MIRA JOVIĆ

MIRA JOVIĆ, DIREKTORICA UDRUGE PODUZETNIKA I POSLODAVACA ŽEPČE

REALNI I JAVNI SEKTOR

TREBAJU PODJEDNAKO PODNIJETI TERET

EKONOMSKOG STANJA U BIH

Tekst Rašid Hakić

         Fotografije Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče

Prema ocjenama specijaliziranog časopisa za direktna strana ulaganja područje BEAR-a, koje čine općine Žepče, Teslić i Tešanj, svrstane su u „Top 10“ južnoevropskih regija u kategoriji najboljih evropskih investicijskih lokacija prema troškovnoj efikasnosti.

Ovo je značajan rezultat i priznanje za Žepče i susjedne dvije općine i napore koje ulažu u promociji investicionih prednosti, sa krajnjim ciljem povećanja nivoa direktnih stranih investicija i povećanja broja održivih radnih mjesta u ovoj mikro regiji.

Pozitivnom privrednom miljeu općine Žepče, uprkos brojnim eksternim elementima koji opterećuju poslovanje privrednih društava, umnogome doprinosi i Udruga poduzetnika i poslodavaca (UPIP), koja djeluje na području ove lokalne zajednice i svojevrstan je urnek u kojoj mjeri nevladin sektor može biti u funkciji stvaranja novih vrijednosti.

Najveća zasluga za uspješno poslovanje UPIP-a pripada gospođi Miri Jović, koja sa rijetko viđenom pozitivnom energijom, u sintezi sa stručnošću i iskustvu najbližih saradnika i brojnih članica, svakodnevno bilježi značajne pomake u različitim, ali na svoj način komplementarnim djelatnostima.

BH BUSINESS MAGAZINE:

 Gospođo Jović, šta su osnovna obilježja privrednog ambijenta općine Žepče i ko su nosioci privrednog razvoja?

MIRA JOVIĆ:

Prije nekoliko godina gospodarstvo u općini Žepče imalo je značajnu uzlaznu putanju. Poduzeća u sektorima drvoprerade, metala, građevinarstva, tekstila, grijanja i klimatizacije, poljoprivrede, trgovine, ugostiteljstva i obrti raznih djelatnosti, radila su punim kapacitetima za domaće i ino tržište.

Poremećaji na tržištu, ekonomska kriza, uvjeti poslovanja u BiH i to poslovni ambijent, nameti i propisi, nepovoljna financijska sredstva i nelojalna konkurencija, uticali su na znatno smanjenje poslovnih aktivnosti, vrlo otežano poslovanje i gašenje poduzeća, a samim tim i smanjenje broja uposlenih.

Nosioci gospodarskog razvoja su  privatna poduzeća, obrti i obiteljska poljoprivredna gazdinstva koja djeluju u neformalnom sektoru, a najveći broj uposlenih trenutno je u tekstilnoj industriji.

SINTEZOM STRUČNOSTI, INOVATIVNOSTI I HTIJENJA DO RESPEKTA VRIJEDNIH REZULTATA

BH BUSINESS MAGAZINE:

Koja su područja djelovanja Udruge, kada  je osnovana, ko su osnivači i u kojoj mjeri su, u dosadašnjem djelovanju, ispunjeni misija i vizija ?

MIRA JOVIĆ:

Udrugu poduzetnika i poslodavaca Žepče, kao nevladinu i neprofitnu organizaciju osnovali su poduzetnici općine Žepče 1999. godine.  Djeluje samostalno i u partnerstvu, na području općine, Bosni i Hercegovini i prekograničnim područjima.

Osnivanjem Udruge utvrđeni  su misija, vizija i pravci djelovanja kroz koje je trebalo ispuniti iste. Aktivnosti Udruge su i usmjerene na pravce djelovanja:

•        Razvoja fizičke i poslovne infrastrukture kao osnove za razvoj ekonomskih aktivnosti,

•        Razvoja gospodarstva kroz razvoj poduzetništva, razvoj MSP, obrta, ruralni razvoj i razvoj turizma,

•        Razvoja ljudskih resursa prema potrebama razvoja gospodarstva,

•        Promoviranja gospodarstva, inovativnih pristupa, novih znanja i dobre prakse iz zemlje i inozemstva,

•        Podrške MSP putem treninga i edukacija,

•        Podrške razvoju ljudskih resursa kroz programe edukacije neuposlenih osoba,

•        Praćenju i analiziranju politike ruralnog razvoja, te predlaganju mjera za ruralni razvoj, te

•        Poticanju suradnje i posredovanja u povezivanju sudionika važnih za gospodarski razvoj.

