, u Trnovu je osnovana šumska uprava, a ponovnom transformacijom krajem 2012. godine u Trnovo se vratilo preduzeće „Treskavica“.

BH BUSINESS MAGAZINE:Kakvo je trenutno stanje u privredi na području opštine Trnovo ?

N. MIŠOVIĆ:Prema kriterijumima za utvrđivanje stepena razvijenosti opština i gradova u Republici Srpskoj opština Trnovo ubraja se u red izrazito nerazvijenih. Potrvda toga je i stanje u privredi koje je još uvije teško i složeno, a prepreke za oživljavanje su brojne.

Različiti su problemi sa kojima se suočavaju mala i srednja preduzeća, a prvenstveno se odnose na povoljno finansiranje, pristup tržištu ili informacijama, pravnom okviru, porezima, tehnologijama i prihvatanju modernih poslovnih principa. Privredne aktivnosti zasnivaju se na prirodnim resursima i usmjerene su na šumarstvo, drvnu industriju i poljoprivredu.

Na području opštine broj malih i srednjih preduzeća je nedovoljan. Preduzeće „Presjenica“ bavi se proizvodnjom rezane građe, preduzeće „BIJELE VODE KAMENOLOM „ bavi se eksploatacijom tehničkog građevinskog kamena. Sa ovim preduzećem skopljen je, za Vladu RS, a time i opštinu Trnovo, vrlo nepovoljan ugovor u pogledu visine koncesione naknade za eksploataciju mineralnih sirovina. U maju ove godine, uz posredovanje Opštine, potpisan je ugovor između privatizovanog preduzeća „Predionica“ a.d.  iz Trnova i preduzeća „Eko-Željeznica“ iz Istočnog Sarajeva kojim je definisano da se u proizvodnom pogonu „Predionice“ obavlja djelatnost rezanja i cijepanja trupaca, a time i proizvodnja ogrevnog drveta namijenjenog za izvoz.

Zaposlena su četiri stalna i deset sezonskih radnika, a Opština će i dalje ulagati napore kako bi se otvorila nova, prijeko potrebna radna mjesta u realnom sektoru. U strukturi registrovanih zanatsko-preduzetničkih radnji dominiraju dvanaest ugostiteljskih, sedam uslužnih i četiri trgovačke radnje koje zapošljavaju mali broj radnika. U oblasti poljoprivrede uglavnom je zastupljena primarna poljoprivredna proizvodnja i to uzgajanje ratarskih kultura, stočarska proizvodnja i pčelarstvo.

ODLIČNI SPORTSKI REZULTATI UPRKOS NEDOSTATKU ELEMENTARNIH USLOVA ZA RAD

BH BUSINESS MAGAZINE: U čemu se ogleda podrška mladima na području opštine Trnovo ?

N. MIŠOVIĆ:Kada je riječ o mladoj populaciji, u skadu sa mogućnostima, iz budžeta izdvajamo sredstva za stipendiranje studenata visokoškolskih ustanova i najuspješnije učenike srednjih škola, jer smo svjesni da su mladi i obrazovani ljudi budućnost ove lokalne zajednice.

Nisu zaboravljeni ni učenici osnovnih škola, kojima finansiramo jednodnevne izlete i slične aktivnosti.

Takođe, sa zadovoljstvom pratimo i nagrađujemo uspjehe naših mladih i talentovanih sportista, kojima nastojimo obezbijediti sredstva i uslove za njihov rad. Ponosni smo na medalje koje osvajaju, kako na republičkim tako i na međunarodnim takmičenjima. Moram naglasiti da medalje osvajaju iako se već dvije godine za takmičenja pripremaju u malim i neuslovnim prostorijama, jer je fiskulturna sala Osnovne škole „Trnovo“ uništena usljed velikih snježnih padavina.

Opština je poduzela mjere s ciljem rješavanja ovog problema te je finasirala izradu projekta rekonstrukcije ovog objekta za što je potrebno obezbijediti oko 450 000 KM. Dakle, radi se o znatnim sredstvima koje Opština nije u mogućnosti sama obezbijediti, te imamo namjeru konkurisati za sredstva međunarodnih donatora.

Fiskulturna sala neophodna je i svim učenicima Osnovne škole „Trnovo“, prije svega za njihov pravilan razvoj jer se nastava fizičkog vaspitanja održava u školskom dvorištu i samo kada vremenski uslovi to dozvoljavaju.

Od ove godine, s ciljem poboljšanja demografske slike, za prvo i drugo novorođeno dijete darujemo po 200, a za treće 300 KM.

