AMARILDO MULIĆ

AMARILDO MULIĆ, DIREKTOR:

NACIONALNI PARK „UNA“ POZITIVAN JE PRIMJER USPJEŠNOSTI

Tekst: Rašid Hakić

  Fotografije: Nacionalni park „Una“

„Svaki  put   kada izgovorim „smaragdno“ pomislim na Unu. Govoreći o Uni osjećam erupciju uzbuđenja i smirenosti u istom trenutku.

Teško je zadržati staloženost i mir u sebi  jer prisutno je nadahnuće. Želim doživjeti nezaboravno iskustvo. Nezadrživa energija Une pruža mi mogućnost da u trenutku svoje snove pretvorim u stvarnost“, rečenice su, neke od brojnih, kojima je opisan ovaj neponovljivi krajolik.

Skender Kulenović zapisa: „Jednom kada vidite rijeku Unu nećete nikada zaboraviti njenu smaragdnu boju, brzake i bukove, sedre…sve ono što je čini jedinstvenom. Ta ljepota, vijekovima je inspiracija umjetnicima. Ovjekovječuju je kistom, perom. A vi zastanite samo tren nad tim neviđenim čudom, i kao slavni pjesnik jedino znat ćete reći: „Ljepota, ljepota, malo mi je očiju da gledam, malo mi je pluća da dišem“.

Tako su o Uni, pisali i danas pišu i govore pisci i pjesnici.

Koliko su joj naklonjeni oni koji su rođeni i odrastali na njenim obalama, to znaju samo oni.

Jedan od njih je i čovjek koji je od najranije mladosti član brojih udruženja koja promiču zdrav način života u simbiozi sa prirodom.

Zove se Amarildo Mulić.

Direktor je Nacionalnog parka „Una“ i najpozvaniji da predstavi brojne aktivnosti koje se realizuju s ciljem da ovo područje dobije već poodavno zasluženu valorizaciju na svjetskom nivou.

DECENIJE PLANSKE BRIGE OKRAJIŠKOJ LJEPOTICI

BH BUSINESS MAGAZINE: Gospodine Mulić, kojom dinamikom se razvijala svijest o planskoj zaštiti rijeke Une, što je prethodilo utemeljenju Nacionalnog parka „Una“ i šta predstavlja osnovne karakteristike ove jedinstvene rijeke?

A. MULIĆ: Ideja o zaštiiti rijeke Une, kao i svih prirodnih, kulturno-historijskih i drugih vrijednosti seže u šesdesete godine prošloga vijeka kada su zaljubljenici u rijeku Unu i entuzijasti organizovali prvu međunarodnu Una regatu.

Nakon toga uslijedilo je formiranje Turističkog saveza općine Bihać, čime su počele ozbiljnije aktivnosti na promociji i razvoju turizma. Veliki doprinos ostvaranju kulture čuvanja i zaštite rijeke Une dali su „Unski smaragdi“, društvo osnovano 1985. godine, a zahvaljujući entuzijastima i zaljubljenicima u prirodu, počinje se sve više ukazivati na potrebu institucionalne zaštite sliva rijeke Une i mogućnosti razvoja ekološkog turizma.S tim u vezi 2001. godine Općina Bihaću uputila je inicijativu prema Vladi Federacije BiH za proglašenje gornjeg toka rijeke Une nacionalnim parkom, što je i učinjeno 29.maja 2008. godine.

Time  je    utemeljen  prvi Nacionalni park na prostoru Federacije BiH, koji se prostire na 19.800 hektara. Rijeka Una, kao kraški izvor, počinje svoj tok u Lici, ispod padina planine Stražbenice u blizini mjesta Donja Suvaja.

Izvor se nalazi na 375 metara nadmorske visine i stvara jezero duboko najmanje 205 metara. Jezero   je, uz  kanjon koji okružuje izvor, te stotinupedeset metara nizvodnog toka, proglašeno zaštićenim hidrološkim spomenikom prirode.