Ovisno o financijskim sredstvima, mogućnosti utjecaja nevladinih organizacija kao i broju i profilu djelatnika Udruge, uspjeli smo implementirati značajan broj aktivnosti iz utvrđenih pravaca djelovanja, a samim tim i ostvariti dio misije i vizije. Moram napomenuti  da je za ostvarenje misije i vizije potrebno sudjelovanje i drugih institucija i često nismo u mogućnosti na to uticati.

U radu primjenjujemo princip „odozdo prema gore“.

 To podrazumijeva da aktivnosti usmjeravamo ka potrebama i rješavanju problema članica UPIP-a, što smo organizirali kroz hard i soft podršku.

Hard podrška ogleda se u uspostavljenju poslovnog inkubatora i agroinkubatora, kao infrastrukturne podrške razvoju biznisa , koji prvenstveno omogućuju korištenje poslovnih prostora i raspolagajuće opreme, pod mnogo povoljnijim uvjetima od tržišnih, što predstavlja posebnu pogodnost za poduzeća.

Poslovni inkubator prilagođen je i prilagađava se potrebama trenutnih i budućih poduzetnika iz različitih sektora, dok koncept usluga Agroinkubatora ima drugačiji pristup inkubiranju i razvoju agrobiznisa.

Korisnicima inkubatora pružaju se različite savjetodavne usluge, administrativno-tehnička podrška, najam poslovnog prostora za razvoj poslovnih aktivnosti, čije cijene su daleko niže od tržišnih, edukacije, usluge izrade biznis planova i projekata, promocija i tržište, primjena novih tehnologija i izrada novih proizvoda. Uspostavljanje mašinkog prstena sastoji se od  opreme za preradu i doradu proizvoda, što stvara veću dodanu vrijednost proizvoda, smanjuju se troškovi nabavke opreme kod poduzetnika i troškovi proizvodnje novih proizvoda. Bitno je naglasiti da je korištenje ove opreme uređeno pravilima koja, između ostalog, utvrđuju i korisnici.

Soft podrška podrazumijeva pružanje administrativno-tehničkih usluga, edukaciju, izradu projekata i biznis planova za korisnike, promociju, sajmove, istraživanje i iznalaženje tržišta, umrežavanje, kako na lokalnom tako i na regionalnom nivou  sa akcentom na BiH, i Hrvatsku, te ostale usluge koje se traže od korisnika inkubatora.

Usluge u Agroinkubatoru proširene su na organiziranje i praćenje primarne poljoprivredne  proizvodnje i prerade, zajedničko korištenje opreme za preradu, doradu, finalizaciju proizvoda i plasiranje na tržište. Kriteriji korištenja inkubatora i opseg usluga koje se pružaju u inkubatorima kreiraju se prema potrebama njihovih korisnika, onih kojima su inkubatori namijenjeni, jer se samo na taj način  može omogućiti direktna podrška biznisu.

Kako smo to postigli?

Iskoristili smo mogućnost korištenja sredstava fondova Evropske unije, drugih međunarodnih fondova, fondova ambasada i uz sufinanciranje do 15 posto od resornih ministarstava i općine Žepče.

Sve to ne bi bilo dovoljno bez podrške članica i veliki trud menadžmenta UPIP-a.

BH BUSINESS MAGAZINE:

Koji su odjeli UPIP-a i koje aktivnosti realizuju?

MIRA JOVIĆ:

UPIP Žepče djeluje kroz poslovni inkubator, agroinkubator, ogledno dobro i odjel kućne radinosti.

Poslovni inkubator je počeo sa radom 2004. godine.

Inkubirano je 21 poduzeće različitih proizvodnih djelatnosti sa preko 100 uposlenih radnika, sa raspoloživom površinom od 980 metara kvadratnih, 6 prostora za poduzeća, prostorom za opremu mašinskog prstena i preradu ljekovitog i aromatičnog bilja i uredskim prostorijama UPIP-a. Namijenjen je prvenstveno osobama i poduzećima orijentiranim ka proizvodnim ili uslužnim djelatnostima, koje su u funkciji proizvodnje i većeg zapošljavanja.

