AGAN BUNIĆ

AGAN BUNIĆ, NAČELNIK OPĆINE BUŽIM:

REALIZUJEMO ITEKAKO DINAMIČAN INVESTICIONO-RAZVOJNI CIKLUS,

KAKAV I ZASLUŽUJEMO

Tekst Rašid Hakić
Fotografije Općina Bužim

Kada je, prije dvadeset godina, utemeljena općina Bužim, bio je to čin koji je pred građane ovog dijela Krajine postavio brojne obaveze, dileme, ali i izazove koje je trebalo prihvatiti.
Značilo je to početak novog načina borbe, nakon ratnog vremena, u kojem je Bužim postao sinonim bosanskohercegovačke opstojnosti, sa imenima pojedinaca zlatnim slovima upisanih u njenu historiju.
Šta je urađeno u protekle dvije decenije na području ove lokalne zajednice, prevashodno sa aspekta infrastrukturnog razvoja ?
U kojoj mjeri su stvorene pretpostavke za realizaciju novih kapitalnih projekata, čijom realizacijom će časnom krajiškom čovjeku biti omogućen još bolji život ?   Na navedena i druga pitanja odgovorio je Agan Bunić, općinski načelnik u čijem dosadašnjem mandatnom periodu općina Bužim bilježi uspjeh u svim općedruštvenim oblastima.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Gospodine Bunić, šta su bila osnovna obilježja privrednog i društvenog života Bužima u predratnom periodu?

A. BUNIĆ:
Bužim je, sa statusom mjesne zajednice, bio u sastavu općine Bosanska Krupa i u znatnoj mjeri zapostavljen po pitanju investicija, odnosno privrednog razvoja.
Isključivo jednonacionalna bošnjačka struktura stanovništva, u tadašnjem  državnom uređenju   možda je predstavljala problem, zbog čega nije bilo ozbiljnijeg ulaganja u inftarstruktune sadržaje, od kojih ni u lokalne puteva, škole, sportske objekte, obdaništa, vodovode i sve ostalo što je potrebno za kakav-takav pristojan život.
Takve okolnosti, osim bavljenja poljoprivredom, nagnale su veliki broj radno sposobnog stanovništva da osnovnu životnu egzistenciju obezbijedi radnim angažovanje u zapadno-evropskim zemljama, obzirom da simboličan broj tada aktivnih privrednih subjekata nije mogao adekvatno odgovoriti potrebama građana za radnim statusom.

BH USINESS MAGAZINE:
U kojoj mjeri  je dobijanje statusa općine Bužimu omogućilo početak općedruštvenog progresa?

A. BUNIĆ:
To je zasigurno itekako značajan čin za ovu sredinu, jer smo time stekli uslove da se ravnopravno takmičimo sa drugih bhosanskohercegovačkim lokalnim zajednicama po svim pitanjima, pa tako i izgradnji osnovne infrastrukture.
Time su i svi nivoi izvršne i zakonodavne vlasti,  kantonalne, federalne i državne, dobili obavezu da pomognu ovoj sredini u njenom razvoju.
Ratni period, kao i u drugim bh. područjima, ostavio je nesagledive posljedice. Nekoliko privrednih subjekata izgubilo je poslovne odnose sa okruženjem, sa znatno narušenom kadrovskom strukturom i tehničko-tehnološkim razvojnim zastojem.

MOGLO SE VIŠE

BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta je obilježilo prve poslijeratne godine Bužima kao općine?