Prvi   unski slap javlja se desetak metara od izvora, a ukupna dužina Une iznosi oko 212 kilometara i na kraju svoga toka, u blizini Jasenovca, ulijeva se u Savu. Gotovo cijelim tokom Una ima mnošto vodopada i brzaka, koje odlikuje rijetko viđena ljepota prirodnog fenomena zvanog sedra.

Ovo područje predstavlja jedinstvenu prirodnu cjelinu u ovom dijelu Evrope, posebno vrijednu za očuvanje ukupne krajobrazbe i biološke raznolikosti, posebno zbog položaja na granici tri klimatska područja, krških oblika i hidrografije, koji su zajedno sa slivom Korane i Krke, jedinstveni u evropskim razmjerama, reljefnih oblika koji su stvorili jedan od rijetkih prirodnih puteva prema Jadranskom moru, mozaičnosti staništa, velike raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta, te prisutnosti reliktnih i endemskih vrsta.

Potvrda tome je da na prostoru Nacionalog parka „Una“ postoji oko 1600 biljnih vrsta.

Posebnu vrijednost području daje oko 2000 stanovnika, posvećenih čuvanju ovog krajolika, a osnovni element vizije razvoja područja predstavlja uključivanje lokalnog stanovništa u obogaćivanje sadržaja ponude, po uzoru na druga svjetski poznata zaštićena i turistička područja.

Nacionalni park „Una“ obiluje atraktivnostima planetarne vrijednosti od kojih izdvajamo kanjon Une sa fascinantnim vodopadom Štrbačkim bukom visokim 24,5 metara, Martinbrodskim vodopadima među kojima se ističe Milančev buk, te sintezom kultura i običaja onih koji od pamtivijeka naseljevaju ove prostore.

To  je velika   referenca za osmišljavanje i realizaciju velikog broja projekata i inkluziju lokalnog stanovništva i lokalne zajednice u prezentiranju običaja i tradicije, te prepoznavanje Nacionalnog parka od strane lokalnog stanovništva kao područja od velikog prosperiteta.

UPOZNAJTE LJUDE SA SUNCEM IZNUTRA

BH BUSINESS MAGAZINE: Šta je osnovni, a šta sekundarni cilj uspostave ekoloških zaštićenih područja, koji su preduvjeti za razvoj održivog turizma i šta predstavlja viziju razvoja Nacionalnog parka „Una“?

A. MULIĆ: Zakon o Nacionalnom parku, Studija izvodljivosti, Master plan razvoja turizma, Plan upravljanja za desetogodišnji period, te Prostorni plan za period od 2007. do 2027. godine, ključni su planski dokumenti za razvoj ovog područja.

Osnovni cilj uspostave ekološki zaštićenih područja je zaštita svih prirodnih, kulturno-historijskih i ostalih vrijednosti, uključujući i očuvanje običaja i tradicija lokalnog stanovništva ovog područja. Sekundarni cilj je korištenje prostora za razvoj sporta, rekreacije i određenih selektivnih oblika turizma koji svojom primjenom u praksi neće ugroziti osnovni cilj formiranja ovakvog područja, a to je očuvanje i zaštita spomenutih vrijednosti. Jedan od najbitnijih preduvjeta za razvoj održivog turizma na ovom području je očuvanje prostora i njegovih vrijednosti na nivou na kojem se sada nalaze.

Ništa manje bitno nije i ulaganje u turističku i komunalnu infrastrukturu kroz implementaciju Zakona o Nacionalnom parku Una kojim je definisana namjena prostora Parka, način korištenja, dinamika razvoja, kao i potrebna financijska investiranja s ciljem ostvarenja održivosti, kako Preduzeća, tako i cijelog zaštićenog područja.

Vizija razvoja je da u cijelosti stvorimo ambijent za ulaganja u oblasti turizma i ugostiteljstva, kao i druge uslužne djelatnosti unutar kojih će investitor i lokalno stanovništvo naći svoj interes uključivanjem u turistički promet. S tim u vezi, Nacionalni park je sinergija, odnosno partnerstvo javnog, privatnog i nevladinog sektora, gdje će u procesu razvoja svi sudionici imati svoje mjesto, ulogu i interes.

