MIRO KRALJEVIĆ

MIRO KRALJEVIĆ, GRADONAČELNIK ŠIROKOG BRIJEGA:

REKORDNOM ZAPOSLENOŠĆU, U DRUŠTVU SMO DESET NAJRAZVIJENIJIH BH. OPĆINA-GRADOVA

Tekst: Rašid Hakić

Fotografije: Grad Široki Brijeg

                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                          Saradnik na pripremi materijala:  dr. sc. Drago Martinovć savjetnik gradonačelnika  

Jedna od osnovnih karakteristika bosanskohercegovačkog privrednog ambijenta jeste promjena dinamike privrednih aktivnosti u znatnom broju lokalnih zajednica od one koja je bila sredinom osamdesetih godina prošloga stoljeća.

I dok na području nekih bh. općina, nepunih dvadeset godina nakon prestanka rata, vlada privredno sivilo i beznađe, čija potvrda su oronuli ostaci nekada uspješnih privrednih subjekata, druge lokalne zajednica postavile su respekta vrijedne standarde, evidentne kroz znatan broj uposlenih, a time i stvaranje nove vrijednosti.

Tako, prva asocijacija na pominjanje Širokog Brijega sa ekonomskog aspekta, jeste konstanta ekspanzije privrednih aktivnosti u protekle dvije decenije. Jasno definisane i striktno provođene poduzetničke ideje, sa mogućnošću brze prilagodbe zahtjevima tržišta, a u  sinergiji sa odgovornom lokalnom upravom, kvalitetnim servisom čiji osnovni zadatak je stvaranja povoljnog privrednog ambijenta, koji se očituje i kroz otvaranje poslovnih zona, jedan je od elemenata uspjeha.

Šta čini privredni ambijent,  realizacijom kojih projekata se u znatnoj mjeri utiče na bogaćenje infrastrukturnih sadržaja i šta su refleksije takvog stanja na općedruštveni život, odgovore na navedena i druga pitanja dao je Miro Kraljević, gradonačelnik Širokog Brijega.

BH BUSINESS MAGAZINE: Gospodine Kraljević, šta predstavlja  osnovne  odlike privrednog ambijenta Širokog Brijega?

M. KRALJEVIĆ:  U gospodarskom pogledu Široki Brijeg je jedna od razvijenijih općina-gradova na području Hercegovine, a prema Federalnom zavodu za programiranje razvoja deveta po razvijenosti u FBiH u 2013. godini, ali i cijele BiH.

 S obzirom na veliki postotak neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, proizvodnja poljoprivrednih proizvoda za tržište je mala u odnosu na mogućnosti, a odnosi se ponajprije na vinogradarsku proizvodnju, proizvodnju duhana, proizvodnju povrća i cvijeća, kao i na i proizvodnju mlijeka i stočarstvo.

U ranom razdoblju prošlog stoljeća otvoreni su rudnici boksita iz koji se i danas crpi ruda.

Nakon demokratskih promjena na području Širokog Brijega se ubrzano razvijalo privatno poduzetništvo.

Uz veći broj trgovačkih  tvrtki, značajniji poslovni subjekti i ujedno nositelji gospodarskog razvitka Širokog Brijega su poduzeća iz oblasti metaloprerađivačke i kožne industrije, građevinarstva, kamenoklesarstva, trgovine, te grafičke industrije, uz veliki broj obrtničkih i drugih samostalnih djelatnosti.

……………………….

UKRATKO

Široki Brijeg je duhovno, kulturno, športsko i gospodarsko središte Županije Zapadnohercegovačke. Sami Grad broji   oko 10.000 stanovnika,    a   cijelo područje Grada po preliminarnim rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine 29.809 stanovnika. Gradskim urbanističkim planom, obuhvaćeno je 11,68 četvornih kilometara, a općina se prostire se na 387,5 četvornih kilometara. Središte grada smješteno je na 270 m nadmorske visine i pripada dijelu Hercegovine koju nazivamo niska Hercegovina. Dio Grada pripada visokoj Hercegovini s najvišim vrhom „Bile stine“ u Donjem Crnču koji se nalazi na 1.571 metar nadmorske visine. Široki Brijeg se nalazi na prelasku mediteranske u kontinentalnu klimu, a smješten  je na iznimno važnim prometnicima Mostar – Split i Mostar – Livno – Banja Luka – Zagreb.

………………….

