DIPL. ING. ŠUMARSTVA MIRZET KOPIĆ
DOSLJEDNIM PROVOĐENJEM USVOJENIH MJERA
STABILIZOVALI SMO POSLOVANJE I USPJEH NIJE IZOSTAO
Tekst: Rašid Hakić
Fotografije: JP ŠPD ZDK
Kada je, prije nešto manje od dvije godine, Mirzet Kopić imenovan za prvog čovjeka mendžmenta Šumsko-privrednog društva Zeničko-dobojskog kantona, poslovanje bilo je opterećeno brojnim problemima.
U cilju konsolidacije stanja uslijedile su mjere i radnje, koje su krajem protekle godine rezultirale pozitivnim poslovnim efektima, što je za svaku pohvalu, uzme li se u obzir sve, samo ne sređeno stanje u ovoj grani privrede na entitetskom i državnom nivou.
To je i bio povod za razgovor sa gospodinom Kopić, koji je sintezom stručnosti i iskustva, prije imenovanja na navedenu funkciju, uspješno rukovodio Poslovnom jedinicom „Šumarija“ u Olovu, sastavnog dijela privrednog kolektiva na čijem je čelu.
INTEGRACIJOM DO KVALITETNIJEG
GAZDOVANJA PRIRODNIM RESURSOM
BH BUSINESS MAGAZINE: Gospodine Kopić, kako biste u najkraćim crtama, predstavili privredni subjekt na čijem ste čelu ?
M. KOPIĆ: Javno preduzeće “Šumsko-privredno društvo”, nastalo je spajanjem svih preduzeća šumarstava i dijelova drugih preduzeća sa područja Zeničko – dobojskog kantona, koja su se bavila poslovima gospodarenja šumama.
Državnim šumama i šumskim zemljištem gospodari od 1. Januara 2006. godine na području svih dvanaest općina Kantona, na površini od 183.539,10 hektara.
U vlasništvu je države, sa sjedištem Uprave u Zavidovićima, te devet poslovnih jedinica “Šumarija” na području devet općina.
Usvajanjem Zakona o proglašavanju Spomenika prirode “Tajan” 2008. godine donosena je i odluka kojom se upravljanje ovim prirodnim kompleksom povjerava našem preduzeću, čime je dobio status deset poslovne jedinice.
Pravni subjektivitet je zadržan na nivou jedinstvenog privrednog subjekta pod nazivom JP “ŠPD ZDK” d.o.o. Zavidovići, dok poslovne jedinice koje su u sastavu preduzeća nemaju status pravnog lica i ne mogu samostalno nastupati u pravnom prometu sa trećim licima.
Na čelu Uprave društva je direktor, a rad Uprave nadzire i kontroliše Nadzorni odbor , dok Skupština donosi temeljne odluke određene Statutom. Spajanjem organizacionih jedinica, a prethodno samostalnih pravnih subjekata, postigla se efikasnost u upravljanju i gospodarenju šumama.
BH BUSINESS MAGAZINE:Šta predstavlja osnovne karakteristike i težišne planske aktivnosti u oblasti uzgoja i zaštite šuma, proizvodnje i lovstva?
M. KOPIĆ: Šumskogospodarska osnova je osnovni planski dokument sa provođenjem u periodu od 10. godina, kojim su regulisane aktivnosti u oblasti uzgoja i zaštite šuma, te proizvodnje i lovstva.
Plan šumsko-uzgojnih radova u gospodarenju šumama i šumskim zemljištima, rezultat je stanja šuma, ekološko-proizvodnih potencijala, utvrđenih proizvodno-tehničkih ciljeva, sistema gospodarenja i realnih ekonomskih mogućnosti subjekta gospodarenja za realizaciju utvrđenog plana. Plan gajenja šuma, u okviru šumskogospodarske osnove, bavi se pitanjima osnivanja, njegom i podmlađivanjem šumskih sastojina s ciljem optimalnog i trajnog ispunjenja gospodarskih i opštekorisnih funkcija šuma.Težišni plan šumskouzgojnih radova je obavezno održavanje postojećeg stanja i unapređenje dinamike podmlađivanja šuma. Podmlađivanje uključuje održavanje i unapređenje postojećeg stanja šuma, što podrazumijeva obaveznu biološku obnovu šume i šumskih zemljišta kroz imperativ pošumljavanja goleti i šibljaka ispod gornje granice privredne šume, melioracija i konverzije visokih degradiranih i izdanačkih šuma, što podrazumijeva proširenu biološku obnovu šuma.
Što se tiče proizvodnje, glavni prihod je prodaja drvnih sortimenata, dok su sporedni prihodi prodaja sadnica, prihodi od lova i drugo, a naš cilj predstavlja povećanje proizvodnje šumskih drvnih sortimenata kao i aktivnosti u oblasti lovstva.