Ekonomska valorizacija i zaštita prirode ne smiju da budu u disbalansu, već moraju biti zasnovani na planskom razvoju kroz koji je naša vizija da područje Nacionalnog parka postane prepoznatljivo i brendirano kao vrijedno ekološko  i turističko područje, sa izuzetnim vrijednostima u kojem žive plemeniti, vrijedni i čestiti ljudi. S tim u vezi i naša ovogodišnja marketinška kampanja će se realizirati pod motom “Upoznajte    ljude sa suncem iznutra“, čime dajemo akcenat na lokalno stanovništo i njegovu ulogu u obogaćivanju sadržaja sveukupne ponude ovog kraja.

TURIZAM JE EMOCIJA

BH BUSINESS MAGAZINE: Koji elementi trebaju biti objedinjeni s ciljem još bržeg razvoja ?

A.MULIĆ:

Sinergija i simbioza između svih nivoa upravljanja, menadžementa, državne uprave, osnivača, lokalne zajednice, vladinog i nevladinog sektora i lokalnog stanovništva od krucijalne je važnosti za razvoj Nacionalnog parka „Una“. Isključivo na postulatima saradnje, međusobnog respekta, kandidovanja i realizacije projekata i zajedničkih aktivnosti ovo prirodno blago koje imamo možemo obogatiti i time postići da bude značajka na svjetskoj turističkoj mapi. Svaki susret sa ljudima koji žive na području Nacionalnog parka i posjetiocima stvara emociju koja je pokretačka snaga da idemo dalje, jer turizam i nije ništa drugo nego emocija.

Sa znanjem, pozitivnom energijom, istrajnošću, jasnom vizijom, realnom i mogućom finansijskom potporom dokazali smo da se mogu ostvariti rezultati verifikovani kroz znatno povećanje posjetilaca, kako sa prostora Bosne i Hercegovine, tako regiona i drugih dijelova svijeta.

Kruna kojom se potvrđuje ispravan, kvalitetan i vizionarski rad JP Nacionalni park “Una” jeste Certifikat za održivi turizam koji dodjeljuje Europark federacija, a koji nam je svečano uručen u Europskom parlamentu u Briselu sredinom decembra 2014. godine.

MIJENJATI ZAKONSKE OKVIRE S CILJEM REVITALIZACIJE OBJEKATA

BH BUSINESS MAGAZINE: Šta čini sadržaj kulturno-historijske  baštine na području Nacionalnog parka „Una“?

A. MULIĆ: Kao i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, te mikro i makro okruženju brojni su kulturno-historijski spomenici, svjedoci kontinuiteta življenja na ovom području.

Ambijentalno  uklopljene kule,  tvrđave i gradovi daju dodatnu vrijednost dolini rijeke Une duž većeg dijela Nacionalnog parka.

Ovo područje, a arheološki lokaliteti to i potvrđuju, nastanjeno je još od prahistorije, preko antičkih vremena, srednjeg vijeka, pa sve do današnjih dana. Svjedoci tih vremena su ostaci brojnih utvrda, gradova kao i do danas postojeći srednjovjekovni gradovi. Najbrojniji su prahistorijski lokaliteti iz bronzanog i željeznog doba, po pravilu visinska naselja i gradine, smješteni na istaknutim geostrateškim položajima, s vizuelnim komunikacijama i obično u blizini vode.

Takva su naselja imala odbrambene zidine, s teško pristupačnim prilaznim putevima i ulazima, čime su relativno lako prepoznatljive i na pojedinim mjestima uočljive i danas. Na iste upućuju i brojni, do danas sačuvani toponimi i gradine. Od nalazišta, odnosno lokaliteta srednjeg vijeka i osmanskog vremena izdvajaju se kasnosrednjovjekovni grad Orašac, srednjovjekovni grad Rmanj, stari bosanski grad Ostrovica, manastir Rmanj u Martin Brodu, te džamija Sultana Ahmeda Prvog u Kulen Vakufu. Kada govorimo o kulturno-historijskoj baštini i njenoj zaštiti, smatram da se moraju mijenjati zakonski okviri kako bi dragocijenosti kojima raspolažemo u značajnijoj mjeri se obnavljale, sanirale i time bile dostupnije posjetiocima, a i atraktivne mogućim investitorima. Svjestan sam teških ekonomskih i socijalnih prilika u Bosni i Hercegovini i samim tim nedostatka financijskih sredstava, ali ukoliko želimo da zaustavimo propadanje spomenika kulture moramo    pronaći nove mogućnosti za investiranje u njihovu zaštitu.

