ADMIL MULALIĆ

U PROTEKLIH OSAM GODINA VELIKA KLADUŠA
DOBILA JE EVROPSKI IZGLED, KOJI I ZASLUŽUJE

Tekst: Rašid Hakić
Fotografije: Općina Velika Kladuša

Početkom osamdesetih godina,  osmišljenom koncepcijom i vizijom razvoja, općina Velika Kladuša je bila primjer razvoja u tadašnjoj zajedničkoj državi. Poseban akcenat je dat razvoju primarne poljoprivredne proizvodnje, peradarstva i prehrambene industrije.

Svima poznata afera “Agrokomerc”, politički montiran proces i devastacija pogona krajem osamdesetih godina trajala je preko dvije godine, da bi početkom 90-tih došlo do skoro potpune revitalizacije “Agrokomerc”-a. Ovaj privredni gigant, sa konstantom ekspanzije svih segmenata poslovanja, općini Velika Kladuša obezbijedio je status visokorazvijene lokalne zajednice, koja krajem 80-ih godina prošlog stoljeća nije imala evidentirano niti jedno nezaposleno lice, što je jedinstven primjer u mnogo širim okvirima od tadašnjih državnih.

Osim “Agrokomerc”-a, veliki doprinos u razvoju velikokladuške privrede toga vremena dali su građevinsko preduzeće “Grupex” i proizvođač sanitetske opreme “Saniteks”. O značaju privrede Velike Kladuše na mikro i makro okruženje, dovoljno govori činjenica da je na ovom području bila izražena konstanta nedostatka radne snage, te da je samo “Agrokomerc” zapošljavao 13.000 radnika, uz angažovanje 7.000 kooperanata.

Uslijed takvih prilika, u Veliku Kladušu su dolazili da rade ljudi iz svih ex jugoslovenskih krajeva i time rješavali radni status.

I danas je na području ove općine izražena privredna dinamika sa rekordnim elementima, što na najbolji način potvrđuje htijenje žitelja za stvaranjem novih vrijednosti.

U navedenom kontekstu, privredni milje, šanse za ponovno stavljanje u funkciju raspoloživih kapaciteta “Agrokomerc”-a, do sada realizovane i planirane infrastrukturne projekte, pomoć učenicima i studentima, te druge segmente koji ovu lokalnu zajednicu čine jedinstvenom na bh. prostoru predstavio je općinski načelnik Admil Mulalić, ponajviše zaslužan što je u proteklih osam godina Velika Kladuša ponovo postala ne samo tranzitno, nego područje u koje se dolazi i ostaje, sa jasnom vizijom razvoja

BH BUSINESS MAGAZINE:
Gospodine Mulalić, kakvom možete ocijeniti poslijeratnu dinamiku privrednih aktivnosti, tranziciju vlasničkih odnosa i refleksije na poslovanje privrednih subjekata, te stepen i ulogu privatnog poduzetništva?

A. MULALIĆ:
Nesretna ratna dešavanja početkom devedestih godina prošlog stoljeća, ostavili su dubok trag na privredu Velike Kladuše, kao i na bosanskohercegovačku privredu uopće. Ono što je specifično za Veliku Kladušu jeste činjenica da su  pojedini privredni giganti devastirani neposredno nakon završetka rata, uslijed neriješenih vlasničkih odnosa i nemara viših federalnih i kantonalnih nivoa vlasti, koji su proglašeni kao titulari tih objekata, kao što je slučaj sa prehrambenim gigantom “Agrokomerc”.

Naime, u ovom privrednom kolektivu proizvodnja nije prestajala ni za vrijeme trajanja ratnih sukoba, da bi  nakon završetka rata proizvodnja prestala, a imovina preduzeća, kriminalnim radnjama, otuđivala.

Posebno je bitno naglasiti da je raznim političkim manipulacijama aktuelna vlast htjela kazniti ovaj narod zbog njegovog opredjeljenja, a što se nastojalo učiniti devastiranjem i uništavanjem pogona “Agrokomerc”-a koje traje i danas.