U BiH djeluje 12 inkubatora, koji raspolažu sa oko 29.500 metara kvadratnih proizvodno-poslovnog prostora, a u njima je inkubirano 230 firmi sa oko 1100 zaposlenih.

Osnovana je i Mreža inbukatora u BiH sa ciljem zajedničkog rada na jačanju inkubatora, prevashodno infrastrukturnih i menadžerskih, umrežavanju i pokretanju inicijativa za poboljšanje poslovnog okruženja i razvoj poduzetništva.

„LEDnet mreža“, odnosno mreža organizacija koje rade na ekonomskom razvoju BiH, uspostavljena je 2012. godine, a kao rezultat rada iste identificirane su prepreke i problemi poslovanja, parafiskalni nameti, te dati konkretni prijedlozi sa mapiranim institucijama koje bi trebale raditi na otklanjanju istih. Suradnja sa udruženjima poduzetnika i ostalim udruženjima pomaže da se identificira problematika poslovanja kao i preporuke za njihovo ublažavanje i otklanjanje, te udruživanjem u kantonalna udruženja i suradnja sa federalnim udruženjem poslodavaca  s ciljem da omogući komunikaciju  sa vlastima.

Agroinkubator je počeo sa radom 2008. godine i ima za cilj razvoj agrobiznisa. Članice su MSP-a, obrta, udruženja, zadruga i obiteljska poljoprivredna gazdinstva( OPG)  iz sektora agrobiznisa.

Umrežavanjem aktera iz sektora agrobiznisa omogućen je opstanak i proširenje postojećih poslovnih aktivnosti, pokrenuti su novi biznisi u ruralnim područjima,kojima se doprinijelo stvaranju novih radnih mjesta, odnosno samozapošljavanje putem plasteničke proizvodnje, podizanje novih i održavanje postojećih nasada voća, te plantažni uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja.

U sklopu Agroinkubatora, dostupne su usluge stručno savjetodavne službe  i to poslovni i tehnički savjeti, planiranja poslovnog poduhvata, odnosno organiziranje i održavanje obuka i edukativnih radionica iz sektora agrobiznisa, izrada projekata i biznis planova iz oblasti agrobiznisa.Agroinkubator raspolaže površinom od 680 metara kvadratnih, uredom za udruge i zadruge  iz oblasti agrobiznisa, salu sa opremom za sastanke, konferencije i druge sadržaje kapaciteta oko 100 osoba, akreditovanu pedološku laboratoriju za ispitivanje plodnosti tla, hladnjaču kapaciteta 300 metara kubnih  na +4 stepena Celzijusa, skladišni prostor, opremu za destilaciju eteričnih ulja i to fiksne i mobilne destilatore, višenamjensku sušaru kapaciteta 40 metara kvadratnih, mobilnu sušaru  kapaciteta 10 metara kvadratnih aktivnog prostora, mini proizvodnu linija za preradu voća i povrća, proizvodnju sokova, džemova, voćnih pulpi, ajvara i paradajz sosa, opremu za proizvodnja čipsa od jabuke, uređaje za mjerenja vlage u biljci, odvajanje lista od stabljike, usitnjavanje lista, sjeckalice i pakiranje gotovih proizvoda.

„AgroMAP mreža“, odnosno mreža sakupljača, proizvođača i prerađivača ljekovitog i aromatičnog bilja u BiH uspostavljena je 2011. godine, a 25 članova mreže MSP, obrti, udruženja, zadruge iz BiH okupljaju oko 2000 kooperanata.  Prije dvije godine uspostavljena je prekogranična „MAP mreža“, odnosno mreža sakupljača, proizvođača i prerađivača ljekovitog i aromatičnog bilja iz Hrvatske i BiH.

Članice su MSP, obrti, udruženja, zadruge i OPG, a iste godine uspostavljen je „Mašinski prsten“ AgroMAP mreže, koji čini oprema za preradu i doradu ljekovitog i aromatičnog bilja za potrebe članica, a oprema je mobilna i fiksna.

Instalirana je oprema za proizvodnju eteričnih ulja, sušara za voće i povrće, ljekovito i aromatično bilje, te oprema za proizvodnju čipsa od jabuke. U 2014. godini, započeta je uspostava „Poljoprivredno-prehrambenog  inovacijskog centra“,  koji je namijenjen  za primjenu inovacijskih tehnika i tehnologija u procesu prerade voća i povrća.