Budući da postoje mnoge institucije čija zadaća je zaštita kulturno-historijskog naslijeđa, smatram da im je potrebna podrška u smislu stvaranja kvalitetnih pretpostavki kako bi iste bile u funkciji za koju su i osnovane.

PREPOZNATLJIVOST NA SVJETSKOJ TURISTIČKOJ MAPI

BH BUSINESS MAGAZINE: Pomenuli ste evropski certifikat za održivi razvoj koji je Nacionalnom parku „Una“ dodijeljen polovinom decembra prošle godine u Briselu. Šta to u suštini i praksi znači ?

A.MULIĆ: Certifikat za održivi razvoj veoma je važan u  procesu     brendiranja Nacionalnog parka na ciljanim tržištima u Evropi i svijetu. Ovim postajemo prepoznatljiva  tačka na svjetskoj turističkoj karti kada je u pitanju zaštićeno područje i garancija posjetiteljima da će ponuda i usluga biti prema standardima usvojenim u bilo kojoj drugoj svjetskoj destinaciji sa popisa zaštićenih područja. Istovremeno, ovim se naš Nacionalni park prepoznaje i kao atraktivno područje za kategorije posjetilaca koji preferiraju adrenalinske tj. avanturističke aktivnosti u prirodi. Više od dvije godine smo mukotrpno radili na pripremi dokumentacije za kandidaturu NP-a kada je u pitanju ovaj Certifikat.

U februaru mjesecu prošle godine uputili smo kandidaturu prema Europark federacijii.  Od tada pa do oktobra u više navrata nezavisni evaluatori boravili su na našem području i zajednički smo usaglašavali strategiju i druge neophodne elemente sa strategijama lokalne zajednice, Grada Bihaća, Unsko-sanskog kantona, Federacije BiH i Države. Rezultat tih aktivnosti je Certifikat za održivi turizam, a koji je Nacionalnom parku Una dodijeljen na period od pet godina, što će nam, pored ostalih,dati još veće reference za dobijanje financijskih sredstava od strane stranih i domaćih fondova i donatora, a kroz pozive kojim se financiraju projekti iz oblasti zaštite prirode i održivog razvoja.

TVOJ SVAKODNEVNI ŽIVOT NEKOM DRUGOM JE AVANTURA

BH BUSINESS MAGAZINE: Koliko je uposlenika radno angažovano u Nacionalnom parku, na koji način je definisana saradnja sa turističkim organizacijama putem kojih dolaze gosti i u kojoj mjeri je izražena poduzetnička inicijativa u smislu izgradnje smještajnih i drugih kapaciteta, odnosno turističkih proizvoda?

A. MULIĆ:  Imenovanje za direktora Nacionalnog parka, 2011. godine, doživio sam kao ljudski i profesionalni izazov. Rijeke, potoci, šume, livade i druge prirodne ljepote na prostoru od 19.800 hektara, bez ijednog uposlenika i bez potrebne infrastrukture, bilo je ono sa čime sam raspolagao.

U takvim uslovima sistematično smo definisali planske aktivnosti i prvi rezultati bili su vidljivi veoma brzo. Danas, pored deset stalno uposlenih, sa odgovarajućim stručnim kvalifikacijama, tokom ljetne turističke sezone angažirali smo dodatnih tridesetak radnika na terenu kako bi kvalitetno odgovorili potrebama i izvršavanju obaveza nadzorničke službe, održavanju puteva i staza, zaštiti, te očuvanju prirodnih i drugih vrijednosti.