U takvim uslovima, kada imate ogromne neiskorištene resurse, pogone koji su u funkciji, neiskorištene poslovne i proizvodne hale, koje se na očigled svih nas uništavaju, bilo je veoma teško pristupiti kreiranju razvoja općine, jer to sve imamo, a ne možemo staviti u funkciju u okolnostima kada vlasnik, odnosno titular svega toga nije imao sluha za naše probleme.

Uprkos tome, kao vrijedni i poduzetni ljudi, nismo stajali i čekali. Tako su građani Velike Kladuše, odmah  nakon završetka, rata krenuli u oživljavanje uništene privrede na ovim prostorima. U prvim poslijeratnim godinama, pojedina preduzeća, koja su bila nosioci privrede prijeratnih godina, kao što su građevinska firma Grupex, te Saniteks koji se bavi proizvodnjom sanitetskih proizvoda, nakon uspješno provedene privatizacije nastavili su sa  radom, zapošljavajući veliki broj ljudi i jačajući velikokladušku privredu. Nakon toga, dolazi do ekspanzije privrede Velike Kladuše, koja i danas traje, a ogleda se o osnivanju i otvaranju preduzeća i obrta raznih profila koja su respektabilna u privrednom životu naše općine, kako po broju zaposlenih tako i po kvaliteti svojih usluga i proizvoda. Ovaj kraj, po uzoru na ranija vremena kad smo svi bolje živjeli, orjentisao se prema poljoprivrednim djelatnostima, čime je Velika Kladuša postala najveći proizvođač industrijskog povrća u Bosni i Hercegovini. Ono što je frustrirajuće jeste činjenica da se proizvede i iz Velike Kladuše izveze preko 3.000 tona krastavaca kornišona, čiji se prijem i utovar za izvoz kao sirovine vrši ispred pogona Agrokomerca, koji ima sve kapacitete da istu tu sirovinu preradi u gotov proizvod. Na području Unsko-sanskog kantona, sa godišnjom proizvodnjom  6.000.000,00 litara mlijeka, zauzimamo respektabilno drugo mjesto, a ništa manje značajna nije ni proizvodnja meda i opreme za pčelarstvo.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koji privredni subjekti imaju status nosilaca razvoja općine Velika Kladuša?

A. MULALIĆ:
Pored Grupeksa i Saniteksa, koji su uspješno privatizirani i u ovim teškim uslovima dobrim djelom nose privredni razvoj općine, bitno je naglasiti i resurse i potencijale “Agrokomerca” u kojem se, uz dobru političku volju i sveopšte krajiško jedinstvo  koje je na zadovoljavajućem nivou, i u suradnji sa dioničarima , može u relativnom kratkom vremenu pokrenuti proizvodnja u velikom broju pogona. Nažalost mnogo je izgubljenog vremena iza nas, ali treba istaknuti i veliki broj pozitivnih primjera sa malim i srednjim preduzećima koja rade na području Velike Kladuše i koja daju značajan doprinos i praktično nose razvoj općine u ovim teškim vremenima.

Na području općine uspješno posluju privredni subjekti sa jedinstvenim proizvodnim asortimanom na čitavom bh. području. To je prozvodnja selotejpa, te prečistača i seperatora oborinskih i otpadnih voda, koje su pokrenuli mladi ljudi, povratnici u svoj grad i sa sobom donijeli znanje i iskustvo. Takođe, pored kooperativne proizvodnje jagodičastog voća i povrća tu su poduzeća za proizvodnju kolača i peciva koji su kvalitetom svojih proizvoda osvojili niz medalja na sajmovima u BiH. Dosta je poduzeća u građevinarstvu, proizvodnji plastike, limarije i drugih djelatnosti. Sva ova poduzeća svojom specifičnošću i krajiškim poduzetničkim duhom daju obol privrednog razvoja općine Velika Kladuša.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Kako se ekonomska kriza reflektirala na  privredno i opće stanje na području općine Velika Kladuša?

A. MULALIĆ:
Prisutna finansijska kriza u BiH, koja je prouzrokovana prije svega globalnom ekonomskom krizom i glomaznim administrativnim aparatom, uveliko se odražava i na područje naše lokalne zajednice.