U narednom periodu planirana je nabavka mehanizovanih sredstava, odnosno šumske i građevinske mehanizacije u cilju povećanja proizvodnje.
ZNATNE POVRŠINE I SEDAMNAEST
GODINA NAKON RATA ONEČIŠĆENE MINAMA
BH BUSINESS MAGAZINE: Koje su posljedice ratnog perioda na područje gazdovanja po osnovu zagađenosti minskoekslozivnim sredstvima i šta je do sada urađeno kada je u pitanju rješavanje navedene problematike ?
M. KOPIĆ: Veliki problem normalnom gazdovanju šumama predstavlja činjenica da je dobar dio šuma i šumskih zemljišta tokom proteklih ratnih dejstava miniran, odnosno zagađen neeksplodiranim ubojnim sredstvima. Od ukupne površine kojom gospodarimo minirane šume i šumska zemljišta su površine 24.550 hektara, gdje na visoke šume sa prirodnom obnovom otpada 67,61%, odnosno uzevši u obzir visoke šume, degradirane šume i kulture to je površina od 79,29% ukupno miniranog područja, te se sa sigurnošću može kazati da je pod minama veliki dio visokokvalitetnih šuma koje bi u normalnom gazdovanju dovele do mnogo lakšeg i povoljnijeg poslovanja preduzeća. Navedena minirana površina predstavlja veliku prepreku svim planskim aktivnostima u šumarstvu, odnosno ima veliki negativan uticaj na privredni razvoj, te su potencijalna žarišta za pojavu potkornjaka i požara, jer se na istim ne mogu provoditi preventivne mjere zaštite šuma, a time ni sanacija istih.
Što se tiče dosadašnjih aktivnosti izvršeno je obilježavanje miniranih površina na terenu i na karti, sačinjena je procedura postupanja sa minsko eksplozivnim sredstvima u cilju smanjenja rizika od mina kroz stalno unapređenje saradnje, razmjene informacija o miniranim područima i harmonizacije zajedničkih aktivnosti sa specijalnim institucijama kao što su MAC, EUFOR i druge institucije i organi koji tretiraju navedenu problematiku.
U proteklom periodu na području ZDK vodile su se pretežno protuminske akcije u cilju stvaranje uslova za siguran povratak izbjeglih i raseljenih lica.
PROTEKLA GODINA U ZNAKU USPJEŠNIH
POSLOVNIH REZULTATA
BH BUSINESS MAGAZINE:Koje aktivnosti je bilo neophodno realizovati da bi, poslije višegodišnje dubioze u poslovanju, proteklu godinu završili sa pozitivnim rezultatom i koji elementi to potvrđuju sa sapekta realizacije fizičkog i finansijskog plana ?
M. KOPIĆ: Za pozitivan finansijski uspjeh trebalo je riješiti niz nagomilanih dugogodišnjih problema, od sistematizacije radnih mjesta i poboljšanja međuljudskih odnosa, raspoređivanje ljudskih resursa na radna mjesta kojima su spremni profesionalno odgovoriti, do ujedinjavanja zajedničkih interesa sa kupcima i dobavljačima.
Na sastancima sa kupcima i dobavljačima analizirali smo njihove potrebe i naše mogućnosti u cilju zadovoljavanja obostranih interesa, uz poštivanje šumskoprivredne osnove i zaštite šumskih resursa.
U prošloj godini napravili smo zavidan poslovni rezultat koji iznosi oko 2 miliona KM dobiti. Od planiranih 385.000 metara kubnih, realizirali smo 388.000 kubika, što znači da smo plan proizvodnje ispunili sa 101 odsto i sve drvne sortimente plasirali prema kupcima.
Od planiranih 33,4 miliona KM za prošlu godinu, realizirali smo više od 33 miliona KM. Takva realizacija nam je omogućila da izmirimo sve obaveze prema zaposlenicima, što je podrazumijavalo isplatu plata, doprinosa i toplih obroka, a u dogovoru sa Sindikatom isplaćen je i regres. Uspjeli smo izmiriti i dio obaveza iz proteklog perioda prema zaposlenicima koji su stekli uslove za penziju. Također, shodno Uredbi o šumama izvršene su i obaveze prema općinama iz 2010. i 2011. godine u iznosu od 500.000 KM.
BH BUSINESS MAGAZINE:Gospodine Kopić, šta predstavlja težišne planske aktivnosti u narednom periodu ?
M. KOPIĆ: U saradnji sa Šumarskim fakultetom u Sarajevu vršimo pripremne radnje za certificiranje po FSC standardima, koje će biti završene tokom narednog mjeseca.
