HASAN MURATOVIĆ

OPĆINSKI NAČELNIK- MENADŽER – HASAN MURATOVIĆ, NAČELNIK OPĆINE ŽIVINICE

PERSPEKTIVA OPĆINE ŽIVINICE JE ZAGARANTOVANA

                                                                                                                                   Tekst: Rašid Hakić

                                                                                                                   Fotografije: Općina Živinice

Prije dvanaest godina na području Tuzlanskog kantona po osnovu razvijenosti općina Živinice bila je na šestom mjestu, poslije Tuzle, Gračanice, Gradačca, Srebrenika i Lukavca. Prije nepunih dvanaest godina, voljom građana, za načelnika općine Živinice izabran je Hasan Muratović. I 2004. i 2008. godine, ponovo voljom građana, mandat  je potvrđivan, sa uvijek većim brojem glasova od prethodih. Po istim mjerilima kao i prije dvanaest godina općina Živinice danas je na drugom mjestu, a privatna poduzetnička inicijativa na području ove lokalne zajednice može poslužiti kao urnek mnogim drugim bh.općinama. Šta je u svemu navedenom doprinos općinske administracije u bogaćenju infrastrukturnim sadržajima, na navedena i druga pitanja odgovorio je Hasan Muratović, načelnik Općine.     

BH BUSINESS MAGAZINE: Gospodine Muratović, koji privredni subjekti su bili nosioci razvoja općine Živinice početkom devedesetih godina prošloga stoljeća i šta su osnovne karakteristike privrednog ambijenta u poslijeratnom periodu ?

H. MURATOVIĆ: Nosioci razvoja općine Živinice bili su Rudnik mrkog uglja „Đurđevik“, sa jamskom eksploatacijom u Đurđeviku i površinskom eksploatacijom u Višći,  i drvna industrija „Konjuh“, u kojima je bilo radno angažovano više od 4 000 uposlenika. Privredni ambijent činilo je i nekoliko manjih privrednih subjekata, koji po broju uposlenih i obimu poslovanja, nisu imali značajniju ulogu u kreiranju privrednog ambijenta.  Ono što je predstavljalo   temeljnu osnovu svih društvenih aktivnosti u prvim poslijeratnim godinama , pa tako i dinamike privrednih aktivnosti ogleda se u činjenici da su na području Općine u periodu od 1992. do 1995. godine sačuvane osnovne ljudske vrijednosti. Naime, na ovim prostorima jedinice Armije RBiH bile su multietničkog sastava,  ovdje nismo imali međunacionalnih sukoba , a samim tim ni postkonfliktni sindrom. Dakle, odmah nakon prestanka ratnih strahota ljudi su se okrenuli poslu, pri čemu je došlo do promjene vlasničke strukture i liderskih pozicija u privredi. U poslijeratnom periodu inteziviran je razvoj privatnog sektora, prevashodno malih i srednjih preduzeća, koji su krajem 2008. godine postali nosioci privrednog razvoja, a potvrda toga je broj uposlenih, koji je bio mnogostruko veći od broja radnika u nekada velikim privrednim subjektima. Privredne aktivnosti bile su podređene zakonitostima tržišne ekonomije, sa privatizacijom koja je, kao i u većini drugih bh. sredina, uzela negativan danak. U takvim okolnostima mala i srednja preduzeća, zbog mogućnosti prilagodbe  i sposobnosti menadžera,  preuzela su vodeću ulogu u kreiranju privrednog ambijenta. Danas na području Općine djeluje pet industrijskih zona, među kojima i najuspješnija industrijska zona „Maline“, u kojoj uspješno poslije više od 80 proizvodnih privrednih subjekata.

BH BUSINESS MAGAZINE:  Kakvom ocjenjujete uloga općinske administracije u stvaranju preduslova za još dinamičniji privredni progres ?

H. MURATOVIĆ: Brzina postupanja po zahtjevima privrednika i rješavanja istih je prioritetna, sa aspekta privlačenja potencijalnih investitora, obzirom na odredinice  Zakona o građevinskom zemljištu, po kojima ni jedna općina ne može besplatno dodijeliti zemljište. S tim u vezi, a u cilju stvaranja što povoljnijih uslova za investiranje i stimulacije privrednika smanjili smo komunalnu naknadu i utvrdili maksimalno niske procjene vrijednosti kao osnovice za obračun i rente i cijene zemljišta.  Kako bi sve navedeno funkcionisalo na što ekspeditiniji način, a time i vizija razvoja bila provedena u praksu formirali smo Službu za lokalni ekonomski razvoj, čiji efekti rada su više nego očiti.

