SENAID BEGIĆ

1520752_482993278510724_8490715368205662925_n
SENAID BEGIĆ, DIREKTOR ZAVODA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA:
INOVATIVNOŠĆU I STRUČNOŠĆU DO POSLOVNOG SUFICITA
Tekst Rašid Hakić
Fotografije na naslovnici, str. 11. i 16.: Armin Šestić
Ostale fotografije u tekstu: ZZO ZDK

Kada je prije nešto više od dvije godine Senaid Begić imenovan za direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja Zeničko-Dobojskog kantona zatečeno stanje bilo je višemilionski deficit, a time i negativna ocjena Ureda za reviziju institucija FBiH za rad ove ustanove u 2011. godini. Studioznošću, organizacijskim sposobnostima, stručnošću i odgovornošću, u sintezi sa striktnim poštivanjem preporuka revizije bitno je uticao na zaustavljanje negativnog trenda poslovanja, a protekla godina završena je sa ostvarenim suficitom. Detaljnije o poduzetim mjerama u cilju sanacije zatečenog stanja i aktivnostima koje su rezultirale da se rad ustanove o kojoj je riječ više ne dovodi u negativan kontekst, govori ovaj diplomirani ekonomista, sa značajnim političkim angažmanom i aktivnim radom u brojnim drugim društvenim oblastima.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Gospodine Begić, koje poslove u okviru nadležnosti obavlja Zavod zdravstvenog osiguranja ZE-DO kantona, sa koliko uposlenih i kakvom kvalifikacionom strukturom?

S. BEGIĆ:
Zavod zdravstvenog osiguranja ZDK je vanbudžetski fond, čija je osnovna funkcija prikupljanje doprinosa zdravstvenog osiguranja i finansiranje zdravstvene zaštite osiguranika na području Kantona. Aktivnosti, osim u poslovnoj zgradi u Zenici, gdje je smještene Stručne službe Zavoda, realizujemo i u poslovnicama u Brezi, Doboj-Jugu, Kaknju, Maglaju, Olovu, Tešnju, Usori, Varešu, Visokom, Zavidovićima i Žepču. Kada je u pitanju kvalifikaciona struktura, od 84 trenutno zaposlena 19 je sa visokom, 11 sa višom, 51 sa srednjom, te 3 sa nižom stručnom spremom. U službama Zavoda radno je angažovano 37 zaposlenika, a 47 u poslovnicama.

NAJBOLJA POTVDA DA JE ZAUSTAVLJANJE NEGATIVNOG TRENDA MOGUĆE

BH BUSINESS MAGAZINE:
Ured za reviziju institucija FBiH negativno je ocijenio izvještaj ZZO ZDK za 2011. godinu. Šta su bili razlozi za takvu ocjenu, odnosno kakvo stanje ste zatekli zaključno sa 26. 3. 2012. godine, od kada obavljate dužnost direktora ustanove o kojoj je riječ?
S. BEGIĆ:
Osnovni razlog zašto je Ured za reviziju institucija FBiH negativno ocijenio Izvještaj o poslovanju za 2011. godinu je taj što finansijski izvještaj po svim bitnim pitanjima ne prikazuje istinito i objektivno stanje imovine i obaveza na dan 31. 12. 2011. godine, rezultat poslovanja i izvršenje finansijskog plana ZZO ZDK. Po nalazima revizije ukupan deficit za 2011. godinu, zaključno sa 31.12. 2011. godine, iznosio je 3,5 miliona KM. Višak rashoda nad prihodima u prvom kvartalu 2012. godine iznosio je 5,5 miliona KM, a projekcija do kraja godine nagovještavala je deficit od 18,8 miliona KM. Zavod je, nakon obračuna za tri mjeseca, uradio sanacioni plan, a efekti istog očiti su kroz smanjenje deficita u 2012. godini sa 18,8 na 14,5 miliona KM, u kojem je iznosu i završena 2012. godina.