Ogledno dobro, osnovano 2004. godine, prvenstveno služi za eksperimentalni uzgoj i obuku poljoprivrednih  proizvođača iz plasteničke proizvodnje, uzgoja ljekovitog bilja i uzgoja presadnica voća. Na površini od 20.000 metara kvadratnih instalirano je pet plastenika ukupne površine 500 metara kvaratnih, izgrađen prateći objekt alatnica, podignuti nasadi ljekovitog bilja Melissa Officinalis, Lavandula Vera i Salvia Officinalis, pokrenuta proizvodnja presadnica voća jabuka i krušaka i zasađene različite kulture povrća na otvorenom. Na oglednom dobru, postavljen je i ogledni pčelinjak sa 10 košnica pčela u organizaciji Udruženja pčelara iz Žepča, korisnika Agroinkubatora Žepče, čija je namjena praktična obuka mladih pčelara. Kućna radinost, kao još jedan od odjela UPIP-a, aktivna je od 2004. godine  za   neuposlene žene, koje žele očuvati tradiciju i revitalizaciju starih zanata. Program rada kućne radinosti predviđa kontinuiranu edukaciju i praktičnu obuku za rad u oblasti kućne radinosti, izradu odjevnih proizvoda od vune i konca, izradu unikatnih tepiha od jagnjećeg krzna, promociju proizvoda iz kućne radinosti putem kulturnih manifestacija, izložbi i javnih nastupa, te pružanje pomoći ženama u pokretanju vlastitih biznisa u oblasti kućne radinosti.

POTVRDA MOGUĆNOSTI AGRARA

BH BUSINESS MAGAZINE:

Koji su do sada realizovani projekti UPIP-a, sa kakvim efektima i koji su projekti u fazi realizacije ?

MIRA JOVIĆ:

Samostalno i u partnerstvu sa organizacijama koje imaju isti ili sličan djelokrug aktivnosti, u periodu od 1999. do 2015. godine menadžment UPIP-a Žepče je realizirao 42 projekta koji su financirani od bh. institucija i  inostranih fondova, od čega 90 posto od EU fondova.

Aktivnosti realiziranih projekata su usmjerene na pružanje tehničko-savjetodavne podrške članicama i korisnicima, razvoj infrastrukturne podrške, ruralni razvoj, razvoj socijalnog poduzetništva,  promociju i rezultirale su uključivanjem oko 200 poduzeća i obrta i oko 3000 krajnjih korisnika, fizičkih  lica u različite projektne aktivnosti, podizanjem razine znanja i vještina kod 4500 učesnika kroz provođenje 400 edukacija iz različitih sektora, te stjecanjem radnog iskustva za 15 pripravnika, podrškom razvoju poslovnih aktivnosti članova, korisnika usluga kroz pružanje više od 3000 profesionalnih usluga i izradu oko 500 projekata i biznis planova, jačanjem i razvojem primarne poljoprivredne proizvodnje obiteljskih poljoprivrednih gazdinstava kroz podizanje nasada ljekovitog bilja na površini od 90.000 metara kvadratnih, najvećim dijelom matičnjak Melissa Officinalis, pokretanje plasteničke proizvodnje kod 38 korisnika, podizanje 40 voćnjaka sa ukupno 18.000 sadnica visokostabljašica i 97.000 metara kvadratnih nasada jagodičastog voća,   organiziranje proizvodnje i plasman na tržište krastavca kornišona na površini od 10.000 metara kvadratnih, osiguranje stočnog fonda  i to 6.000 komada goveda, ovaca, svinja i peradi, unapređenjem primarne poljoprivredne proizvodnje na obiteljskim poljoprivrednim gazdinstvima kroz vršenje analiza kvaliteta tla na više od 650 parcela, instaliranje sistema za navodnjavanje na 90.000 metara kvadratnih i protugradnih mreža na 42.000 metara kvadratnih nasada jagodičastog voća, korištenje 100 kompleta poljoprivredne mehanizacije, sadilice za zeljasto bilje i 10 motornih leđnih prskalica.

Omogućavanjem proizvodnje proizvoda sa većom dodanom vrijednošću kroz korištenje oprema za  preradu i doradu ljekovitog i aromatičnog bilja, Mašinski prsten sa fiksnom i mobilnom opremom za preradu, koji je dijelom smješten u inkubatorima, a dijelom se nalazi kod članica AgroMAP mreže. Proizvedeni su novi proizvodi i to organsko eterično ulje matičnjaka, Melissa Officinalis, mješavine ulja za masažu, biljni sapuni, melemi, kreme i  tinkture.