Certificiranje je relativno nov koncept unapređenja kvalitete gospodarenja resursima koji se u potpunosti zasniva na dobrovoljnosti. Smisao bilo kojeg oblika certificiranja sastoji se u potpunosti osiguravanja potvrde da su proizvod, usluga ili proces urađeni na propisan način.
Ključni efekti koji se postižu certificiranjem gospodarenja šumskim resursima su napređenje performansi poslovanja, sa ciljem dostizanja održivog gospodarenje resursima, te povećanje konkurentskih sposobnosti preduzeća šumarstva kroz očuvanje stabilne pozicije na postojećim i bolji pristup novim tržištima.
U narednom periodu akcenat u poslovanju bit će na obogaćivanju teritorija sadnicama i uzgojem postojećeg staništa, te povećanje proizvodnje drvnih sortimenata u skladu sa šumskoprivrednom osnovom.
Značajnu plansku aktivnost predstavlja i ulaganje u osnovna sredstva potrebna za proizvodnju , što porazumijeva izgradnju puteva i mostova, te nabavku buldožera, kamiona i šumskih traktora, a permanentan zadatak je izmirenje obaveza prema državi i drugim povjeriocima, kao i smanjenje troškova poslovanja.
Obzirom na sve navedeno, sa elementima koji garantuju uspješno poslovanje, ovaj privredni subjekt bit će u funkciji pozitivnih ekonomskih, ali i općedruštvenih prilika na području svih općina kojima gravitira, ali i mnogo šire.
BH BUSINESS MAGAZINE: Koliko je uposlenika u privrednom subjektu kojim rukovodite i u kojoj mjeri je pružena šansa mladim da znanja stečena na fakultetu potvrde i primijene u praksi ?
M. KOPIĆ: Trenutno je radno angažovano 968 uposlenih, od čega 265 na određeno vrijeme, primljenih najčešće radi upražnjavanja radnih mjesta invalida II kategorije. Također, u ovom preduzeću pripravnički staž trenutno odrađuje 30 mladih kadrova, šumarske, ekonomske i pravne struke.
JASNO DEFINISANI ODNOSI SA
POSLOVNIM PARTNERIMA
BH BUSINESS MAGAZINE:Koji privredni subjekti imaju status strateških poslovnih partnera i jesu li izraženi problemi kada je u pitanju obostrano poštivanje poslovne etike?
M. KOPIĆ:
Strateški poslovni partneri, odnosno kupci i dobavljači u najvećoj mjeri su preduzeća iz Bosne i Hercegovine.
Među značajnijim kupcima šumskih drvnih sortimenata su NATRON-HAYAT iz Maglaja, PROMINVEST iz Olova, NANSI iz Žepča, TAMEX iz Busovače, SECOM iz Visokog i TURSUN PROM iz Gračanice.
Drugu, ništa manje bitnu grupu kupaca čine građani koji kupuju ogrijevno drvo, putem udruženja penzionera, ili putem maloprodaje.
Na početku poslovne godine potpisuju se ugovori o sukcesivnoj isporuci drvnih sortimenata tokom cijele godine, gdje se itekako vodi računa o elementima ugovora, o čuvanju šuma, isporuci sortimenata i naplati potraživanja
Kada su u pitanju dobavljači među značajnijim su “HIFA” i „SELIMOVIĆ“ iz Tešnja, “JASMIN” iz Žepča, “BRANKOM” iz Laktaša i “INO-PLUS” iz Kaknja, a definisanim elementima poštivanja poslovne etike činimo sve da zadovoljimo potrebe poslovnih partnera od isporuke drvnih sortimenata kupcima do redovitog plaćanja dobavljačima.
BIOGRAFIJA
Mirzet Kopić, rođen je 1962. godine u Milankovićima, nadomak Olova.
Osnovnu i srednju školu završio je u Olovu, a akademsko zvanje diplomiranog inžinjera šumarstva, na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu stekao je 1989. godine.
Iste godine radni angažman započeo je u ŠIP „Stupčanica“ u Olovu kao tehnolog za iskorištavanje šuma, sve do početka ratnih neprilika u BiH.
Ponovno radno angažovanje, u istom privrednom subjektu, nastavio je 1995. godine, na poslovima rukovodioca odjeljenja za projektovanje.
Od 1. Januara 2006. godine, kada je formirana Poslovna jednica “Šumarija” Olovo, bio je rukovodilac iste, a polovinom 2011. godine imenovan je za generalnog direktora JP “ŠPD ZDK” u Zavidovićima. Oženjen je i otac dvoje djece.
Komentari
BH Business Magazine
0 comments