POSLOVNE ZONE –IMPERATIV PROGRESA

BH BUSINESS MAGAZINE: Šta su osnovni potencijali još jače ekspanzije privrednog razvoja Širokog Brijega i koje aktivnosti lokalna uprava čini na obezbjeđenju povoljnog privrednog ambijenta?

M. KRALJEVIĆ: Jedan od potencijala daljnjeg razvoja Grada Širokog Brijega je, uz postojeće     poslovno gospodarske zone Knešpolje i Pecara, uspostavljanje poslovno- gospodarske zone Trn, što je ujedno poziv gospodarstvenicima i investitorima da, uz osiguranu infrastrukturu, kao i povoljan geografski položaj i dobru prometnu povezanost, dođu u Široki Brijeg.

Sa zadovoljstvom ističem tvrtku Feal, koja je prvi investitor u našoj novoj gospodarskoj zoni.

Mi u lokalnoj upravi stvaramo pretpostavke za razvoj gospodarstva, što se vidi i po razvijenom gospodarstvu u našoj općini. Potičemo proizvodno poduzetništvo na način da su obveznici koji se bave proizvodnim djelatnostima oslobođeni plaćanja komunalne naknade u prvoj godini rada. Pojednostavili smo proceduru ishođenja građevinskih dozvola, uz velike pogodnosti kod plaćanja komunalnih doprinosa.

BH BUSINESS MAGAZINE: Šta čini kulturne sadržaje Širokog Brijega, jesu li isti ukomponirani u ukupnu turističku ponudu i u kojoj mjeri lokalna uprava potiče realizaciju projekata navedene općedruštveno korisne oblasti?

M. KRALJEVIĆ: Široki Brijeg gospodarsko, športsko i kulturno središte ne samo Zapadnohercegovačke županije nego i mnogo šire.

Brojni su nastupi kulturno-umjetničkih društava. Imamo ih šesnaest, u zemlji i inozemstvu, a predstavljanja       knjiga, izložbe i koncerti su širokobriješka svakodnevnica. Večeri folklora, ‘Svibanjska sjećanja’, Ulične utrke, Večeri kulturne baštine, Božićni koncert, samo su neke od manifestacija koje se održavaju u sklopu cjelogodišnje manifestacije ‘Briješka zvona’.

Krajem srpnja održan je tradicionalni i izvan granica zemlje poznati 12. festival amaterskog stvaralaštva West Hercegovina Fest, a krajem kolovoza održan je tradicionalni međunarodni 15. Mediteran Film Festival. Svakako su nabrojani događaji veoma važni u turističkoj ponudi Širokog Brijega.

……………..

PREDNOSTI NOVOG STATUSA

BH BUSINESS MAGAZINE: Šta predstavlja dugoročne koristi od statusa Širokog Brijega kao grada?

M. KRALJEVIĆ: Dobivanjem statusa grada dugoročno će biti olakšan pristup Širokog Brijega EU fondovima, a s tim u vezi ova lokalna zajednica dodatno je privlačnija za strane investitore. Financijski nam to neće puno značiti, ali Grad će biti organizacijski bolje uređen i organiziran. Dobivanje statusa grada neće donijeti nekakve veće troškove, s obzirom na to da neće biti novih zapošljavanja, a i broj vijećnika će ostati isti.

……………………………..

KONTINUITET BOGAĆENJA INFRASTRUKTURNIH SADRŽAJA

BH BUSINESS MAGAZINE: Koje aktivnosti se, u proteknih nekoliko godina, realizuju s ciljem poboljšanja infrastrukturnih sadržaja na području Širokog Brijega?

M. KRALJEVIĆ: Polovicom ove godine završili smo prvu fazu projekta kojega smo nazvali povijesnim za Široki Brijeg. Radi se o izgradnja kanalizacijskih kolektora, koji se realizuje u sklopu projekta „Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda u Federaciji Bosne i Hercegovine“ vrijednosti 8.328.000 KM.

Uz realizaciju kreditnog aranžmana u iznosu od 5.828.000 KM, kojega smo potpisali krajem 2010. godine, u rujnu 2013. godine potpisali smo Ugovor o dodjeli grant sredstava Europske komisije u iznosu od 2.500.000 KM.

U prvoj fazi projekta vrijednosti 926.000 KM, uz postavljanje kanalizacijskih kolektora izmijenjene su dotrajale vodovodne cijevi, te telekomunikacijske i  elektro- instalacije. Vrijedno je istaknuti da je Grad Široki Brijeg prvi u Bosni i Hercegovini počela s implementacijom ovog projekta.