Omogućavanjem proizvodnje prehrambenih proizvoda, korištenjem hladnjače za prihvat i skladištenje poljoprivrednih proizvoda i opreme za preradu voća i povrća u sušari, proizvodnoj liniji za čips od jabuke, proizvodnoj liniji za džemove, sokove i različite vrste zimnice.

Jačanjem prepoznatljivosti i tržišne pozicioniranosti članova UPIP-a i AgroMAP mreže na domaćem i inostranim tržištima kroz promociju i izlaganja na 20 domaćih i inostranih sajmova.

Revitalizacijom uvjeta života i poslovnih aktivnosti u poplavljenim područjima kroz obnovu infrastrukture, pored ostalog i rekonstrukcija žičanog mosta i dijela putne komunikacije, te aktivnosti u sektoru agrobiznisa, odnosno obnavljanje plasteničke proizvodnje, i nabavke sjemensko-sadnog materijala. Izradom 19 strateških dokumenata i analiza s ciljem pokretanja inicijativa, davanja preporuka, mjera i politika za ekonomski razvoja i to:

–        Analize stanja poslovanja i ljudskih resursa na području općine Žepče,

–        Učešća u izradi Strategije razvoja općine Žepče,

–        Analize stanja i prepreka za razvoj agrobiznisa na području općina Žepče, Zavidovići i Maglaj,

–        Lokalnog akcionog plana zapošljavanja za MZ Željezno Polje,

–        Socio-ekonomske analize deset ruralnih MZ-a općine Zenica,

–        Analize stanja i mogućnosti razvoja agrobiznisa i prehrambene industrije regija Centralna Bosna,

–        Analize potreba i mogućnosti OPG iz sektora agrobiznisa,

–        Studije izvodljivosti uspostave mreže prodavnica koje bi se bavile distribucijom proizvoda malih farmera,

–        Analize stanja siromaštva i mapiranje aktera u lancu vrijednosti za općinu Žepče,

–        Analize pružalaca savjetodavne i tehničke pomoći za razvoja MSP-a, te udruženja MSP-a na širem području Zeničko-Dobojskog kantona,

–        Analize siromaštva i mapiranje glavnih aktera u razvoju poljoprivrede u općini Žepče,

–        Istraživanja tržišta za razvoj obiteljskih gospodarstva,

–        Istraživanja stanja siromaštva u općinama Žepče, Maglaj i Zavidovići,

–        Zajedničke platforme malih i srednjih poduzeća,

–        Analize prepreka za razvoj obrta u FBiH;

–        Analize prepreka razvoja poduzetništva u RS,

–        Analize parafiskalnih nameta u BiH,

–        Analize komunalnih naknada u BiH, te

–        Analize modela financiranja – fond za obrtna sredstva.

U tijeku je realizacija četiri projekta na lokalnom, prekograničnom i transnacionalnom nivou sa područjima djelovanja:

– Boljim poslovnim okruženjem do više radnih mjesta,

– Izgradnja infrastrukture i pokretanje poslovnih aktivnosti,

– Sektor Agrobiznisa – Poljoprivredno prehrambeni sektor,

– Prijenos znanja, iskustava i primjera dobre prakse rada Agroinkubatora Žepče, te

 – Uspostava  inovativno-edukacijskih centara u sektora agrobiznisa u BiH i Hrvatskoj.

BH BUSINESS MAGAZINE:

Kakvi su oblici saradnje sa drugim udruženjima privrednika ?

MIRA JOVIĆ:

 Kroz rad i aktivnosti, UPIP Žepče je ostvarila kontinuiranu suradnju sa akademskom zajednicom, lokalnim i regionalnim razvojnim agencijama, udruženjima poduzetnika/privrednika, MSP-ima, zadrugama i udruženjima poljoprivrednika, sa kojima zajednički radi na analiziranju i otklanjanju problema i prepreka koji otežavaju poslovanje i razvoj biznisa, na lokalnom, regionalnom, prekograničnom i transnacionalnom nivou.

Prethodne godine intenzivno se surađivalo sa  udruženjima poduzetnika iz drugih općina BiH, a osnovan je  i Savez udruženja poduzetnika Zeničko- Dobojskog kantona.