A. BUNIĆ:
Obaveza je bilo mnogo, a poslijeratni period obilježila je izgradnja institucija lokalne zajednice.
Općinu ne čini samo organ uprave i s tim u vezi pristupilo se osnivanja Doma zdravlja, javnog komunalnog poduzeća, centra za socijalni rad i svih drugih institucija neophodnih za rješavanje elementarnih potreba građana.
Uporedo  s time pristupilo se i realizaciji osnovnih infrastrukturnih projekata i to izgradnje putne i vodovodne mreže, pošte, te izgradnja srednje škole, jednog od kapitalnijih projekata  finansiranog od od strane Fonda za razvoj Saudijske Arabije, u koji je uloženo nekoliko miliona KM.
Bitno je navesti i činjenicu da regionalni putevi do Bužima nisu bili asfaltirani, niti kvalitetno urađeni putevi do mjesnih zajednica, što je predstavljalo znatnu poteškoću u komunikaciji sa centrom Opštine.
Pristupilo se izgradnji kilometarskih vodovoda, rekonstrukciji osnovnih škola i realizaciji drugih projekata s ciljem stvaranja što boljih uslova za život. Puno toga je urađeno, međutim sa ove vremenske distance analizirano naglašavam da nije dovoljno, obzirom na doprinos Bužima u opstojnosti Bosne i Hercegovine u periodu od 1992. do 1995. godine i žrtve koju su žitelji ovog područja podnijeli.
Smatram da u tom periodu nismo imali dovoljno kapaciteta u povlačenju sredstva. Nismo iskoristili naklonost državnih, federalnih i kantonalnih organa i institucija i time mnogo više uraditi. Danas je sve manje sredstava, sve više procedura i sve su zahtjevniji programi i projekti na osnovu kojih sredstva mogu biti osigurana.

MILIONSKI
INVESTICIONI CIKLUS

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje kapitalne projekte izdvajate kao posebno bitne sa stanovišta bogaćenja infrastrukturnih sadržaja?

A. BUNIĆ:
Ove godine završavamo jedan u nizu realizovanih projekata.
To je vodovod Pivnice u Mjesnoj zajednici Konjodor, projekat vrijedan više od milion KM, za čiju realizaciju su sredstva obezbijeđena.
Konjodor je na području USK i šire, prepoznatljiv po proizvodnji malina, što potvrđuje 500 dunuma pod zasadom ove kulture, a kvalitetno obezbjeđenje vodom ovog područja u znatnoj mjeri će povećati navedenu proizvodnju.
Drugi  kapitalni projekat koji smo počeli ove godine, a na koji građani općine Bužim čekaju petnaestak godina, jeste izgradnja sportske dvorane. Koštat će 1,7 miliona KM i već smo potpisali ugovor o izgradnji prve faze vrijednosti 700 hilhada KM, koju izvodi kompanija Širbegović, proizvođač betonskih konstrukcija.
Ukoliko bude sve teklo planiranom dinamikom, veleljepna soprtska dovrana će do kraja naredne godine biti u funkciji  poklonika sporta.
Ništa manje važna investicija, čiji početak realizacije očekujemo ove godine, jeste izgradnja 110 kilovoltne stanice za područje opštine Bužim, čiji je investitor Elektroprenos. Investicija je aktuelna više od deset godina, a ove godine očekujemo potpisivanje ugovora vrijedan tri miliona KM.
To je najveća investicija na području općine Bužim u oblasti snabdijevanja električnom energijom, koja će značiti još jači privredni razvoj, te sigurnu, redovnu i kvalitetnu isporuku električne energije privrednim subjektima i domaćinstvima. Kada je u pitanju općinska infrastruktura, u puteve, škole, igrališta, javnu rasvjetu i druge sadržaje ulažemo oko 1,5 miliona KM godišnje.
Bitno je naglasiti i početak implementacije projekta IFAD, kroz koji će, u naredne tri godine biti uloženo milion KM u razvoj poljoprivrede i infrastrukture koja služi ovog grani privrede.
Nedavno smo održali sastanak sa predstavnicima švicarske ambasade u BiH, koja će zajedno sa UNDP-em implementirati projekat u oblasti vodosnabdijevanja i zaštite okoliša. Dakle imamo pozitivne efekte i pozitivna kretanja i smatram da je ovo najbolja godina za investicije u dosadašnjih dvadeset godina postojanja općine Bužim i to s ponosom ističem.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Poljoprivreda je, po svemu sudeći, bitan element razvoja ovog područja.