Početkom prošle školske godine otvorena je novoizgrađena Osnovna škola na Lisama, koju  pohađa preko 700 učenika od prvog do osmog, odnosno devetog razreda.

Škola, koja je izgrađena na odgovarajućoj lokaciji ukupne površine 4500 metara kvadratnih, ima 24 učionice, šest kabineta, školsku dvoranu, knjižnicu, školsku kuhinju, upravni dio, dvije zbornice, podzemnu garažu za djelatnike škole, te pomoćne prostorije. Vrijednost ovog projekta je preko 4.000.000 KM.

Nastavljamo s kontinuiranim radom na projektima vodoopskrbe po selima i mjesnim zajednicama, te je u drugoj polovici prošle godine pušten vodovod Turčinovići sa 153 priključka. U tijeku su radovi na lokalnim vodovodima Kočerin, Biograci i Buhovo.

Završena je projektna dokumentacije za vodovode Ljubotići i Dobrkovići.

U lipnju je u rad pušten vodovod Dužice sa 160 priključaka.

U tijeku su radovi na izgradnji vodovoda za Rasno, te su stvorene pretpostavke za nastavak radova za Čerigaj.

U sklopu vodovoda Dužice mještani Staja i Smokinja su također priključeni na ovu vodovodnu mrežu. Početkom ožujka s realizacijom je započeo još jedan veliki projekt u našem gradu, projekt rekonstrukcije i proširenja sustava za navodnjavanje. Ovaj projekt, vrijednosti više od pet milijuna KM, u cijelosti financira Svjetska banka, a u sklopu priprema za izvođenje istog, u 2013. godini formirano je i registrirano pet udruga korisnika vode.

Ništa manje bitni nisu ni projekti planirani za realizaciju u narednom periodu, čime će u Širokom Brijegu u znatnoj mjeri poboljšani uvjeti života.

……………………..

NEPRAVEDNA RASPODJELA JAVNIH PRIHODA

M.KRALJEVIĆ:

Već nekoliko godina moje kolege iz drugih općina i ja,  ukazujemo na nepravednu    raspodjelu javnih prihoda, i ubuduće ću kao gradonačelnik ukazivati na navedeno, sve dok se ova nepravda ne ispravi.    Za ilustraciju je i  podatak da u posljednjih nekoliko godina naš proračun iznosi oko devet milijuna KM, te da smo u 2013. godini, prema Federalnom zavodu za programiranje razvoja u društvu deset najrazvijenijih općina – gradova na području Federacije BiH. Prema provedenom popisu stanovništva, Široki Brijeg ima 29.809 stanovnika, a svih ovih godina raspodjela javnih prihoda vršena je prema procjeni od oko 27.000 stanovnika.

…………………………..

RESPEKTA VRIJEDNI SPORTSKI REZULTATI

BH BUSINESS MAGAZINE:  Privredni prosperitet, sadržajne i nadasve kvalitetne projekti u oblasti kulture, upotpunjuju i rezultati koje ostvaruju sportaši, čime na još jedan način promovišu Široki Brijeg kao sredinu nadasve pozitivnih impulsa.

M.KRALJEVIĆ: Da, Široki Brijeg je grad športa. To, proteklih petnaestak godina, potvrđuju širokobriješki športaši. Košarkaši    Širokog višestruki su prvaci i osvajači Kupa BiH, a nogometaši su dva puta bili prvaci države  i redoviti su sudionici Europskih natjecanja. Jesenski su prvaci Premijer lige BiH. Širokobriješke mažoretkinje su ponovno najbolje u Bosni i Hercegovini. Brojni su i uspjesi u karateu, rukometu, odbojci, šahisti su ekipni prvaci Bosne i Hercegovine, te vrhunski rezultati športaša-pojedinaca. Svakako je potrebno spomenuti i malonogometnu ligu mjesnih zajednica, još jedan „širokobriješki brend“, koji u ljetnim mjesecima svaku večer okuplja po nekoliko tisuća gledatelja.

Sukladno našim mogućnostima pomažemo širokobriješki šport, ali vjerujem da će gospodarstvenici, koji najvećim dijelom pomažu športaše, i dalje nastaviti podupirati širokobriješki šport koji iz godine u godinu daje sve bolje rezultate i promovira naš grad kao športsko središte.

…………………..