SANKCIJE ZA NEODGOVORNE MORAJU BITI OŠTRIJE

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje aktivnosti je, u okviru nadležnosti, Zavod realizovao tokom 2013. godine ?
S. BEGIĆ:
Aktivnosti ZZO ZDK tokom protekle godine bile su usmjerene na provođenje politike razvoja i unapređenja zdravstvene zaštite koja se osigurava obaveznim zdravstvenim osiguranjem, planiranjem i prikupljanjem novčanih sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, te plaćanja usluga zdravstvenim ustanovama, poslove u vezi sa ostvarivanjem prava osiguranih lica, blagovremenom i zakonitom ostvarivanju njihovih prava, te pružanja stručne pomoći u ostvarivanju prava i zaštiti njihovih interesa, kao i obavljanje svih ostalih poslova vezanih za ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Posebna pažnja u 2013. godini posvećena je naplati doprinosa od velikih dužnika. U tom smislu održano više sastanaka sa istima, te sačinjeno više Protokola o načinu izmirenja doprinosa za zdravstveno osiguranje.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Ko su najveći dužnici, sa kojim iznosima i šta su razlozi sve samo ne odgovornog odnosa poslodavaca prema izvršenju zakonskih obaveza ?
S. BEGIĆ:
Najveći dužnici su RMU „ZENICA“ sa 24 miliona KM, RMU „BREZA“ sa 14 miliona KM, a isti iznos je dužan i RMU „KAKANJ“, „ŽELJEZARA“ZENICA sa 9 miliona KM, ŠPD ZDK 3 miliona KM, te „ŽELJEZNICE FBIH“ 3 miliona KM.Kao što se vidi ukupna dugovanja, prvenstveno preduzeća u većinskom državnom vlasništvu, prelaze cifru od 70 miliona KM, sto je u ovako teškim vremenima za funkcionisanje zdravstvenog sistema,jednostavno nedopustivo.
Osnovni razlog za ovakvo stanje je nerad nadležnih organa za naplatu javnih prihoda i blage ili nikakve sankcije za obveznike koji ne izvršavaju obaveze u skladu sa Zakonom.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje mjere i aktivnosti ste, po imenovanju za prvog čovjeka Zavoda, odredili kao prioritetne s ciljem zaustavljanja negativne tendencije poslovanja ?