Aktivnostima UPIP-a pokrenute su inicijative za osnivanje novih i uključivanje u rad postojećih mreža i to „Mreža Poslovnih inkubatora BiH“ – osnivač i članica mreže, “LEDnet” mreža – osnivač i članica mreže organizacija za ekonomski razvoj BiH,  mreža organizacija koje rade na ekonomskom razvoju BiH, članice organizacije civilnog društva koje djeluju na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou, „AgroMAP NETWORK“ – osnivač i koordinator rada mreže sakupljača, prerađivača i   proizvođači ljekovitog i aromatičnog bilja u BiH, „MAP mreža“ – osnivač i koordinator rada prekogranične mreže sakupljača, prerađivača i   proizvođača ljekovitog i aromatičnog bilja iz Hrvatske i BiH, te osnivač i članica „Mreže za ruralni razvoj BiH“.

…………………………………………………………………………………………………………………………….

SMANJITI OPTEREĆENJA PRIVREDI

BH BUSINESS MAGAZINE:

 Kakvom ocjenjujete ulogu općinskih organa i službi u kreiranju povoljnog privrednog ambijenta i koji su oblici saradnje sa UPIP-om ?

MIRA JOVIĆ:

Općinske strukture se trude da poboljšaju poslovni ambijent i imaju želju za uspostavu pozitivnog poslovnog okruženja. Izdavanja dozvola, kupovine zemljišta, registriranje obrta su za pohvalu u smislu vremena za dobivanje istih.

Potrebno je  napomenuti da su nadležnosti općine u kreiranju  poslovnog okruženja veoma male. Ono sta je bolna točka za poduzetništvo, a to su zakoni, pravilnici, odluke, bezbroj neharmoniziranih propisa, carine, financije i drugo, u nadležnosti je drugih nivoa vlasti. Ali zato nameti na lokalnom nivou svakako ovise o općinskim organima, od kojih takse, komunalije i naknade, koji nisu zanemarivi kao troškovi poduzeća i obrta.

Suradnja sa poduzetničkim sektorom treba biti stalna, a javno-privatno partnerstvo mora biti izraženije. Realni sektor treba učestvovati u kreiranju i donošenju strateških dokumenata, odluka, budžeta,  jer on je taj koji pokazuje ekonomsko stanje jedne općine.

Treba biti više inicijativa koje dolaze iz poduzetničkog sektora, treba više komunikacije na relaciji poduzetnik – općina.

UPIP Žepče je imao podršku općine za projekte i ideje. Inicijalnu podršku smo imali pri osnivanju inkubatora, učestvovali u izradi strategije razvoja općine, imali suradnju u raznim drugim aktivnostima, ali mišljenja sam da suradnja treba da bude bolja.

…………………………………………………………………………………………………………………………………………………….

NEMA BOGATE DRŽAVE BEZ BOGATOG SELA

BH BUSINESS MAGAZINE:

Koje zakonske okvire treba mijeniti u cilju rasterećenja privrednika i stimulaciju za privrednu bh. progresiju?

MIRA JOVIĆ:

Prije nego navedem dio problema i prepreka u poslovanju potrebno je kazati da realni sektor ne može da podnese  troškove glomazne administracije države i zato realni i javni sektor trebaju podjednako podnijeti teret ekonomskog stanja u BiH.

Bilo bi poželjno da imamo razvojne budžete i da zaduživanje uložimo u proizvodnju i zapošljavanje. Tada će se rezultati gospodarstva odraziti i na javni sektor.

Bilo koje reforme na svim nivoima i oblicima vlasti, moraju  stimulirati  zapošljavanje, proizvodnju  i  izvoz,  a destimulirati potrošnju i uvoz.

Na ovaj način bi se ublažile glavne makroekonomske neravnoteže  bh.  privrede, visoka  stopa  nezaposlenosti  i  visok  vanjskotrgovinski deficit. Napomenula bih i staru izreku „Nema bogate države bez bogatog sela“, a mi smo, kao pretežno ruralna država, daleko od toga.

Mora se krenuti odmah i odjednom iz više pravaca. Ako znamo šta hoćemo i imamo dobru volju i istinski to želimo, a poduzetnici znaju, imaju volju i žele,  samo da ih saslušaju nadležne institucije, možemo već u ovoj godini načiniti znatne pomake u razrješavanju nagomilanih problema.

Svakako vrijedno pomena, za pohvalu i svjetla tačka su poduzeća koja uspješno posluju, ali nažalost, vrlo ih je malo.