Svjesni smo činjenice da negativni trendovi u BiH traju suviše dugo i sve dublje ostavljaju traga, smanjujući šanse i mogućnosti lokalnih zajednica koje su najbliže “običnom” čovjeku. Zabrinutost građana je sve veća a nastala je kao rezultat odsutnosti otvaranja novih radnih mjesta, investiranja, socijalne solidarnosti i svega ostalog što bi stvaralo nove vrijednosti.

U takvoj situaciji, kao općinski načelnik motivisan da služim građanima, dobro informisan o političkoj i ekonomskoj situaciji, posjedujući hrabrost i odvažnost, uz pomoć svojih saradnika uspio sam da učinim velike iskorake kako bih unaprijedio uslove života i rada na ovim prostorima. I u ovim teškim i kriznim vremenima u Velikoj Kladuši su napravljeni najveći iskoraci u historiji ovog područja i Bosne i Hercegovine kada je riječ o infrastrukturnim ulaganjima, izgradnji i modernizaciji putne mreže općine, kao i u oblasti  vodosnabdijevanja, uređenja i zaštite vodotoka i odvoda oborinskih voda. U tom smislu, u infrastrukturna ulaganja, Općina Velika Kladuša, sa prosječnim godišnjim budžetom od sedam miliona KM, u proteklih osam godina uložila je oko 22,5 miliona KM. Izgrađeno je i modernizovano preko 300 kilometara putne mreže, a pokrivenost općine vodosnabdijevanjem prešla je nivo od preko 98 posto.

SLIJEDI REALIZACIJA GENERACIJSKOG PROJEKTA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta predstavlja težišne aktivnosti u oblasti poboljšanja infrastrukturnih sadržaja u narednom periodu, koliko će sredstava biti izdvojeno za kapitalne investicije i za koje projekte?

A. MULALIĆ:
Pored ulaganja u stipendije, prevoz svih učenika osnovnih škola i ostalih infrastrukturnih ulaganja, u tekućoj godini intenzivirano radimo na pripremama za realizaciju generacijskog projekta, koji me i motivirao da se po treći put kandidujem za načelnika Velike Kladuše na ovogodišnjim Lokalnim izborima. Naime, riječ je o projektu vodovoda i kanalizacije, koji ćemo realizirati u naredne četiri godina, a čija vrijednost iznosi preko 10 miliona eura. Sve radove na realizaciji tog projekta izvodit će domaće firme, što me posebno raduje i dodatno motiviše da krenemo u ovaj historijski projekt.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Kakav je Vaš stav o sintezi Načelnik općine – menadžer ?

A. MULALIĆ:
Da bi Općinski načelnik bio u potpunosti u funkciji svojih građana i odgovorio svim zahtjevima i zadacima koji se nađu ispred njega, neophodno je da bude dobar menadžer u pravom smislu te riječi.

Kako bi općinska uprava privukla domaće i strane investiture, i samim tim stvorila i nova radna mjesta, neophodno je da bude funkcionalna i da iznalazi najbolja rješenja u cilju stvaranja što povoljnijeg privrednog ambijenta. Ukratko rečeno, upravo Općinski načelnik, kao prvi čovjek lokalne zajednice mora motivirati svakog investitora da upravo na području njegove općine realizira svoju poslovnu ideju.

OPĆINSKA PODRŠKA RAZVOJU ZADRUGARSTVA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje privredne grane imaju najveće potencijale za ulaganje i šta Općina čini kako bi stimulisala ulagače da investiraju na ovom području?

A. MULALIĆ:
Kao što sam već naglasio, najveći potencijal općine Velika Kladuša jeste poljoprivreda i kada je riječ o njenom razvoju, Općina Velika Kladuša je putem poticaja koje je davala poljoprivrednim proizvođačima, učestvovanjem u stvaranju zadruga koje se bave kooperantskom proizvodnjom, a najbolji primjer toga jeste zadruga Agromerkantilija, koja je, korištenjem iskustava Agrokomerca, učinila mnoge korake kako bi se raspoloživi potencijal u najvećoj mogućoj mjeri iskoristio. Potencijali ovog kraja daleko su veći od postignutog, i zato koristim pojam “ u mogućoj mjeri”, obzirom na činjenicu da su nama, kao lokalnoj zajednici doslovno “vezane ruke” jer nemamo nikakva prava na “Agrokomerc”, koji bi uveliko unaprijedio stanje po tom pitanju.