U DRUŠTVU NAJVEĆIH PROIZVOĐAČA MLIJEKA NA PODRUČJU BIH

BH BUSINESS MAGAZINE: U kojoj mjeri je recesija uticala na privredne tokove na području lokalne zajednice i je li ista rezultirala jačanju onih privrednih grana koje su u ranijem periodu bile nedovoljno iskorištene ?

H. MURATOVIĆ:  Obzirom na neznatnu ulogu bh. privrede na ekonomske tokove u makro okruženju posljedice recesije osjetile su se znatno kasnije u odnosu na druge privredno stabilnije i razvijenije zemlje. Samim tim, recesija, sa kojom smo suočeni, sasvim je izvjesno da će duže i potrajati. Međutim svaka kriza na određen način je i šansa za one koji su najpoduzetniji i smatram da u takvim okolnostima privrednici imaju šansu da potvrde ispravnost poslovne orjentacije . U svemu navedenom značajnu ulogu imaju lon poslovi, što omogućava angažovanju značajnijeg broja radnika, a težište aktivnosti usmjerili smo na očuvanje postojećih radnih mjesta. Dokaz toga je i Drvna industrija „Konjuh“,  gdje smo, bez obzira na vlasničke odnose, u saradnji sa kantonalnom i federalnom vladom, uključeni u revitalizaciju i stabilizaciju poslovanja. Druga oblast na čiji razvoj smo, u periodu recesije posebno ponosni jeste poljoprivreda. Potvrda toga je 1 300 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta koje je u funkciji je stvaranja nove vrijednosti, pri čemu se, primjera radi, hrana proizvedena na zakupljenom zemljištu koristi za potrebe brojnih farmi muznih krava, koje egzistiraju na našem području. Više od 400 proizvođača na malim i velikim farmama tokom godine proizvedu oko 10 500 000 litara mlijeka, što putem kooperantskih odnosa  sa prerađivačima mlijeka, bude plasirano na tržište.  Time općina Živinice pripada društvu najvećih proizvođača mlijeka u državi. Smatram da će lokalna zajednica, bez obzira što to nije u njenoj nadležnosti, morati sve više baviti upošljavanjem. S tim u vezi lično ću se angažovati na dodatnom stimulisanju poljoprivrednike, na način obezbjeđenja sredstava  za osiguranje sa nivoa FBiH, kantona, pa čak i općine, u periodu od godinu-dvije dana, a sve u cilju zaživljanja  prakse da poljoprivrednici postanu osiguranici i time obezbijede zdravstvenu zaštitu i druge prinadležnosti, uzimajući u obzir i penziju.

ZNAČAJNI INFRASTRUKTURNI SADRŽAJI

BH BUSINESS MAGAZINE: Nesumnjivo je da ste kandidaturom za načelnika imali i jasnu viziju razvoja ove lokalne sredine. Šta je predstavljalo osnovni parametar razvojne strategije i koji elementi potvrđuju realizaciju planskih aktivnosti ?