U periodu turističke sezone imamo dvije posjetilačke zone sa posebnim režimom ulaska, odnosno u kojima se vrši naplata ulaznica. To je posjetilačka zona  Štrbački buk-Lohovo sa vodopadom Štrbački buk kao najatraktivnijim mikro lokalitetom u Parku i posjetilačka zona u Martin Brodu sa martinbrodskim slapovima, a među kojima se najviše ističe Milančev buk. Pored navedenog, vršimo kontrolu cijelog akvatorija, a u skladu sa ribolovnom osnovom i donesenim   pravilima definisali smo revire za sportski ribolov, kako za mušičarenje  (fly fishing)  tako i za tradicionalni način ribolova. S tim u vezi ostvarujemo prihode i od ribolovnih dozvola.

Isto tako imamo regulisane odnose sa turističkim agencijama koje se bave pružanjem usluga raftinga i kajaka na divljim vodama u području Parka što je još jedan oblik prihoda kojeg ostvarujemo kroz djelatnost.Podršku dajemo subjektima koji pružaju ugostiteljske usluge i iznajmljivanje smještajnih kapaciteta  što je još jedan od bitnijih ciljeva kada je u pitanju razvoj turističke ponude.

Jedna od težišnih aktivnosti našeg rada odnosi se na uređenje staza i puteva gdje smo pripremili preko 200 kilometara pješačko-biciklističkih staza i puteva.

Na takav način stvaramo bolji ambijent  u cilju širenja ponude i samim tim ostvarivanje većeg broja jednodnevnih i višednevnih posjeta. Definicija turizma sa aspekta lokalnog stanovištva u zaštićenom ruralnom području može se izraziti kroz slogan koji glasi: „Tvoj svakodnevni život nekom drugom je avantura“.

Sa zadovoljstvom mogu istaći da lokalno stanovništvo sve više  višak stambenog i drugog prostora pretvara u apartmane i sobe za iznajmljivanje, posebno na području Kulen Vakufa i Martin Broda, gdje će  bavljenje turizmom biti sve više prepoznato kao mogućnost za osiguranje egzistencije i kroz stvaranje novih vrijednosti.

Posjete Nacionalnom parku tokom proljetnih i ljetnih mjeseci u znatnoj mjeri su brojnije u odnosu na ostatak godine, ali izgradnja apartmanskih kapaciteta i poboljšavanje sadržaja ponude umnogome utiče da i vansezonski period bilježi konstantu povećanja posjeta,kako jednodnevnih, tako i višednevnih.

MEDVJEDI LJUTOČ I BUK NOVI BRENDOVI PARKA

BH BUSINESS MAGAZINE: Koje aktivnosti realizujete u oblasti zaštite prirode, te flore i faune?

A.MULIĆ: Svijest o značaju ekologije na području Unsko-sanskog kantona prisutna  je već desetljećima, sa akcentom na rijeku Unu, čemu je najveći doprinos dalo društvo „Unski smaragdi“. Time je i jedna od naših prioritenih aktivnosti oblast ekologije, a najbolja ilustracija jeste da smo u protekle tri i po godine sa područja Nacionalnog parka prikupili i adekvatno odložili više od 400 tona otpada.

To je učinjeno kroz brojne aktivnosti i volonterske akcije, ali i angažovanje nadzorničke službe u području samog Nacionalnog parka, tako i kontakt zonama.

Brojne aktivnosti realizujemo i u oblasti naučno istraživačkog rada s ciljem podizanja ekološke svijesti, a posebno smo ponosni na projekat odobren od strane Fonda za zaštitu okoliša FBiH, koji se ticao istraživanja tri najveće evropske zvijeri i to vuka, medvjeda i risa. U okviru tog projekta, koji je trajao osamnaest mjeseci, fokusirali smo se na medvjeda, gdje su naši nadzornici, u saradnji sa stručnjacima Veterinarskih fakulteta iz Zagreba i Sarajeva, te Biotehničkog fakulteta  i Udruženja lovačkih organizacija iz Bihaća, realizovali aktivnosti na ovom projektu.