………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………….

ULAGANJE U OBRAZOVANJE MLADIH  –  NAJBOLJA INVESTICIJA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Obzirom na sve navedeno, očigledno je da je iza Vas veliki broj uspješno realiziranih projekata, koji su uveliko promijenili sliku i životne uslove na području općine Velika Kladuša. Šta je to što bi posebno izdvojili i na što ste posebno ponosni?

A. MULALIĆ:
Dati odgovor na ovo pitanje je teško i nezahvalno, jer kao što ste i sami primjetili, u proteklih osam godina Općina Velika Kladuša i ja kao njen načelnik, realizirali smo mnogo projekata koji su Velikoj Kladuši, kao sjeverozapadnoj kapiji Bosne i Hercegovine, dali moderni europski izgled. Na dugačkom popisu tih projekata, gdje je svaki imao svoju težinu i značaj, pored ogromnih infrastrukturnih ulaganja, izgradnje puteva, vodovoda, izgradnje i modernizacije sportskih, kulturnih i obrazovnih objekata, posebno bih izdvojio opredjeljenje Općine da stipendiramo sve redovne studente sa područja naše lokalne zajednice koji studiraju na državnin univerzitetima u BiH. Samim tim ovo jedinstven primjer na području Bosne i Hercegovine, ali i šireg regiona, što me kao čovjeka koji vjeruje da je budućnost ove zemlje u mladim ljudima, čini jako ponosnim. Samo po tom osnovu, Općina je u posljednjih osam godina izdvojila preko 1.7 miliona KM i na taj način osigurala stipendije za oko 1 600 studenata. Ono po čemu smo još jedinstveni, a kada je u pitanju odnos prema mladim ljudima, jeste praksa Općine da finansira prevoz svim osnovcima, iako to nije naša obaveza, kao i da 50% sufinansira prevoz srednjoškolcima koji dolaze iz materijalno ugroženih porodica,  te porodica bez jednog ili oba roditelja, za što smo u protekle četiri godine izdvojili preko 1,6 miliona KM. Ove činjenice jasno ukazuju kako se odnosimo prema našim mladim sugrađanima kao budućim nosiocima privrednog, društvenog i političkog razvoja ove općine. Također, moja borba za prava nezaposlenih dioničara Agrokomerca i potpora prema njima, kao i do sada, bit će prioritet mog djelovanja. Neću se libiti, kao što nisam ni godinama prije, kada sam organizirao proteste i stao na čelo kolone obespravljenih radnika Agrokomerca i svih građana Velike Kladuše, da to i budućnosti činim, jer ovi vrijedni ljudi to i zaslužuju.

BIOGRAFIJA
Admil Mulalić, rođen je 9. Jula1965. godine u Crvarevcu, općina Velika Kladuša. Do aprila 1992. godine bio je aktivno vojno lice JNA. Član je predsjedništva DNZ-a BiH od njenog osnivanja, a u periodu od 1998. do 2004. godine obavljao  je poslove potparola DNZ-a BiH. Na prvim poslijeratnim izborima u BiH, kao kandidat DNZ-a BiH, izabran u Zastupnički dom parlamenta FBiH. Na lokalnim izborima održanim 2000. godine izabran je u Općinsko vijeće Općine Velika Kladuša, a na općim izborima 2002. godine u Skupštinu Unsko-sanskog kantona. Svoj prvi mandat za načelnika Općine Velika Kladuša osvojio je na prvim neposrednim Lokalnim izborima 2004. godine, a na narednim Lokalnim izborima za načelnika osvojio je drugi mandat sa apsolutnom pobjedom više od 75% važećih glasova. Kandidat je DNZ-a BiH za načelnika Općine Velika Kladuša na ovogodišnjim Lokalnim izborima. Oženjen je i otac troje djece.