Dio problema i prepreka sa kojima se susreću privrednici su:

– hitne izmjene u Zakonu o PDV-u i to da se PDV naplaćuje u vrijeme naplate fakture, a ne odmah po izdavanju, jer ovaj način izuzetno opterećuje obrtni kapital poduzeća,

– revidirati „Zakon o radu“ i uvesti jednakopravnost prava i obaveza radnika u privatnim poduzećima i radnika u javnom sektoru,

– nedovoljna raspodjela sredstava  za podršku malom i srednjem poduzetništvu kod Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta. Trenutna izdvajanja do 2% nisu dovoljna,

– pored PDV-a plaća se porez za šume, ekologiju i turizam, obavezna deratizacija prostora od strane samo nekom poznato odabranih firmi, razne takse, naknade, fiskalni i parafiskalni nameti, kojih je u prošloj godini evidentirano 364,

-rad  inspekcijskih službi sa posebnim naglaskom na veliki broj neprijavljenih radnika, neprijavljeni rad u obrtničkim djelatnostima u svim sektorima, što dovodi do nelojalne konkurencije, na selektivnom pristupu kontrole pojedinih poduzeća, povlaštena državna poduzeća pri čemu obaveze nisu dužni da plaćanju i nemaju sankcija, a privatna poduzeća moraju u vrlo kratkom vremenu izmiriti dugovanja, te

– nemogućnost korištenja postojećih dostupnih fondova zbog neispunjenja obaveza državnih institucija.

S ciljem poboljšanja stanja neophodno je provesti sistemske mjere i to:

– poreznu reformu,

– harmonizirati sektorsku strategiju projekta „Razvoj malog i srednjeg poduzetništva u FBiH sa akcionim planom za FbiH,

– izvršiti vertikalnu harmonizaciju strategija i akcionih planova za mala i srednja poduzeća te horizontalnu harmonizaciju strategija i akcionih planova između različitih sektora,

– harmonizirati metodologiju izrade strategija i akcionih planova za razvoj malih i srednjih poduzeća i obrta,

– harmonizirati  budžetska izdavanja za poticaje razvoju privrede i utvrditi zakonski minimum izdvajanja,

– uspostaviti agenciju za mala i srednja poduzeća i obrte FBiH i implementacione jedinice na kantonalnom nivou,

– uspostaviti  sistemsku koordinaciju između Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta i nadležnih ministarstava,

– uspostaviti sisteme monitoringa i evaluacije strategija i akcionih planova za razvoj malih i srednjih poduzeća.

– raditi na jačanju infrastrukturne podrške razvoju poduzetništva, te

– objedinjavanje zajedničkih potreba korisnika, interesa i ciljeva u agrobiznisu da pokrenemo zajedničke aktivnosti i time utičemo na stvaranje i jačanja zajedničkog ekonomskog prostora i promociju poduzetništva,

Zagovaranjem je neophodno osigurati kreiranje, usvajanje i implementaciju principijelnih modela kao i koristiti primjere dobre prakse. Trenutno, programi i modeli rada ministarstava i relevantnih institucija vlasti nisu konzistentni, ne postoji dugoročni plan implementacije i nema struktuiranog sistema praćenja aktivnosti i rezultata.

Kreiranjem modela za poslovno inkubiranje na ovaj način, otvorit ćemo put da se kreiraju drugi slični modeli za ostale ekonomske politike, odnosno instrumente ekonomskog razvoja.

U cilju razvoja poduzetništva, uvođenja   novih tehnologija i inovativnih  usluga, procesa  i proizvoda, neophodna je podrška nadležnih institucija za rad i unapređenje kapaciteta poslovnih agroinkubatora, podrška jačanju sektorskih mreža koje već rade na terenu. Također, uspostava centara izvrsnosti i formiranje klastera, koji trebaju biti mjesta razvoja novih proizvoda, ispitivanja kvaliteta, istraživanja i zajedničkog nastupa na tržištu, treba biti jedan od modela podrške razvoju poduzetništva.

 ……………………………………………………………………………………………………………………………………………….

PREPOZNAT I PRIZNANJIMA VERIFIKOVAN USPJEH

BH BUSINESS MAGAZINE:

Koje nagrade i priznanja za ostvarene rezultate izdvajate kao posebne ?

MIRA JOVIĆ:

Menadžment UPIP-a Žepče je za svoj rad i zalaganje primio niz certifikata za izvršene treninge i obuke od domaćih i inostranih renomiranih konzultantskih kuća i organizacija.