Jedan     od rezultata je humano hvatanje jednog medvjeda, veterinarska obrada i njegovo označavanje GPS ogrlicom, što nam omogućava konstantno praćenje njegovog kretanja i životnih navika. Medvjed kojeg smo nazvali LJUTOČ (BH 001) je veoma brzo postao hodajući brend NP “Una”, a ovaj projekat smo nastavili i tokom prošle godine, gdje smo na sličan način znanstveno obradili još jednog medvjeda pod imenom BUK (BH 002). Naše procjene su da na području Nacionalnog parka „Una“ obitava oko 25 primjeraka medvjeda, a za dva koja smo na navedeni način označili, pratimo lokacije na kojima se kreću. Ovaj projekat i naši „hodajući brendovi“ predstavlja još jedan od rariteta, na što smo veoma ponosni. Naše aktivnosti su od samih početaka usmjerene i na inventarizaciju flore i faune u Parku, a tu ističemo i suradnju sa Udruženjem gljivara iz Bihaća sa kojima radimo na identifikaciji vrsta gljiva i njihovih staništa. Kroz projektne aktivnosti vršimo i monitoring šumskih i livadskih sistema, kao i uzorkovanja i ispitivanja poljoprivrednog zemljišta u NP Una.

Ništa manje značajna nije ni aktivnost definisanja poučnih, odnosno edukativnih staza od kojih izdvajamo stazu u dužini od 4,5 kilometra  pod nazivom Putevima prošlosti, te stazu Putevima ljekobilja, a koje vode prema najznačajnijoj atrakciji, vodopadu “Štrbački buk”.

BH BUSINESS MAGAZINE: Koje aktivnosti provodite s ciljem povećanja broja posjeta?

A. MULIĆ: Kada su u pitanju turistički aranžmani jedna od naših težišnih aktivnosti je stvaranje prepoznatljivosti Nacionalnog parka na tržištu i brendiranju svih onih elemenata za koje smatramo da će biti dovoljan razlog konzumetima da posjete Park i uživaju u ovom neponovljivom prirodnom ambijentu.

S tim u vezi pozitivno smo orjentisani prema saradnji sa bilo kojom vrstom medija s ciljem da informacija o svim našim aktivnostima bude pravovremena i afirmativna.

Sve ono čime raspolažemo i šta nudimo naišlo je na izuzetno interesovanje turističkih agencija u čijim ponudama se Nacionalni park “Una” nalazi za turističku sezonu 2015. Na ovakav način su obrađeni dijelovi italijanskog, poljskog, češkog, slovačkog i kanadskog tržišta.

Postoji interes i turističkih agencija iz Kuvajta, da u saradnji sa našim partner-agencijama osmislimo desetodnevne paket aranžmane u koje će se uvrstiti turističke destinacije Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Ovi aranžmani su u fazi kreiranja, a blizina Plitvičkih jezera i Jadranskog mora samo su neki od sadržaja koji će biti neizostavni u ovim ponudama.

 Šansu za povećanje posjete našem području vidim i u boljoj saradnji sa ministarstvima, posebno ministarstvom obrazovanja sa ciljem animiranja učenika svih uzrasta za posjete, ne samo u naš Park, već i druga zaštićena područja u Bosni i Hercegovini.

Jedna od aktivnosti može biti nastava u prirodi, što daje bezbroj načina kvalitetne edukacije mladog naraštaja, od direktnog upoznavanja sa kulturno-historijskom baštinom, upoznavanja flore i faune,te podizanja svijesti iz oblasti ekologije, odnosno značaju očuvanja zdrave i čiste prirodne sredine.

Saradnju po osnovu navedenog već imamo sa određenim brojem škola, ali smatram da ovo pitanje mora biti sistemski riješeno i višestruko korisni rezultati sigurno neće izostati.

ČOVJEK MOŽE NEŠTO, LJUDI MOGU SVE

BH BUSINESS MAGAZINE: U kojoj mjeri područje kojim gospodarite postaje ekonomski samoodrživo?