H. MURATOVIĆ: Izborom za načelnika općine  Živinice reper  uspješnosti  bila mi je prosječno razvijena općina u Sloveniji, što je predstavljalo temeljni element vizije razvoja ove lokalne zajednice u proteklih dvanaest godina. U ovom kontekstu postavljalo se, a i danas je aktuelno pitanje zašto želimo u Evropu, gdje, u suštini i jesmo?  Ono što nama treba jeste implementacija evropskih standarda, čime ćemo na nadirektniji način biti dio Evrope, što, pored ostalog, podrazumijeva i razvoj infrastrukture. U kojoj mjeri je Općina Živinice implementirala evropske standarde potvrđuje i podatak da je od 2000. godine, nekada makadamskih do danas asfaltirano 453 kilometra puteva. Naš cilj je da do kraja godine asfaltiramo i preostale tri putne dionice prema Džebarima, Djedniku i Zemunima, čime ćemo i najudaljenija mjesta „povezati“ u jedinstvenu asfaltnu mrežu na području općine Živinice, što je infrastrukturni nivo srednje razvijene općine u Sloveniji. Ti asfaltni putevi selo su približili gradu i sa stanovišta znatno boljih uslova za plasman na tržište svega onoga što se proizvede  na seoskim imanjima, komfor života i kulturu življenja, jer dobrim putevima iz najudaljenijih krajeva za petnaestak minuta omogućen je dolazak u centar Općine. Navedeno je popraćeno i drugim infrastrukturnim projektima i to instalisanjem ulične javne rasvjete u dužini od 236 kilometara, kvalitetnom elektrodistributivnom i ptt mrežom, kablovskom televizijom i svim drugim segmentima koji život čine uistinu konfornijim i kvalitetnijim. Posebno bih naglasio rješavanje pitanja vodosnabdijevanja, sa akcentom na prečišćavanje otpadnih voda.  Trenutno smo po tom osnovu najveće bh. gradilište, gdje je u fazi izrade postrojenje za tretman otpadnih voda ekvivalenta 42 000 stanovnika, za čitav grad i šire gradsko područje. Za realizaciju navedenog projekta do sada je obezbijeđeno oko sedam miliona KM grant sredstava putem Svjetske banke, Evropske komisije i međunarodnih fondova, s ciljem da privredni subjekt koji upravlja ovim resursima posluje na zdravim osnovama, bez kreditnih zaduženja i da jezero Modrac bude rasurs pitke vode za veći dio tuzlanskog kantona.

———————————————————————————————————————————-

MODERNA UPRAVA

BH BUSINESS MAGAZINE: U kojoj mjeri i na koji način je općinska administracija kvalitetan servis za pružanje usluga građanima i privredi ?

H. MURATOVIĆ: Kada je u pitanju korištenje informatičkih tehnologija na području Općine djeluje jedinstven elektronski sistem uz korištenje najmodernijeg softvera, a u Centru za pružanje usluga građanima mogu se završiti svi poslovi najednom mjestu. Išli smo i korak dalje, te smo putem zvanične web stranice Općine omogućili pristup obrascima, popunjavanju i slanju istih u odgovarajuće službe, a status „predmeta“  moguće je utvrditi putem sms-a. Trenutno je u fazi  i digitalizacija katastra i vrlo brzo će svi zahtjevi i pitanja biti rješavani u najkraćem vremenskom periodu.

————————————————————————————————————————————-

ULOGA MLADIH U KREIRANJU POZITIVNOG DRUŠTVENOG AMBIJENTA

BH BUSINESS MAGAZINE: Generalno posmatrano, mladi Bosne i Hercegovine su u dobroj mjeri marginalizovani. Da li je mladima na području općine Živinice omogućen bolji društveni angažman i  šta se čini kako bi riješili jedno od osnovnih egistencijalnih pitanja- zapošljavanje ?

