AGAN BUNIĆ

AGAN BUNIĆ, NAČELNIK OPĆINE BUŽIM:

REALIZACIJA INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA I EKSPEDITIVAN  RAD ORGANA UPRAVE ČINE OKOSNICU NAŠIH AKTIVNOSTI

                   Tekst: Rašid Hakić

 Fotografije: Općina Bužim

Tezu da treba pružiti šansu mladima na najbolji način su na nedavno održanim lokalnim izborima potvrdili građani općine Bužim. Povjerenje da kao općinski načelnik, Općinu utemeljenu prije samo osamnaest godina učini naprednijom, dobio je diplomirani pravnik Agan Bunić.

Aktivan društveni angažman potvrdio je još kao student, a političko angažovanje usredsredio je prevashodno na poboljšanje stanja u rodnom Bužimu, mjestu zlatnim slovima ispisanim u novijoj bosanskohercegovačkoj povijesti.

Prioritetnim zadacima smatra izgradnju poslovne zone u cilju još intezivnije privredne progresije Općine, pomoć mladima da stručnost iskažu kroz realizaciju vlastitih poduzetničkih ideja, te da općinsku administraciju učiniti kvalitetnim servisom u službi građana.    

BH BUSINESS MAGAZINE: Gospodine Bunić, šta su bile osnovne karakteristike privrednog ambijenta ovog područja u prijeratnom periodu ?

A. BUNIĆ: Razvoju industrije na području općine Bužim u prijeratnom periodu gotovo da se nije pridavao nikakav značaj.

Takav odnos bio je posebno izražen do kraja sedamdesetih godina prošloga stoljeća, te se može konstatovati da industrije u Bužimu nije ni bilo.    Početkom 80-ih godina pokrenuta je inicijativa za izgradnju tri industrijska pogona  i to za preradu drveta, tekstilnu industriju i proizvodnju sanitetskog materijala, čijim završetkom je omogućeno  zapošljavanje oko 250 radnika.

U istom periodu poslovao je i Rudnik mangana, lociran na sjevernom dijelu općine prema Velikoj Kladuši, u kojem je na površinskoj eksploataciji, bilo zaposleno oko 140 radnika.

Takav privredni ambijent imao je za poljedicu odlazak velikog broja radno sposobnog stanovništva u Sloveniju, Austriju, Njemačku, Švajcarsku i druge zapadnoevroske zemlje, gdje su zapošljavanjem obezbjeđivali sigurnu egzistenciju.

PRIRODNI RESURSI U FUNKCIJI PRIVREDNOG RAZVOJA

BH BUSINESS MAGAZINE: Na čemu je bio baziran privredni razvoj u proteklih osamnaest godina, periodu u kojem je Bužim ponovo dobio status općine ?

A.BUNIĆ: Poslijeratni razvoj privrede uglavnom je baziran na iskorištavanju prirodnih bogastava, prije svega drvne mase i eksloatacije dolomita.

Drvoprerađivački subjekt „Abonos“, koji je u poslijeratnom periodu vršio proizvodnju drvenih stolica, te dijelova za stolice i namještaj, donedavno je zapošljavao 220 radnika i celokupnu proizvodnju plasirao na tržište Italije, Francuske i Engleske.

 Međutim, posljedice negativnih ekonomskih kretanja u makro okruženju reflektovale su se i na poslovanje ovog privrednog subjekta, čiji proizvodni kapaciteti trenutno miruju.

S tim u vezi drvoprerađivačka proizvodnja odvija se u nekoliko pilana koje vrše obradu oblovine u elemente prema zahtjevima kupca. Eksploatisani  dolomiti koriste se u građevinarstvu, kako u visokogradnji za proizvodnju betona i betonske galanterije, tako i u niskogradnji, prevashodno u oblasti cestogradnje.

 Jedan od nosilaca razvoja općinskog područja je privredni subjekt Kovgrad, koji zapošljava oko 100 radnika, prepoznatljiv i na kantonalnom novou u oblasti građevinarstva, a planske aktivnosti koje menadžment namjerava realizovati u narednom periodu omogućit će otvaranje novih radnih mjesta. Povoljan geografski položaj općinskog područja, kojeg odlikuje  brežuljkast  teren na nadmorskoj visini od 200 do 600 metara i umjerenokontinentalna klima, omogućili su razvoj poljoprivrede, voćarstva i stočarstva. Rezultat  toga je proizvodnja oko pet miliona litara mlijeka na godišnjem novou, od čega samo tri proizvođača Industriji mlijeka Meglle isporučuju po milion litara. Ništa manje značajna nije ni proizvodnja maline, oko 500 tona na godišnjem nivou, proizvodnja i prerada divljeg kestena, te plastenička proizvodnja kao najintezivniji oblik uzgoja povrća.