 Osim navedenog također je primio i brojne nagrade i priznanja, od kojih izdvajam

– Nagradu za doprinos razvoju poduzetništva u Jugoistočnoj europi „Stvaratelji   za stoljeća“ (Međunarodni ekonomski forum PERSPEKTIVE Dubrovnik/Sarajevo, INDUBeograd/Slavonski Brod i PROMO GLOBAL Zagreb),

– Međunarodnu nagrada za pionirske razvojne projekte u području razvoja poljoprivrede kroz tehnologiju – “Nevladine udruge na čelu napora za podršku i poticaj malim poljoprivrednicima u siromašnim zajednicama pri primijeni novih tehnologije u povećanje svojih poljoprivrednih proizvoda” (Program arapskog zaljeva za razvojne organizacije Ujedinjenih Naroda – AGFUND),

– Priznanje za podršku i zalaganje za općinski i ekonomski razvoj (CHF Internacional, USAID i Sida),

– Priznanje „Regionalni program razvoja tržišta“ (Ured Svjetske banke u BiH), te brojna priznanja domaćih i međunarodnih sajmova za doprinos promociji poduzetnika, privrednika i poduzetništva.

……………………………………………………………………………………………………………………………………………………

BH BUSINESS MAGAZINE:

Gospođo Jović, šta čini težišne i dugoročne planske aktivnosti UPIP-a?

MIRA JOVIĆ:

Planskim dokumetima definisali smo niz aktivnosti, a to je prevashodno implementacija projekata i aktivnosti infrastrukturne podrške razvoju poduzetništva i sektora agrobiznisa s ciljem unapređenja proizvodno-preradbenih kapaciteta i razvoja novih proizvoda, kroz  proširenje mašinskog prstena AgroMAP mreže i povećanje plantažnih nasada ljekovitog i aromatičnog bilja kod korisnika-članova Agroinkubatora, aktivnosti jačanja ljudskih resursa odnosno korisnika kroz edukacije i praktične obuke, uspostava inovativno-edukacijskih centara u sektora agrobiznisa u općini Teslić i općini Drenovci u Hrvatskoj, prijenos znanja, iskustava i primjera dobre prakse rada Agroinkubatora Žepče, aktivnosti na razvoju inovativnog modela korištenjem obnovljivih odnosno čistih izvora energije i mogućnosti komercijalizacije, koji će omogućiti povećanje produktivnosti u poljoprivrednim proizvodnjama, posebno u preradi ljekovitog i aromatičnog bilja, voća i povrća, te formiranje štedno-kreditne zadruge na nivou BiH.

BH BUSINESS MAGAZINE:

Respekta  vrijedni poslovni rezultati koje ostvarujete iziskuju cjelodnevno angažovanje tokom čitave godine. Na koji način ste pomirili zahtjeve privatnog i poslovnog života i odakle crpite snagu za permanentno angažovanje kao direktorica UPIP-a ?

MIRA JOVIĆ:

Moj osobni i poslovni život se, nakon početka rada u nevladinom sektor, u potpunosti promijenio.

Rad u NVO sektoru se ne uči u formalnom obrazovanju, nego se znanje i iskustvo potrebno za rad u ovom sektoru, stječe kroz vlastito zalaganje, odricanje i mnogo učenja kroz seminare, edukacije i studijska putovanja.

Od  1999. godine, dakle   od formiranja Udruge  do danas, sudjelovala  sam na mnogim seminarima i odslušala više od 4.500 sati različitih edukacija. Mnoga studijska putovanja u zemlji i inozemstvu  pomogla su mi  u stvaranju vizije razvoja Udruge i implementiranju primjera dobrih praksi koji su pokazali dobre rezultate.

Postignuća Udruge rezultat su i svesrdnog zalaganja i velikih odricanja cjelokupnog menadžmenta, koji je kroz edukacije i vlastito zalaganje, implementirao brojne projekte i aktivnosti koje doprinose ispunjenju naše misije i vizije.

Ovim putem se zahvaljujem poduzetnicima,sadašnjem  menadžmentu i svim uposlenicima, pripravnicima i volonterima, koji  su dali doprinos u radu i opstanku Udruge.

U slobodno vrijeme, kojega je vrlo malo kada radite u ovom sektoru,  bavim se pecanjem, planinarenjem, istraživanjem prirodnih ljepota, te sakupljanjem ljekovitog bilja i šumskih plodova.