S. BEGIĆ:
To se prevashodno odnosilo na povećanje naplate prihoda i smanjenje rashoda s ciljem uravnoteženja finansijskog plana. Rezultati poduzetih mjera na smanjenju rashoda iznosili su 3,1 miliona, a prihodi povećani za 1,2 miliona, čime je ukupan ostvaren efekat na kraju 2012. godine iznosio 4,3 miliona KM. Uporedo s tim izvršene su i sve preporuke Ureda za reviziju instucija F BiH. U oblasti zdravstvene zaštite, zajedno sa kantonalnim Ministarstvom zdravstva, pristupili smo izradi nove, šire liste lijekova sa ukupno 675 zaštićenih naziva, oblika i jačina lijekova.
Protekli period obilježile su i aktivnosti finansiranja nabavke implantata za kičmu i pomoć u uvođenju novih ortopedskih metoda u Službi ortopedije i traumatologije Kantonalne bolnice, finansiranje Zavoda za borbu protiv ovisnosti uz otvaranje još jedne organizacione jedinice, službe za borbu protiv ovisnosti o duhanu i službe za liječenje nasilja u porodici, te redovno obavljanje procedure ugovaranja i izrade novih ugovora za finansiranje zdravstvene zaštite na području ZDK. Rađene su redovne kontrole domova zdravlja, bolnica i apoteka sa posebnim osvrtom na detaljnu kontrolu ambulanti porodične medicine.
Bitno je istaći da se troškovi liječenja van Kantona stalno smanjuju, troškovi lijekova sa esencijalne liste u potpunosti su na nivou planiranih sredstava, refundacije bolovanja su pod kontrolom, uz mogućnost poboljšanja, ukoliko se izuzme iznos koji je Zavod morao platiti za tužbe prema nezakonito usvojenoj odluci da se obustavlja refundacija sredstava za bolovanje preko 14 mjeseci. Ovu odluku sam odmah po preuzimanju mandata, Upravnom odboru ZZO predložio da stavi van snage, jer smo zbog njene nezakonitosti, imali nepotrebne sudske sporove koji su na prvostepenim sudskim instancama bili izgubljeni i samim tim Zavodu pravili velike troškove na stavci bolovanja. S tim u vezi važno je naglasiti da imamo najbolji rezultata kontrole bolovanja u proteklih šest godina.
Po prvi put se vodi kontrola potrošnje inzulina po vrsti istog, pacijentu, doktoru i zdravstvenoj ustanovi. Isto tako, po prvi put Zavod uvodi analitičko praćenje potrošnje ortopedskih pomagala i sprava, kao i evidenciju vankantonalnog liječenja po uputnim dijagnozama. Bitno je naglasiti da ZZO u saradnji sa Kantonalnom bolnicom i Ministarstvom zdravstva ZDK radi na obezbjeđenju uslova za otvaranje intezivne kardiologije na internom odjeljenju i s tim u vezi pri kraju je edukacija ljekarskog kadra u UKC Tuzla. Došlo je do znatnog smanjenja pritužbi osiguranika na rad zdravstvenih ustanova, a podatak o najmanje žalbi u zadnjih pet godina time je značajniji što dolazi od strane komisije za prava osiguranika.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta je, osim navedenog, isto tako bitno i na ovaj način plasirati javnosti?
S. BEGIĆ:
Značajno je navesti i to da se po prvi put sa Domom zdravlja u Visokom ugovorila kompletna laboratorijska, ultrazvučna i rentgentska dijagnostika, što je veoma bitno za osiguranike jer navedene usluge neće plaćati po komercijalnoj cijeni, nego će navedena zdravstvena ustanova iste pružati uz striktnu primjenu Odluke o paticipaciji, po kojoj je 90 posto osiguranika oslobođeno plaćanja učešća. Implemantacija porodične medicine na području ZDK sprovedena je u 93 postotnom iznosu, a u općinama Visoko, Olovo i Tešanj finansiranje porodične medicine je stopostotno.
Zavod je, po prvi put prihvatio finasiranje Referentnog centra za mentalno zdravlje pri Domu zdravlja Zenica u iznosu od 50 hiljada KM na godišnjem nivou, te finansiranje usluge koronografije za osiguranike sa područja ZDK. Za tu namjenu je u 15 mjeseci 2012 i 2013 godine plaćeno oko 500 hiljada KM, a usluga je do tada pripadala Fondu solidarnosti. Poslije naše intervencije ova usluga i finansiranje je ponovo vraćeno na federalni nivo, čime je ZZO uveliko umanjio troškove na ovoj vrsti liječenja.