NERADNICIMA NEMA MJESTA U ORGANIMA UPRAVE

BH BUSINESS MAGAZINE:Kakvim ocjenjujete stanje zatečeno u općinskim organima uprave prilikom preuzimanja dužnosti i šta predstavlja prioritetne aktivnosti s ciljem obezbjeđenja što boljih uslova za život na ovom području ?

A.BUNIĆ: Zatečeno stanje bilo je u znatnoj mjeri nesređeno. To se prije svega odnosilo na znatan broj neriješenih predmeta u oblasti postupaka izdavanja građevinskih i urbanističkih dozvola, te predmeta koji tretiraju privrednu problematiku.

 Paradoksalna je i činjenica da, zbog objektivnih ili subjektivnih razloga, namjenska sredstva u budžetu godinama nisu utrošena, što za poljedicu ima nemogućnost dobijanja novih sredstava sa kantonalnog i državnog nivoa.

Uvjeren sam da će sistematizacija radnih mjesta rezultirati time da općinska administracija postane ekspeditivan servis u službi građana.

 Projekti koj smo pozicionirali kao prioritetne su kvalitetno rješenje pitanja vodosnabijevanja, završetak izgradnje Doma kulture, nastavak izgradnje zaobilaznice, izgradnja lokalne putne mreže, te izgradnja sportske dvorane.

Ovo i stoga što je na području općine Bužim oko 3 000 učenika u osnovnim školama, po čemu smo prvi u Bosni i Hercegovini, te 25 sportskih kolektiva, koji ostvaruju respekta vrijedne rezultate, a bit će još bolji  u uslovima koje pružaju sadržaji savremene sportske dvorane.

Vodosnabdijevanje predstavlja gorući problem na području nekoliko mjesnih zajednica, čijim rješavanjem će, pored niza drugih prednosti, biti pospješena kako proizvodnja maline, tako i plastenička proizvodnja povrća.

BH BUSINESS MAGAZINE: Kakvom ocjenjujete saradnju sa načelnicima susjednih općina u cilju realizacije zajedničkih projekata ?

A.BUNIĆ: Niz je projekata koje ćemo u narednom periodu realizovati u saradnji sa općinama u našem okruženju i u tom kontekstu već sam obavio niz razgovora sa kolegama iz Velike Kladuše, Cazina i Bosanske Krupe. To se prije svega odnosi na kvalitetno i dugoročno rješavanje pitanja regionalne deponije.

Svjestan činjenice da općina Bužim tek osamnaest godina egzistira u navedenom statusu, sa nizom neriješenih infrastrukturnih pitanja, iskustva susjednih općina itekako su nam dragocjena i lično ću se angažovati da saradnja bude što intezivnija. Ništa manje značajna nije ni saradnja sa općinama u Hrvatskoj i kandidovanje zajedničkih projektata prema fondovima EU, čija granica će veoma brzo biti u našoj neposrednoj blizini.

 Zaštita okoliša, kulturno-historijsko naslijeđe, izgradnja niza turističkih destinacija u regionalnim okvirima, elementi su koji prekograničnu saradnju mogu u znatnoj mjeri učiniti boljom sa višestrukim pozitivnim efektima.

MLADI MORAJU ISPOLJITI ZNATNO VEĆU INICIJATIVU

BH BUSINESS MAGAZINE: Kakav je položaj mladih na području općine Bužim i šta učiniti da akademski obrazovani mladi ljudi dobiju status koji zaslužuju ?

A.BUNIĆ: Položaj mladih u Bosni i Hercegovini, pa tako i na području općine Bužim refleksija je općedruštevnog negativnog stanja. Veoma malo se čini na državnom nivou za izlazak iz ove situacije, a lokalne zajednice čine ono što je u njihovoj moći, shodno raspoloživim budžetskim sredstvima.

Trenutno se više od 200 studenata sa područja općine Bužim obrazuje za akademsko zvanje  i završetkom školovanja povećat će broj nezaposlenih.

Tridesetak ekonomista i isto toliko inžinjera poljoprivrede samo su neki od profila na evidenciji Biroa za zapošljavanje, čija je stručnost neiskorištena, dok na drugoj strani imamo velike poljorivredne površine, dugu i uspješnu tradiciju u oblastima malinarstva, stočarstva i mljekarstva, koje bi u znatnoj mjeri bile poboljšane kada bi mladi obrazovani ljudi bili poduzetniji i aktivniji u osmišljavanju biznis planova.