Osim navedenog, svakom paru koji sklopi brak poklanjamo 500 KM. Svjesni smo činjenice da su iznosi skromni, ali u narednom vremenu sigurno će biti povećani.

RAZVOJNE ŠANSE

BH BUSINESS MAGAZINE:Koje privredne grane imaju najveće potecijale za ulaganje i koje aktivnosti se čine u cilju privlačenja investitora ?

N. MIŠOVIĆ:Usljed nerazvijenosti industrijskih kapaciteta prioriteti u oblasti privrednog razvoja su poljoprivreda, sakupljanje, otkup i prerada šumskih plodova, ljekovitog bilja i gljiva, te lovni, seoski i planinski turizam.

Najznačajniji prirodni potencijal opštine Trnovo je dio Jahorine koji joj pripada. U skorije vrijeme bit će izrađeno idejno rješenje obuhvaćeno Master planom za Jahorinu kojim će biti predviđena višenamjenska sportska sala, wellness i drugi sdaržaji za odmor i relaksaciju. U cilju privlačenja investitora opština Trnovo spremna je preuzeti obavezu za zemljište, čime bi investitor bio oslobođen obaveza plaćanja naknada rente i uređenja.

 Da bi podstakla razvoj turizma i poboljšala turističku ponudu, Opština je finansirala izradu idejnog rješenja za uređenje izletišta Kazani, najatraktivnijeg mjesta u kanjonu rijeke Željeznice koji s pravom zaslužuje titulu prirodnog fenomena. Osim izletišta Kazani postoji i planinarsko eko -izletište  Sustavac na planini Treskavici, sedam kilometara udaljeno od Trnova, na kojem se nalazi planinarska kuća i bungalovi, sa 40 ležajeva, dok je na lokalietu Palež, takođe na Treskavici, u završnoj fazi izgradnja planinarskog doma, koji će, po stavljanju u funkciju moći primiti 35 planinara. U Rajskom Dolu, u blizini nekadašnjeg istoimenog hotela izgrađen je lovački dom, a turistička ponuda bit će obogaćena uređenjem postojećeg  strelišta za leteće mete na kojem je prije 28  godina održano Balkansko prvenstvo u gađanju glinenih golubova. Nedavno je na ovom strelištu održan XII Kup Republike Srpske u gađanju glinenih meta. Prirodni potencijal opštine Trnovo su rijeka Željeznica, te brojni potoci i izvorišta, čiji kvalitet i čistoća pogoduju uzgoju pastrmke. Ovo i zbog toga što je ova vrsta djelatnosti u predratnom periodu imala dugogodišnju tradiciju sa uzgojem 25 tona pastrmke na godišnjem nivou. Plasman je bio obezbijeđen putem ugostiteljskih objekata, kako na području lokalne zajednice tako i Sarajeva. Izrađenim projektom „ Pokretanje proizvodnje ribe“, koji podrazumijeva sanaciju jedanaest bazena, Opština nastoji oživjeti proizvodnju ribe. Projekat podrazumijeva javno-privatno partnerstvo kojim bi privatnik pokrenuo proizvodnju, obezbijedio tržište i zaposlio radnike sa evidencije nezaposlenih u opštini Trnovo, a opština bi preuzela obavezu sanacije bazena.

BH BUSINESS MAGAZINE:Šta predstavlja težišne aktivnosti opštinskih organa i službi u cilju stvaranja što povoljnijeg privrednog ambijenta ?

N. MIŠOVIĆ:Tradicija, topografski i klimatski preduslovi, razvijena infrastruktura, blizina Sarajeva, samo su neke od mogućnosti za privlačenje domaćih i stranih investitora.

S obzirom da lokalna vlast treba da bude glavni pokretač privrednog razvoja, zajedno sa saradnicima nastojim poboljšati poslovno okruženje. S tim u vezi odgovorno tvrdim da je je opštinska administrativna služba u potpunosti na raspolaganju postojećim i potencijalnim privrednim subjektima, spremna da uspostavi partnerske odnose sa njima. Lokalna zajednica nije svemoguća kada je u pitanju njen razvoj, ali ono što mi možemo učiniti jeste da potencijalnim investitorima u što kraćem roku izdamo neophodne dozvole i na taj način uklonimo administrativne prepreke poslovanju.