A. BUNIĆ:
Procjene opštinske službe za poljoprivredu su da se tokom godine na našem općinskom području ostvari  oko 10 miliona KM  prometa u oblasti poljorivrede.
U protekloj, u odnosu na 2013. godinu, udvostručili smo   posticaje dobijene sa nivoa kantona i FBiH. Sa milion KM poticaja, koliko su naši poljoprivredni proizvođači    ostvarivali, u 2014. godini je taj iznos povećan na 1,5 miliona KM.
Na području općine, kao što sam već naglasio, posebno je izražena proizvodnja maline, a ove godine uspješna je bila i proizvodnja meda, plastenička proizvodnja, te proizvodnja mlijeka.
I nedavna dozvola za izvoz mlijeka  i mliječnih proizvoda iz BiH u EU bit će dodatni stimulans za naše farmere, kojima ne manjka iskustva, stručnosti, stočnih grla i zemljišta, sa kojeg obezbjeđuju stočnu hranu.
Bitna karika u svemu tome je i kompaniju Meglle, jedna od četiri bh. kompanije koja plasira domaće mlijeko na tržište EU.
Na području opštine Bužim imamo trojicu proizvođača mlijeka koji godišnje proizvedu više od milion litara mlijeka  i to je  jedna od pozitivnih priča sa ovog područja.
Smatram da imamo šansu u poljoprivredi, s tim što moramo raditi na tome da dođemo i do finalne     proizvodnje, odnosno gotovog proizvoda od poljoprivrede.
Malinu sa područja opštine Bužim još uvijek  izvozimo kao sirovinu, svježu ili smrznutu. To uspješno radi Vrganj promet iz Konjodora, koji je ove godine izgradio dodatnih hiljadu metara kvadratnih hladnjače i svakodnevno bh. proizode izvozi u EU. Dobro je što proširuje kapacitete, čime se osigurava otkup i obezbjeđuje povoljna cijena, ali budućnost je u preradi maline, kestena, meda i drugih proizvoda, kojima obiluje ovo područje, čime bi se u znatnoj mjeri ostvarila nova vrijednost.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje projekte je neophodno realizovati kako bi općinsko područje dugoročno i kvalitetno riješilo pitanje infrastrukturnog sadržaja i u kojoj mjeri ste ostvarili predizborna obećanja?

A. BUNIĆ:
Zapošljavanje je tema koja mora biti dugoročna prioritetna aktivnost, a time i obaveza općinske uprave da stvara povoljan privredni amnijent.
Uporedo s tim nastavit ćemo sa kapitalnim investicijama.
Jedna od najvećih potreba jeste izgradnja kanalizacione mreže na čitavom općinskom području, obzirom da nemamo riješeno pitanje kanalizacije i odvodnju otpadnih i oborinskih voda. Navedeni projekat nastojat ćemo uraditi sa međunardonim fondom.
Naredna investicija koju treba završavati  jeste saobraćajna  zaobilaznica i ove godine očekujemo završetak druge faze.
Već su raspisani tenderi, investotor je Direkcija za ceste USK i tu investiciju bi trebalo završiti u narednih par godina.
Zaobilaznica znači razvoj, znači proširenje centra Opštine, odnosno urbano planiranje izgradnje.
Ništa manje bitna nije ni izgradnja zgrade opštine. Trenutno se nalazimo u objektu koji nije namjenski urađen i u koji je općinska uprava smještena po osnivanju opštine.
Neophodno   je izgraditi administrativno sjedište opštine sa modernim sistemom za servis građana. Za realizaciju projekta bit će potrebno oko1,5 miliona KM i uvjeren sam da će to biti riješeno u narednom mandatnom periodu.
Ono što, kao načelnik opštine mogu biti zadovoljan, jeste to da smo do sada realizovali oko 80 posto izbornih obećanja datih građanima i svijetla obraza izaći pred njih naredne, izborne godine.
Pored svega navedenog, pred nama je još puno posla, a jedan od bitnih je početak implemetacija odluke prema kojoj je regionalna cesta kroz Bužim poglašena magistralnom. Bili  smo jedna od rijetkih opština koja nema niti metra magistralnog puta koji znači bolje održavanje, te bržu i sigurniju komunikaciju. Dakle očekujemo od FBiH da će tu odluku početi primjenjivati i da počne ulagati u saobraćajnicu koja povezuje Bosansku Otoku, Bosansku Krupu i Bužim sa Velikom Kladušom.