S tim u vezi inicirao sam aktivnosti na organizaciji seminara, čime bismo mladima na još jedan način omogućili da stručnost potvrde u realnom sektoru, osmišljavajući nove poduzetničke ideje.

Općina je obezbijedila stipendije za studente, omogućila je mladima da radnim angažovanjem u organima uprave odrade pripravnički staž, čime stiču bolje pozicioniranje na tržištu rada, animiramo privredne subjekte s ciljem zapošljavanja, a upravo mladim, fakultetski obrazovanim ljudima omogućit ćemo da, u svojstvu savjetnika općinskog načelnika, kreairaju privredni i općedruštveni ambijent kako bi isti bio što pozitivniji.

SARADNJA SA DIJASPOROM MORA BITI ZNATNO INTEZIVNIJA

BH BUSINESS MAGAZINE:Gospodine Bunić,  šta predstavlja specifičnosti općine Bužim, po čemu se na svojevrstan način razlikuje od ostalih bosanskohercegovačkih lokalnih zajednica ?

A.BUNIĆ: Decenijama već veliki broj ljudi sa ovog područja živi i radi u inostranstvu.  Mnogi od njih na taj način stekli su i status penzionera i smatram da im do sada nije bila poklonjena institucijalna pažnja sa općinskog novoa koju zaslužuju. S tim u vezi, novom sistematizacijom radnih mjesta organa uprave, u opisu zadataka stručnog lica bit će rad sa dijasporom s ciljem što bolje saradnje i inteziviranja privrednih aktivnosti. Isto tako, planirali smo posjete našim ljudima koji žive u zapadnoevropskim zemljama kako bismo, u direktnom kontaktu čuli sugestije i prijedloge na koji način saradnja može da se intezivira, posebno u oblasti investiranja kapitala na nivou lokalne zajednice, kroz izgradnju objekata u poslovnoj zoni i otvaranja proizvodnih kapaciteta, čime općina Bužim ima još jednu šansu za privredni progres.

POSLOVNA ZONA – NOVA RAZVOJNA ŠANSA

BH BUSINESS MAGAZINE: Do kojeg stepena realizacije se došlo formiranje poslovne zone na području općine Bužim ?

A.BUNIĆ: Prostornim i regulacionim planom definisana je izgradnja poslove zone na površini od sedam hektara.

Radi se o prostoru bivše peradarske farme Agrokomerca, pri čemu je obezbijeđena saglasnost vlade Federacije BiH o uknjižavanju u korist općine Bužim.

Naša obavezu je obezbijeđenje inftastrukturnih sadržaja, s ciljem privlačenja investitora koji bi izgradili proizvodne kapacitete.

U Hercegovini već imamo situaciju da određeni privredni subjekti iz Hrvatske dislociraju proizvodnju na bh. područje, što i nama daje realnu šansu da u novoj poslovnoj zoni neki od privrednih subjekata iz Hrvatske instalira proizvodne pogone sa svim benefitima u korist razvoja općine BUžim.

BH BUSINESS MAGAZINE: Kakav je Vaš stav o sintezi „Općinski načelnik-menadžer“?

A.BUNIĆ: Rad u organima općinske uprave smatram privilegijom u vremenu opće nezaposlenosti i zato općinska administracija, sa šefovima službi na čelu, mora biti depolitizovana. Ponovo naglašavam da ću učiniti sve kako bi organi uprave bili kvalitetan servis u službi građana. Općinski načelnik, osim koordinacije rada organa uprave, dijapazon aktivnosti mora usmjeriti i na osmišljavanju projekata, kandidovanju prema nadležnim državnim institucijama i lobiranju kako bi se za iste obezbijedila sredstva.

BIOGRAFIJA

AGAN BUNIĆ, rođen je 1980. godine u Bužimu, gdje je završio osnovnu školu. Srednju školu završio je u Bihaću. Akademsko zvanje diplomiranog pravnika stekao je na Pravnom fakultetu u Bihaću, gdje je bio angažovan kao predsjednik Asocijacije studenata. Društveno angažovanje ispoljio je i u kulturno-umjetničkim i sportskim udruženjima, te nevladinom sektoru.Član je kantonalnog Izvršnog odbora SDA u Bihaću, Izvršnog odbora SDA u Bužimu, te Glavnog odbora Asocijacije mladih SDA. Bio je predsjedavajući općinskog vijeća. Na proteklim lokalnim izborima, kao kandidat  SDA za načelnika, sa ubjedljivim brojem glasova dobio povjerenje građana općine Bužim. Oženjen je i otac dvoje djece.