Jedino tako možemo stvoriti uslove za dinamičniji razvoj naše opštine i mogućnosti da dostignemo nivo razvijenosti koji, obzirom na predispozicije, i zaslužujemo. Bitno je naglasiti da na području opštine postoje četiri lokacije sa pripadajućim zemljištem, objektima i infrastrukturom. U cilju privlačenja investicija na ove lokacije spremni smo investitorima ponuditi određene olakšice.

 Takođe ističem da se opština Trnovo, uz još tri opštine u sastavu grada Istočno Sarajevo, kao i gradsku Razvojnu agenciju, uključila u izradu predstudije uspostave poslovnih zona u Istočnom Sarajevu.

Tom prilikom opština Trnovo je dostavila svoj prijedlog sa potencijalnom lokacijom za poslovnu zonu površine 9,23 hektara.

BH BUSINESS MAGAZINE:Koliko će sredstava biti izdvojeno za kapitalne investicije i za koje projekte ?

N. MIŠOVIĆ:U narednom periodu opština Trnovo planira pokrenuti pogon proizvodnje eko-goriva pelet. Osim toga, dobili smo saglasnost Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS za uspostavljanje mini hidroelektrane na Kasindolskoj rijeci, a u planu je i izgradnja mini hidroelektrane na gornjem toku rijeke Željeznice. Projekti mini hidroelektrane i proizvodnje eko-goriva  pelet po karakretistikama spadaju u projekte zaštite životne sredine i obnovljivih izvora energije, te postoji mogućnost privlačenja donatorskih sredstava, što ćemo svakako nastojati iskoristiti.

NAČELNIK SVOJIM PRIMJEROM USPOSTAVLJA SISTEM VRIJEDNOSTI

BH BUSINESS MAGAZINE:Gospodine Mišović, kakav je Vaš stav o sintezi „Opštinski načelnik-menadžer“?

N. MIŠOVIĆ:Ako pođemo od toga da su osnovni zadaci menadžera da planira i donosi odluke, organizuje rad, zapošljava i vodi ljude i kontroliše resurse, onda ne bi trebalo da bude nikakve razlike između menadžera i opštinskog načelnika.

S tim u vezi smatram da načelnik prije svega treba da bude vođa u pravom smislu te riječi, da usmjerava ekonomski i svaki drugi razvoj Opštine, uzimajući u obzir interese svih građana.

Isto tako smatram da se opštinski načelnik, prema poslovima koje obavlja, treba odnositi kao prema vlastitom biznisu, dakle odgovorno i racionalno trošiti raspoloživa sredstva.

Konačno, načelnik je taj koji, kao i menadžer, svojim primjerom uspostavlja sistem vrijednosti.

BIOGRAFIJA

NENAD MIŠOVIĆ rođen je 1955. godine u Trnovu. Po zanimanju je ekonomista, te je kao uspješan privrednik u dosadašnjem radu u privredi obavljao važne i odgovorne funkcije. Od 1979. godine u Tvornici stolica u Trnovu radio je na poslovima rukovodioca službe računovodstva i finansija, a od 1985. godine, spajanjem OUR-a Drvna inustrija „Željeznica“ iz Trnova i Tvornice stolica, bio je finasijski rukovodilac u tada novom preduzeću DI „Željeznica“.

U Radnu organizaciju „Šipad drvo“ u Sarajevu prelazi 1988. godine, gdje je radio kao stručni saradnik za odnose sa bankama, osiguravajućim društvima i drugim finansijskim organizacijama.

Kratko vrijeme radio je u DP „PAK CENTAR“ u Blažuju kao šef računovodstva, a od 1996. godine poslove menadžera obavljao je u privatnoj ( porodičnoj ) firmi „SAVONS“ d.o.o. u Istočnom Sarajevu, koja se bavi pružanjem računovodstvenih, finansijskih i pravnih usluga firmama sa područja Istočnog Sarajeva, kako privatnih tako i državnih.

 Posjeduje certifikat i licencu certificiranog-ovlaštenog računovođe za srednja i velika preduzeća.

Član je skupštine Saveza računovođa i revizora Republike Srpske, Društva Istočno Sarajevo. Od 1971. do 1983. godine aktivno je igrao fudbal u FK „Željeznica” u Trnovu, a član je Upravnog odbora FK „Slavija“ iz Istočnog Sarajeva. Ima status borca prve kategorije i status ratnog vojnog invalida.

Oženjen je i otac dvoje djece.

Za načelnika optine Trnovo izabran je na lokalnim izborima 2012. godine.

         

Komentari

Powered by themekiller.com anime4online.com animextoon.com apk4phone.com tengag.com moviekillers.com