A.MULIĆ:  Smatram da je još rano govoriti o ekonomskoj samoodrživosti Nacionalnog parka „Una“. Sredstva Vlade FBiH, kao osnivača, Grada Bihać i Unsko-sanskog kantona težišna su po pitanju osiguranja elementarnog poslovanja. Već sam ranije naveo da dio sredstava osiguravamo i od naplate ulaznica. Tako smo 2012. godine registrovali oko 11.000 posjeta, 2013. smo imali oko 30.000, a protekle godine, zbog vremenskih neprilika kojima smo bili svjedoci na čitavom bh. prostoru, evidentirano je oko 33.000 posjetilaca sa plaćenom ulaznicom. Naplatu vršimo samo na 80 % područja tj. u dvije posjetilačke zone i procjenjujemo da je tokom 2014. godine cijeli Park posjetilo oko 65.000 poklonika prirode. To nam stvara dodatnu obavezu da obogatimo postojeće, te kreiramo noveturističke proizvode, a jedan od njih je i turistički voz „Smaragdnom dolinom“, koji bi saobraćao od Bihaća do Martin Broda i nazad.

Otkako sam na čelu menadžmenta Nacionalnog parka „Una“ u medijskim istupima često sam naglašavao odlučnost i jasnu viziju razvoja, sublimiranu kroz izjave da i „najduži put počinje prvim korakom“. Kada su određeni rezultati i prepoznatljivost već ostvareni i postali vidljivi, usvojili smo slogan koji glasi „Čovjek može nešto, a ljudi mogu sve“, želeći naglasiti „da bismo bili uspješni moramo bititim, a da bismo bili tajtim, moramo biti bolji ljudi“. Samo na taj način, ova već sada pozitivna i prepoznatljiva priča o Nacionalnom parku „Una“, u narednom periodu imat će nove, još bogatije i kvalitetnije sadržaje i goste.

BIOGRAFIJA

AMARILDO MULIĆ, rođen je 11.2.1967. godine u Bihaću, gdje je završio osnovu i srednju školu. Još iz tog perioda aktivan je bio u više sportskih udruženja u kojima je nastojao promicati zdrav način života u simbiozi sa prirodom.

Diplomirao je na Hotelijerskom fakultetu u Opatiji 1991. godine. Osam godina, u svojoj branši radio u Italiji. U periodu od 1999. do 2003. godine bio je direktor Turističke zajednice općine Bihać. Šest godina bio je šef kabineta načelnika općine Bihać, a od 2011. godine direktor je Nacionalnog parka „Una“. Dobitnik je brojih nagrada i priznanja od kojih i Najmenadžer iz oblasti turizma u BiH za 2003. godinu, te jedini je dobitnik Plakete „Prijateljokoliša“ u 2013. godini koju dodjeljujeFederalno ministarstvo okoliša i turizma. Dobitnik je nagrade Najmenadžer iz oblastiturizma u BiH i za 2014. godinu. Gosp. Mulić je dobitnik i velikog broja ostalih priznanja od nevladinog sektora, institucija i međunarodnih organizacija za društveni i humanitarni rad, od kojih treba istaći angažman na humanitarnim aktivnostima Centra za nezbrinutu djecu „Duga“ iz Kulen Vakufa. Pod njegovim vodstvom NP “Una“ dobitnik je „Bijele zastave“ koju dodjeljuje Asocijacija GUWAA, u okviru Fondacije Princa Alberta od Monaka, a koja se dodjeljuje za čistoću voda, jezera, mora, podmorja i riječnog dna, a kroz učešće u projektu WWF-a Parkovi Dinaridi,Nacionalni park Una je postao član EUROPARC Federacije 2013. godine. Član je ekološkog Udruženja „Unski smaragdi“, predsjednik Odbojkaškog kluba „Bihać“, član Udruženja lovačkih organizacija„Bihać“, Udruženja sportskih ribolovaca „Bihać“ i Fly-fishing kluba “Una-Fly“ Bihać, kao i Teniskogkluba „Bihać“, te mnogih drugih nevladinih, sportskih, kulturnih i ekoloških organizacija, društava i udruženja. Otac je dvoje djece.