Po prvi put ZZO ZDK ima svoju Web stranicu, koja se redovno inovira svim značajnim aktima i aktuelnim informacijama, putem koje osiguranici mogu postavljati i dobijati odgovore elektronskim putem. Tokom protekle godine Zavod je, po principu refundacije sredstava, direktno utrošio 172 000 KM na liječenje naših osiguranika u inostranstvu.Od 01.01.2014.izmjenom propisa je povećan procentualni iznos za finasiranje Federalnog ZZo-a i reosiguranja – Fonda solidarnostiSarajevo za 1,2 posto, što je za oko 1,8 miliona manje Zavodu ZDK na godišnjem nivou.Ta odluka je uveliko umanjila sredstva kantonalnom Zavodu i time umanjila redovnu naplatu za navedeni iznos, a sa druge strane obaveze prema osiguranicima su rasle u odnosu na predhodne godine. Kadrovski smo ojačani, ne samo realizacijom projekta programskog upošljavanja pripravnika na obavljanje staža, već i zapošljavanjem visokoobrazovanih kadrova kroz kantonalne i federalne programe zapošljavanja.
Učestvujemo u školovanju i edukaciji zaposlenih u Zavodu, te primjenjujemo i poštujemo sve segmente kolektivnog ugovora zaposlenika u zdravstvu, a plaće zaposlenih usklađujemo sa rastom troškova života. U toku 2013 godine smo kroz rekonstrukciju i novu opremu poboljšali i tehničke uslove rada u skoro svim poslovnicama Zavoda.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta su bili osnovni elementi finansijskog plana za proteklu godinu i koje mjere su poduzete u cilju poboljšanja zdravstvene zaštite osiguranika ZDK?
S. BEGIĆ:
Finansijski plan za 2013. godinu iznosio je 143 272 750 KM. Poduzimajući mjere na povećanju naplate prihoda i smanjenja rashoda u trećem kvartalu urađen je” pozitivan” rebalans Finansijskog plana. Rebalansirani plan je bio veći za 1 957 500 KM i iznosio je 145 230 250 KM.
Na kraju godine ovako ambiciozan plan je ostvaren i prebačen za 715 575 KM. Premašeno ostvarivanje prihoda i manje ostvarenje rashoda u odnosu na Finansijski plan rezultirali su suficitom u iznosu od 3 244 749 KM. Po Zakonu o budžetima cjelokupan višak prihoda iz 2013. godine usmjeren je za pokriće deficita iz ranijih godina, tako da je ukupan nepokriveni višak rashoda nad prihodima na dan 31.12. 2013. godine iznosio 14.910 073 KM. Time je ukupan početni deficit sa početka 2012. godine, sa kumulativnih 22,5 miliona KM, za dvije godine, sa danom 31.12. 2013. godine smanjen za 7,6 miliona KM, tj, za 4,3 miliona KM u 2012. i 3,3 miliona KM u 2013. godini. Uporedo sa mjerama na finansijskoj konsolidaciji poslovanja Zavoda poduzeto je niz mjera na poboljšanju zdravstvene zaštite osiguranika.
S tim u vezi je tokom 2013. godine potpisan ugovor sa KCU Sarajevo za liječenje osiguranika općine Olovo, čime je riješen višegodišnji problem sa kojim su bili suočeni. Ugovorom je definisana zdravstvena zaštita sekundarnog i tercijarnog niova koju osiguranici ostvaruju u navedenoj zdravstvenoj ustanovi.
Osim finansijskog efekta smanjenja rashoda za liječenje van kantona i lijekova sa esencijalne liste najznačajniji efekat se ogleda u približavanju usluge pacijentu. Osposobljavanjem Kantonalne bolnice i drugih zdravstvenih ustanova sa našeg kantona za obavljanje usluga tercijarnog nivoa kao što su magnetna rezonansa, onkološke usluge, oftalmologija, urologija i laboratorijska dijagnostika, ove usluge se sve više obavljaju na području našeg kantona, čime se sa jedne strane direktno smanjuju veliki troškovi,a sa druge naši osiguranici sve manje imaju potrebu za liječenjem u Kliničkim centrima Sarajevo i Tuzla.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje suštinske prednosti imaju navedene i druge investicije?
S. BEGIĆ:
Dugoročno gledano ove investicije u osposobljavanje zdravstvenih ustanova sa područja ZDK za obavljanje visokodiferenciranih usluga otvara mogućnost daljeg razvoja zdravstva i prelazak KB Zenica u Klinički centar, a istovremeno donosi finansijsku stabilnost Zavoda i većine zdravstvenih ustanova sa područja ZDK.
Isto tako veliki broj dijagnostičkih usluga približen je pacijentu, tako da se isti obavljaju u Domovima zdravlja i Općoj bolnici Tešanj.