NISMO IZGUBILI NITI JEDNO RADNO MJESTO

BH BUSINESS MAGAZINE:
Krajem 2012. godine dobili ste povjerenje građana i izabrani za općinskog načelnika. Kakvo stanje ste zatekli po pitanju privednih aktivnosti i šta je obilježilo Vaš dosadašnji mandatni period s aspekta otvaranja novih radnih mjesta?

A. BUNIĆ:
Složen privredni ambijent u makro okruženju nije mimoišao ni područje općine Bužim i u takvim uslovima bilo je stanje u privredi kada sam izabran na trenutnu dužnost, a dosadašnji mandatni period protekao je sa akcentom na stvaranje povoljnog privrednog ambijenta.
Raduje činjenica da od 2012. godine općina Bužim bilježi pozitivan trend po osnovu zapošljavanja, što potvrđuje stotinjak  novootvorenih radnih mjesta.
Do kraja mandata očekujem nova zapošljavanja, a potvrda toga je skoro otvaranje trgovačkog centra Bingo, investicije vrijedne dva miliona KM, koja će omogućiti zapošljavanje četrdesetak radnika. Ovo je najbolji primjer da su investitori dobro došli. Pozivam druge investitore i garantujem da ćemo učiniti  sve da obezbijedimo realizaciju svake poduzetničke ideje i inicijative.
Otvaranjem navedenog trgovačkog centra stvoreni su uslovi da proizvođači sa područja općine Bužim i makro okruženja ponude proizvode tržištu, čime se stiču preduslovi za proizvodna radna mjesta, koja su nam neophodna.
Drugi pozitiva primjer zapošljavanja je Prevent, čijom kupovinom dijela paketa dionica Saniteksa, je pored postojećih šesdeset, omogućeno zapošljavanje stotinjak novih radnika.
Aktuelizirali smo i pitanje poslovne zone Varoška rijeka u saradnji sa federalnom vladom, što će biti tema skore posjete Bužimu  federalnog premijera Fadila Novalić, kojom priliko ćemo razgovarati upravo o pitanju zapošljavanja i razvoja.
Okosnicu privrednog razvoja opštine Bužim čine i Kovgrad, te  tvornica stolica i namještaja Abonus, čiji menadžent, obzirom na ponovno otvaranje ino tržišta, do kraja ove godine planira zapošljavanje novih pedesetak radnika.

SVI GRAĐANI BOSNE I HERCEGOVINE VRIJEDE ISTO

BH BUSINESS MAGAZINE:
U kojoj mjeri se općini Bužim odužuje sa aspekta podrške realizaciji infrastrukturnih  projekata sa kantonalnog, federalnog i državnog nivoa u odnosu na doprinos koji je dala u očuvanju bosanskohercegovačkog identiteta i slavne ratne prošlosti ?

A. BUNIĆ:
Moglo je i moralo i više i bolje. Bužim traži ono što imaju druge lokalne zajednice, u smislu finansiranja osnovne infrastrukture i time zadovoljavanja  osnovnih potreba građana i isti tretman u odnosu na druge bh. općine.
Svi građani Bosne i Hercegovine vrijede isto.
Sarajevo je glavni grad i u tome nema ništa sporno. ali ne može građanin Sarajeva biti značajniji u odnosu na građanina u Bužimu ili bilo koje druge bh. sredine
To nema pravo reći bilo ko, bez obzira kako se zvao. Naravno da su potrebe Sarajeva i nekih drugih gradskih sredina veće u odnosu na Bužim.
Ali ako u vladi FBiH postoji dvojba treba li Bužimu pomoći pri izgradnji sportske dvorane, koja košta 1,5 miliona KM, onda takav stav smatram nekorektnim.
Bužim jeste mlada opština, možda teritorijalno relativno manja u odnosu na neke druge, ali ovdje živi oko 20 hiljada stanovnika i time spadamo u red srednjih lokanih zajednica.
Bužim ne spada u red nerazvijenih opština USK, iznalazimo načine da se razvijamo i s pravom očekujemo više od strane kantona, entiteta i države. Nemam ništa protiv gradnje koridora 5C, ali ne može Krajina svaki mandatni period završiti bez ozbiljne investicije. Godišnje se na koridoru i raznoraznim zaobilaznicama, kružnim tokovima i drugim projektima godišnje potroši od 500 miliona do milijardu KM.
Krajina, a time i Bužim dobrim dijelom učestvuju u punjenju državnog budžeta i zato s pravom tražimo samo da dobijemo procentualno onoliko koliko učestvujemo u tome.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Gospodine Bunić, kakav je Vaš stav o sintagmi „ Općinski načelnik-menadžer“?