H. MURATOVIĆ: Osnovni problem sa kojim se suočavaju mladi obrazovani ljudi jeste što nemaju priliku za zaposlenjem i  u cilju rješavanja tog pitanja općina Živinice ima set mjera koje se tiču statusa i položaja populacije o kojoj je riječ. U viziji razvoja Općine navedeno je da će ova lokalna zajednica biti perspektivna, lijepa i čista, poželjna za život svih građana bez obzira na njihovu vjersku, nacionalnu i socijalnu pripadnost, u kojoj će naša djeca poželjeti da ostanu, stvaraju i rade, a ne da odlaze. U tom cilju uradili smo dosta toga da se mladi mogu baviti korisnim stvarima i da ne budu prepušteni „ulici“ i svim pošastima koji haraju našim društvom. Pored ostalog omogućili smo im da se bave sportom izgradivši sportsku dvoranu, tridesetak sportskih poligona, finansijski podržavamo Olimpijadu učenika osnovnih i srednjih škola, a na godišnjem nivou izdvajamo oko milion KM za razvoj kako masovnog,  tako i vrhunskog sporta. Ponosni smo što je Rukometni klub „Konjuh“ gotovo svake godine učesnik međunarodnih takmičenja, čime su Živinice postale prepoznatljive kao grad rukometa i mnogih drugih sportova. Isto tako mladima smo omogućili da se bave kulturno-zabavnim aktivnostima kroz gradsko pozorište, Bosanski kulturni centar, dva kulturno-umjetnička društva, duvački orkestar, gradski hor  i druge sadržaje, putem kojih mladi mogu da ispolje svoju energiju,  i iskažu vlastite sklonosti i afinitete. Posebno je to izraženo kroz nevladin sektor, odnosno omladinska udruženja. Formirali smo i Omladinsku banku gdje se mladim i obrazovanim ljudima omogućava da budu menadžeri i poduzetnici koji sa malo novca mogu realizovati projekte značajne za sredinu u kojoj žive. Ipak, ono što je najkonkretniji doprinos je stipendiranje učenika i studenata, te program volontiranja akademski obrazovanih mladih ljudi. Svake godine to se realizuje na način objavljivanja javnog poziva svim javnim i privatnim privrednim subjektima koje imaju iskazanu potrebu  za volonterima. Nakon sačinjene specifikacije potražnje kadrova slijedi objavljivanje konkursa, na kojem se poštuje jedno jedino pravilo, a to je pravo prednosti onih koji su duže na evidenciji  Biroa za zapošljavanje. Isto tako i kod stipendiranja imamo jasno definisane kriterije koji daju prednost nadarenim učenicima i studentima, onima sa slabijim socijalnim stanjem, te učešće njihovih roditelja u odbrambeno-oslobodilačkom ratu.

BH BUSINESS MAGAZINE: Kakvom ocjenjujete saradnju sa susjednim općinama i realizacijom kojih projekata to možete ilustrovati ?

H. MURATOVIĆ: Prije dvanaest godina na području TK po osnovu razvijenosti općina Živinice  bila je na šestom mjestu, poslije Tuzle, Gračanice, Gradačca, Srebrenika i Lukavca. Danas s ponosom mogu reći da smo drugorangirani po svim elementima i ispred nas je samo Tuzla. Prije rata na području Općine Živinice živjelo je 56 000, a danas 100 700 stanovnika. Prije dvanaest godina općinski Budžet iznosio je 3,5 miliona KM, a ovogodišnji iznosi 18,5 miliona KM. Odgovor na pitanje kako je to urađeno činjenica činjenica  da sam lično, a i moji saradnici prihvatili ulogu menadžera, a ne pukih adminstrativaca. Rezultat takvog pristupa radu je punjenje Budžeta neporeskim prihodima u iznosu od 50 posto. U tome je tajna našeg uspjeha.   Što se tiče saradnje sa susjednim općinama i uloge općine Živinice u mikro okruženju, nametnuli smo  se kao subregionalni centar TK za općinu Banoviće i Kladanj, a dijelom i općinu Kalesija. Što se tiče konkretnih projekata u toku je realizacija projekta subregionalne sanitarne deponije u saradnji sa općinama Banovići i Kladanj, za što su obezbijeđena sredstva Svjetske banke. Dobru saradnju imamo i sa općinom Šekovići  o čemu svjedoče brojni realizovani projekti od kojih put od Živinica do Šekovića izgrađen u režiji tada još entitetskih vojih komponenti, u periodu kada Oružane snage BiH nisu bile formirane.

RAVNOMJERAN RAZVOJ OPĆINSKOG PODRUČJA

BH BUSINESS MAGAZINE: Na koji način se očituje saradnja sa mjesnim zajednicama i šta se čini kako bi razvoj na čitavom području lokalne zajednice bio ujednačen ?