Usvojena je Odluka o utvrđivanju kriterija za ustupanje participacije, a uvođenjem nove jednobrazne priznanice vidljivi su efekti u smislu više naplaćene participacije u odnosu na prethodne godine.
Na osnovu ranijih odluka Upravnog odbora, tokom protekle godine Zavod je sa preko 1,5 miliona KM finansirao otvaranje radioterapije u Kantonalnoj bolnici Zenica i otvaranje sportske i studentske ambulante u Zavodu za medicinu rada i sportsku medicinu. Kada je riječ o pružanju usluga studentima i sportistima bitno je spomenuti da svi studenti sa područja ZDK imaju besplatnu primarnu zdravstvenu zaštitu tokom cijele godine, a svi sportisti sa područja ZDK imaju besplatne ljekarske sistematske preglede i savjetovanja tokom cijele godine. Za ovaj vid zdravstvenih usluga ZZO ZDK sa Zavodom za medicinu rada i sportsku medicinu, kao i predhodne 2013.godine, ima potpisan ugovor i u 2014. godini na iznos od preko 320.000,00 KM.
Ništa manje bitno nije bilo ni finansiranje implementiranja porodične madicine na području ZDK, te finansiranja referentnog Centra mentalnog zdravlja i stvaranja uslova za pojedinačno ugovaranje sa ljekarima porodične medicine na osnovu sačinjenih i testiranih indikatora kvaliteta.
Od značajnije podrške Kantonalnoj bolnici vrijedi istaći finansiranje unapređenja abdominalne i vaskularne hirurgije sa značajnim finansijskim sredstvima,a sve sa ciljem smanjenja troškova po tom osnovu za liječenje van ZDK.
BH BUSINESS MAGAZINE:
Gospodine Begić, šta predstavlja osnovne elemente plana rada za tekuću godinu?
S. BEGIĆ:
Finansijskim planom Zavoda za 2014. godinu predviđena su sredstva u iznosu od 146 449 000 KM. Sredstva su istim planom raspoređena za plaćanje ugovorene zdravstvene zaštite u i van Kantona, lijekova sa esencijalne liste, ortopedskih pomagala refundacije bolovanja preko 42 dana, ino osiguranja, tekuće potpore zdravstvenim ustanovama, te materijalnih troškova Službe zavoda.
Osnovne intencije u realizaciji navedenog plana sadrže raznovrsne mjere usmjerene prevashodno na povećanje prihoda. Bitno je istaći da su u tom domenu mogućnosti Zavoda ograničene, jer je Zakon o doprinosima postupak kontrole i naplate zaostalih i manje uplaćenih doprinosa izričito prenio na poreske organe. Ipak, politikom ovjeravanja zdravstvenih knjižica, odnosno davanja prava na zdravstvenu zaštitu, moguće je u određenoj mjeri provoditi pritiske na neuredne platiše i ostvariti stanovit finansijski efekat. U tom smislu kontrolori Zavoda vrše obračun uplate doprinosa za obveznike te šalju opomene za neuplaćene doprinose, a o uočenim propustima vezano za obračun i uplatu doprinosa obavještavaju poresku upravu.
Rješavanje pitanja privatizacije, stečaja ili likvidacije firmi u direktnoj su vezi sa obimom ostvarenih prihoda. To su uglavnom veći privredni sistemi sa višegodišnjim dugovanjima po osnovu doprinosa. U tom smislu Zavod će kod tih subjekata izvršiti kontrolu obračuna i stanja radi eventualnih odnosa u stečajnom postupku. Kao specifičan vid uspostavljanja i finansiranja zdravstvene zaštite sve su izraženiji stanoviti oblici provođenja ino osiguranja.
Dinamika u potpisivanju konvencija iz ove oblasti sa Hrvatskom, Srbijom, Crnom Gorom, Austrijom i Njemačkom nameće raznovrsne oblike međudržavne korespondencije, te obračuna paušalnih i stvarnih troškova. Isto tako u porastu su i slučajevi međukantonalnog i međuentitetskog liječenja, što, uključujući i ino osiguranje, može uticati na nešto brži rast troškova u odnosu na Finansijski plan. Imajući u vidu nevedeno Zavod će sve svoje snage usmjeriti na ostvarivanje pozitivnog poslovanja tokom tekuće godine, nastavljajući dobru saradnju sa svim zdravstvenim ustanovama na svim nivoima i biti na usluzi osiguranim licima u pružanju pomoći na ostvarivanju prava iz zdravstvenog osiguranja.
Ovom prilikom moram naglasiti izuzetno dobru saradnju i podršku od strane Upravnog odbora i menadžmenta ZZO ZDK, bez koje rezultati u protekle divije godine ne bi bili izraženi ovako pozitivno.