A. BUNIĆ:
Nemoguće je biti na čelu opštine bez menadžerskih sposobnosti i bez toga da si u svakom trenutku uključen u sve što se dešava na području opštine i šireg okruženja i pri tome pratiš sve tokove i u državi, entitetu i kantonu.
Bilo koji projekat, pa tako i ove o kojima sam govorio, nije moguće realizirati bez liderskih i menadžerskih osobina.
Pri tome, neophodno je pravovremeno i na pravi način mobilisati sve one koji mogu doprinijeti stvaranju povoljnog privednog ambijenta, podrazumijevajući i općinsku administraciju, s ciljem da privrednici sa poslovnom idejom i kapitalom dođu u Bužim i time obezbijede stvaranje nove vrijednosti.
Time je teza „Opštinski načelnik-menadžer“ postala neminovna i vrlo je bitna kod izbora, kako općinskih načelnika, tako i drugih državnih dužnosnika, od kojih zavisi mnogo toga.
Praksa je poodavno potvrdila da opštine koje imaju načelnike sa tim karakteristikama su jako uspješne i u mnogo čemu prednjače u odnosu na druge sredine. Na tragu te teze moramo birati načelnike koji će biti u pravom smislu menadžeri,  baviti se privrednim razvojem, zapošljavanjem i svim ostalim što je za dobrobit lokalne i šire duštvene zajednice.
Dobra komunikacija i poruka koje opština mora slati treba imati za rezultat obezbjeđenje preduslova za makar i jedno novo radno mjesto.
Smatram da smo u protekle tri godine, u smislu promocije pozitivnih elemenata koji odlikuju područje opštine Bužim, učinili dosta toga i rezultat su investicije i projekti, koje smo realizovali i koji su u fazi provedbe, a siguran sam da će bitno uticati i na uspješan završetak projekata planiranih za naredne godine.

BIOGRAFIJA

Agan Bunić je rođen u Bužimu 22. jula 1980. godine, kao četvrto dijete u porodici Kasima i Fatime. Osnovnu školu završio je u Bužimu, Srednju medicinsku školu u Bihaću, te Pravni fakultet na Univerzitetu u Bihaću.
Po završetku studija obavljao je pripravnički staž u statusu volontera u Općini Bužim, gdje je kasnije zaposlen kao državni službenik u Službi za razvoj i poduzetništvo.
Poziciju   predsjedavajućeg  Općinskog vijeća obnašao je od 2008. do 2011. godine.
Od aprila 2012. godine radio je kao zaposlenik Federalnog zavoda za PIO Kantonalne administrativne službe Bihać, na poslovima šefa Odjeljenja za pravne, kadrovske i opće poslove.
Od političkih funkcija ističe poziciju potpredsjednika     KO SDA Unsko-sanskog kantona, predsjednika Asocijacije mladih SDA Bužim u periodu od 2003. do 2012 godine, članstvo u IO SDA Bužim, Kantonalnom odboru SDA USK Bihać. Član je Sabora IZ u BiH i član Predsjedništva Saveza Općina i gradova FBiH ispred općina USK-a.
Poziciju prvog čovjeka Općine Bužim preuzeo je krajem 2012. godine.
Oženjen je i otac dvoje djece.