H. MURATOVIĆ: Tajna našeg infrastrukturnog razvoja je prije svega u zdravom i razvijenom partnerstvu između Općine i građana, kao i Općine i privrednih subjekata. S tim u vezi usmjereni smo na podršku investicionim aktivnostima u mjesnim zajednicama kroz projekte pod nazivom „Marka na marku“. To znači da, u partnerstvu sa građanima i sredstvima koje obezbijede na nivou mjesnih zajednica, u istom tolikom iznosu učestvuje i Općina sa sredstvima iz Budžeta, čime se realizuju projekti koje mjesne zajednice smatraju prioritetnim. Na taj način svake godine se u inftastrukturne projekte investita oko četiri miliona KM. Bitno je naglasiti i to da su u ovom slučaju sredstva građana inicijalna i u najvećoj mjeri služe kao avans izvođačima, a za isplatu drugog dijela sredstava Općina preuzima obavezu na sebe, čime smo budžetski deficit pretvorili u beskamatni kredit za razvoj lokalne zajednice.  Od oko 300 kilometara kvadratnih, koliko zauzima područje općine Živinice 65 posto je ravničarsko, gusto naseljeno, ekonomski stabilno i omogućava realizaciju projekta „ Marka na marku“. Preostalih 35 posto je brdsko-planinsko područje bez dovoljnog broja ljudi i privrednih subjekata.  S ciljem razvoja i ovog dijela lokalne zajednice formirali smo Grupu za ruralna područja i na osnovu iste napravili fond za pomoć nerazvijenima i sredstva obezbijeđena od rudnika i šuma po osnovu koncesija usmjeravamo u taj fond, što je rezultiralo da su ruralna područja u znatnoj mjeri dostigla nivo razvijenih područja. Već sam naglasio da je ćemo upravo u ruralnim područjima asfaltirati preostale dionice puta, čime ćemo imati ravnopravan, odnosno policentričan razvoj lokalne zajednice.

————————————————————————————————————————————

DOBAT TIM KLJUČ JE USPJEHA

BH BUSINESS MAGAZINE: Kakav je Vaš stav o sintezi „Općinski načelnik – menadžer“ ?

H. MURATOVIĆ: Evropska povelje o principima lokalne samouprave definisala je mogućnost veće kreativnosti lidera lokalne zajednice i njegovog tima. To znači da je neophodno sagledati specifičnosti lokalne zajednice i te elemente pretoriti u prednosti. Biti dobar menadžer u lokalnoj zajednici znači imati dobar tim i realne ulazne parametre za donošenje odluka, koristeći pri tome specifičnosti svake privredne grane. Poenta svega je da ljude zadržimo na ovim prostorima kako bi stvarali i radili. Bosna i Hercegovina, ako već ne može biti ozbiljan faktor u informacionim tehnologijama i autoindustriji, sasvim je sigurno da može proizvesti zdravu hranu. Isto tako moramo uložiti napore da iskoristimo raspoložive potencijale i umjesto da kvalitetno bosansko drvo izvozimo kao poluproizvod, na kojem drugi ostvaruju extra profit, isto mora biti oplemenjeno kao finalni proizvod. Potvrdu toga imamo u bliskoj prošlosti, kada su proizvodi „Konjuha“ zadovoljavali najveće svjetske standarde. Siguran sam da je to moguće i danas.

————————————————————————————————————————————-

BH BUSINESS MAGAZINE: Koje aktivnosti je neophodno realizovati kako bi općina Živinice bila sredina ugodnog življenja u pravom smislu te riječi ?

H. MURATOVIĆ: Osnovne aktivnosti u narednom periodu bit će usmjerene na  kvalitetno rješavanje pitanja kanalizacije u ruralnim područjima i problema aerozagađenja, što podrazumijeva realizaciju projekta toplifikacije. Obzirom na značaj i veličinu projekta to se ne može riješiti bez pomoći Elektroprivrede, koja bi finansirala izgradnju magistralnog vrelovoda od Termoelektrane Tuzla do Živinica, a lokalna zajednica izgradnju sekundarne mreže. Na taj način kvalitetno bismo riješili problem aerozagađenja, koje uzrokuje oko šest hiljada manjih kotlovnica, čije posljedice nas svrsavaju na neslavno prvo mjesto po osnovu oboljenja djece od bolesti respiratornog trakta. Ukoliko ne budemo imali razumijevanja od strane Elektroprivrede, bit ćemo primorani pristupiti alternativnom rješenju, što bi podrazumijevalo izgradnju gradske toplane sa instalisanim savremenim filterima. Ipak, uzimajući u obzir sve do sada realizovano sasvim opravdano mogu konstatovati  da je praksi opravdan usvojeni slogan „Živinice-sigurna perspektiva“, kako u svakodnevnom životu i građana, tako i  ekspanziji privrednih aktivnosti.