NE SMIJE BITI POVLAŠTENOG STATUSA BILO KOGA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Zakon o pripadnosti javnih prihoda između F BiH, kantona i jedinica lokalne uprave 2011. godine ocijenili ste nepravednim, neekonomskim i diskriminirajućim, te inicirali promjenu istog. Zašto?
S. BEGIĆ:
Zakon naveden u Vašem pitanju, koji je u primjeni od juna 2006. godine i koji uređuje raspodjelu javnih prihoda između F BiH, kantona, jedinica lokalne uprave, odnosno općina i kantonalnih direkcija cesta je nepravedan, neekonomski i diskriminirajući i zahtijeva promjene.To sam javno iznio 2011 godine i javnosti poslao inicijativu i poruku da se u ovoj oblasti raspodjele javnih prihoda moraju praviti nova, pravednija rješenja.
Ovo se prevashodno odnosi na dio Zakona koji određuje procentualnu pripadnost prema kantonima i općinama. Naime, prema ovom Zakonu za finansiranje funkcija 10. Kantona F BiH istima pripada 51,48 posto prihoda od indirektnih poreza sa Jedinstvenog računa za raspodjelu prihoda, 36,20 posto za finansiranje funkcija F BiH, 8,42 posto za finansiranje funkcija lokanih zajednica, te 3,9 posto direkcijama cesta. Pojedinačna raspodjela između kantona vrši se na osnovu formule koja se zasniva na omjerima četiri kriterija i to broja stanovnika kantona koji iznosu 57 posto, broja učenika u osnovnom obrazovanju 24 posto, broja učenika u srednjem obrazovanju13 posto i 6 posto na osnovu površine kantona.
Prilikom obračuna ove formule Sarajevski kanton ima povlašteni koeficijent 2 koji kao obrazloženje ima „posebno rashodovne potrebe kantona Sarajevo“. Takođe, kanton Goražde ima povlašten koeficijent 1,8, ali je, i pored toga, na ivici bankrota. Isto očekuje i ostale kantone ukoliko se o ovom problemu ne „otvori priča“ i stvari postave na svoje mjesto. Pojedine kriterije iz formule za obračun, koji nemaju nikakve veze sa ostvarenjem prihoda , a predmetom su raspodjele ovom prilikom ne želim obrazlagati , ali želim akcentirati dva kriterija i to najvećeg koji se odnosi na stanovništo i najmanjeg, a tiče se površine kantona. Naime, ova dva kriterija, koji su najmanje loši u formuli za obračun, u kombinaciji sa sarajevskimkoeficijentom „puta 2“ za rezultat daju milionski jaz iznosa sredstava između Kantona Sarajevo i ostatka Federacije BiH.
Ova, po meni krajnje nepravedna formula za rezultat daje nekoliko činjenica, koje kroz slovo Zakona za rezultat imaju diskriminaciju i krajnje nepravedan i nepošten odnos prema dijelu FBiH koji nije u sastavu Kantona Sarajevo. Kao direktna posljedica svega toga, kroz dugogodišnju primjenu ovog Zakona većina kantona dovedena je do ivice pukog preživljavanja i borbe sa nezadovoljnim privrednicima, poljoprivrednicima, sindikatima radnika policije, prosvjete, zdravstva i ostalih. Nekoliko nepobitnih činjenica ide u prilog ovoj konstataciji, a to se prije svega ogleda u činjenici da, slovom Zakona Kanton Sarajevo prilikom obračuna formule ima povlašteni koeficijent 2, sa obrazloženjem „ posebnih rashodovnih potreba Kantona Sarajevo“.Sarajevo kao glavni grad,treba imati donekle povlašteni status,ali u tolikoj mjeri na štetu drugih,definitivno ne.
S tim u vezi nameće se logično pitanje šta je sa posebnim rashodovnim potrebama u Zenici, Livnu, Tuzli, Travniku ? Zahvaljujući Zakonom regulisanim „posebnim rashodovnim potrebama Kantona Sarajevo“ isti je u 2008. godini u zajedničkom obračunu kantonalnih i općinskih budžeta imao 463,3 miliona KM od indirektnih poreza, a upredbe radi Zeničko-Dobojski kanton sa više od 400 000 stanovnika, što je za oko 23 000 manje od sarajevskog, ostvario je 207,9 miliona KM. Prostom računicom vidljiva je razlika od 255 miliona u korist povlaštenog Kantona Sarajevo.
Da ne bih bio shvaćen kao lokalista, uzet ću za primjer i Tuzlanski kanton na području kojeg živi oko 500 000 stanovnika, što je za oko 70 000 više od Sarajevskog. U 2008. godini po osnovu prihoda od indirektnih poreza Tuzlanski kanton ostvario je 280,6 miliona KM, što je za 183 miliona KM manje od Sarajevskog. Sličan omjer bio je i 2009. godine kada su ova dva kantona sa općinama ostvarila 430 miliona KM prihoda, a Sarajevski sa općinama više od 383 miliona KM.
Ovome treba dodati i podatke da je površina ZE-DO kantona 3 343 kilometra kvadratna, Tuzlanskog kantona 2 649, a Sarajevskog 1 277 kilometara kvadratnih. Dakle, dva kantona koji imaju pet puta veću površinu i koji sa oko 900 000 stanovnika, imaju više od dva puta stanovnika od Kantona Sarajevo ostvaruju skoro identičan prihod po osnovu Zakona o kojem je riječ, što je apsurd. Iz navedenih razloga, bez dublje analize raspodjele ostalih prihoda, od kojih i poreza na dohodak za kantone i općine, te poreza na dobit po kantonima, potrebno je što prije ući u suštinske,a ne kozmetičke izmjene ovakvih zakonskih rješenja.
Ne moram posebno naglašavati da su i ovi porezi izuzetak kada je u pitanju Kanton Sarajevo. Izmjene ovog Zakona su neminovne i neophodne i istima treba izmijeniti povlaštene koeficijente i kriterije, te uvesti one koji imaju veze sa privredom, ekonomijom, profitom, radom, proizvodnjom, izvozom, jednom riječju svim što ima veze sa javnim prihodima nastalim kao proizvod nečijeg rada, a predmet su raspodjele kroz primjenu ovog Zakona.
Ovom prilikom ne želim, iako ima više nego očitog osnova, otvarati priču i nepravdi primjene ovog Zakona prema općinama u FBiH, koje sa Jedinstvenog računa FBiH dobijaju mizernih 8,42 posto prihoda , a prema svim kriterijima ovaj procenat bi trebao biti dvocifren.
I ovdje su općine Kantona Sarajevo u „specijalnom statusu“ i izuzetak, jer isti svojim općinama raspoređuje prihode u skladu sa kantonalnim propisima. Izmjenama ovog Zakona barem djelimično bi se preraspodijelila sredstva od onih koji imaju previše i dala onima koji već dugi niz godina imaju premalo.

ŠANSA ZA MLADE EKONOMISTE I PRAVNIKE

S. BEGIĆ:
Ono što, pored svih drugih pozitivnih elemenata, želim istaći odnosi se na učešće ZZO ZDK u programskom zapošljavanju mladih visokoobrazovanih kadrova sa evidencije za zapošljavanje. Naime, učešćem u kantonalnim i federalnim programima zapošljavanja tokom 2012. omogućili smo zapošljavanje 25 pripravnika, ekonomista i pravnika, koji su bili zaposleni u deset od dvanaest poslovnica Zavoda. U drugom programu realizovanom tokom protekle godine zaposlili smo još devetnaest mladih visokoobrazovanih kadrova navedenih profila kroz kantonalni program zapošljavanja „100 plus“ finansiran od strane vlade ZDK. Program je već šest mjeseci u fazi implemantacije takođe u deset od dvanaest poslovnica. U ovoj godini, kroz federalni program zapošljavanja šansu za prvo zaposlenje omogućili smo za 56 mladih ljudi u svih dvanaest naših poslovnica i njihov prvi radni dan bio je 21. april.
Time smo za protekle dvije i dosadašnjem periodu ove godine omogućili da 100 mladih visokoobrazovanih ekonomista i pravnika stekle prvo radno iskustvo, a time i mogućnost za bolje pozicioniranje na tržištu rada.Moram naglasiti da je Zavod kao poslodavac za svakog od njih putem programa dobio novčani poticaj ,a kompletan poticajni iznos je pripravnicima dodijeljen u vidu plaće, na koju je zavod preuzeo obavezu plaćanja doprinosa i prinadležnosti koje pripravnicima pripadaju u skladu sa zakonskim propisima.

PROJEKTOM REKONSTRUKCIJE DO OPTIMALNIH RADNIH USLOVA 

S. BEGIĆ:
Radne aktivnosti Stručnih službi ZZO ZDK odvijaju se u objektu građenom šezdesetih godina prošloga stoljeća. Decenije korištenja i zub vremena u velikoj mjeri uzeli su danak kako na enterijeru tako i eksterijeru i stim u vezi, a u saradnji sa Zavodom PIO/MIO ZDK,usvojena je odluka o rekonstrukciji objekta. Urađen je idejni projekat rekonstrukcije, obezbijeđene sve potrebne dozvole i raspisan javni tender. Nakon izbora najpovoljnijeg izvođača slijedi prva faza rekonstrukcije čija vrijednost je oko 2 miliona KM, što će usloviti privremeno iseljenje na alternativnu lokaciju. Bitno je naglasiti da do realizacije projekta rekonstrukcije ne bi došlo bez dobre koordinacije sa Zavodom PIO-MIO F BiH i ZDK, te dobrih finansijskih rezultata ostvarenih tokom protekle godine. Okončanjem projekta bit će ovo savremen objekat sa optimalnim uslovima za rad, a novi vanjski izgled obogatit će urbani sadržaj Zenice.

BIOGRAFIJA
Senaid Begić rođen je 27. marta 1975. godine u Matuzićima, općina Doboj, gdje je završio osnovnu školu. Srednju školu i Ekonomski fakultet završio je u Sarajevu. Od 2005. do 2012. godine radio je u Službi za budžet i finansije općine Doboj Jug i obavljao funkciju Savjetnika općinskog načelnika. U periodu od 2000. do 2004. godine bio je najmlađi vijećnik u sazivu Općinskog vijeća Doboj Jug.
Od 2004. do 2008. godine obavljao je funkciju Zamjenika predsjedavajućeg OV Doboj Jug.
Na Općim izborima 2010. godine dobio je mandat poslanika u Skupštini ZDK.
Član je Kolegija Skupštine ZDK i predsjednik Kluba poslanika SDP BiH.Od 20. marta 2014. godine delegat je u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Svršenik je dva nivoa, SHC 1 i SHC 2 kontinuirane profesionalne edukacije iz zdravstvenog menadžmenta Zavoda za javno zdravstvo F BiH i polaznik postdiplomskog studija na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Veliki je poklonik sporta,u kojem obavlja funkciju podpredsjednika Upravnog odbora košarkaškog premijer ligaša OKK „Čelik“ iz Zenice i predsjednik Nogometnog kluba „Gradina“ iz Doboj Juga.
Dobitnik je “Zlatne plakete”, najvišeg priznanja općine Doboj Jug.
Na funkciji direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK je od 26. marta 2012. godine. Oženjen je i otac dvoje djece.

         

Komentari

Powered by themekiller.com anime4online.com animextoon.com apk4phone.com tengag.com moviekillers.com