ODGOVORNOST I TRANSPARENTNOST

BH BUSINESS MAGAZINE: Osim  neposrednog kontakta koji su građani Širokog Brijega u mogućnosti ostvariti sa Vama ili uposlenicima organa uprave, s ciljem rješavanja svakodnevnih životnih pitanja, koji su to drugi vidovi komunikacije koji omogućuju transparentnost rada Gradskih tijela vlasti?

M. KRALJEVIĆ:  Različiti su načini kojima je svakom građaninu omogućena komunikacija sa Gradskim tijelima vlasti.  Živimo u informatičkoj eri, koja je, pored svega ostalog i u službi transparetntnosti rada nas državnih službenika, ali smo ostali vjerni i drugim načinima, a jedan od njih je i tisak.

Tako je krajem studenoga iz tiska izišlo posebno izdanje informativnog biltena Grada Širokog Brijega ‘Široki info’.

Tiskan  je na 48 stranica s pregledom najznačajnijih događanja u Širokom Brijegu, aktivnostima gradonačelnika, Općinskog/Gradskog vijeća, pregledom kulturnih, športskih i gospodarskih događanja u našem gradu, te prisjećanja na događaje iz naše bliže, ali i nešto dalje povijesti.

Ovo posebno izdanje pripremljeno je kao dvobroj,   a  u povodu proglašenja Širokog Brijega gradom. Bitno je istaknuti i to da je prvi broj biltena ‘Široki info’ izišao u kolovozu 2008. godine.

Bilten posjeduje ISSN broj za tiskano i elektroničko izdanje, a koji je dodijeljen od strane Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH.

Osim biltena ‘Široki info’, koji tromjesečno izlazi već sedmu godinu, prije pola godine u rad je puštena redizajnirana web-stranica Grada Širokog Brijega,  www.sirokibrijeg.ba, putem koje se građani imaju mogućnost informirati o najvažnijim događanjima u Širokom Brijegu, ali i komunicirati s Gradskim tijelima vlasti. Početkom godine otvorena je i Facebook stranica, koja je proglašenjem Grada Širokog Brijega, postala Facebook stranica Grada Širokog Brijega, putem koje građani također imaju prigodu komunicirati s Gradskim tijelima vlasti, ali i komentirati, ‘lajkati’, predlagati, pohvaliti, odnosno kritizirati rad gradonačelnika, predsjednika Gradskog vijeća, Gradskih službi, Javnih poduzeća i ustanova.

…………………..     

ISELJAVANJA MLADIH NIJE PROBLEM VEĆ PREDNOST

BH BUSINESS MAGAZINE: Osim pozitivnih, koje negativne refleksije ulaska Hrvatske u EU su očite kada je u pitanju Široki Brijeg i Hercegovina uopće?

M. KRALJEVIĆ: Val iseljavanja ponovno pogađa većinu i bosanskih i hercegovačkih mjesta. Nakon ulaska Hrvatske u EU, bh. Hrvatima je postalo lako otići iz zemlje.

Nema podataka o nekom većem broju odlazaka stanovništva. Iako se nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju mladima pružila mogućnost zapošljavanja u zemljama EU, a s obzirom  na to da danas mladi većinom  poznaju jedan ili dva svjetska jezika, to umnogome olakšava eventualno zapošljavanje.

Ja to ne smatram problemom, naprotiv smatram to našom prednošću.

Jer današnja razvijenost Širokog Brijega i poduzetnost naših gospodarstvenika velikim dijelom je ‘uvezena’ baš iz zapadnoeuropskih zemalja.

Također, moram  istaknuti da je danas   u Širokom Brijegu više od 6.400 zaposlenih, što je u povijesti Širokog Brijega najveća zaposlenost.

……………………….

BIOGRAFIJA

MIRO KRALJEVIĆ rođen je 20. srpnja 1956. godine u Mokrom – Široki Brijeg.  Osnovnu i srednju školu završio je u Širokom Brijegu, a zvanje ekonomiste stekao 1981. godine u Sarajevu.

 Prije izbora za načelnika općine Široki Brijeg 2004. godine, bio je radno angažovan kao komercijalista u jednom od privrednih subjekata na području matične općine, te inspektor u općinskoj upravi.

Izbornu pobjedu potvrdio je 2008., te 2012. godine.

Zakon o Gradu Široki Brijeg objavljen je u Službenim novinama FBiH broj 80 od 1. listopada 2014. godine. Općinsko/Gradsko vijeće Širokog Brijega je na 22. Sjednici, održanoj 19. studenog 2014. usvojilo Privremenu statutarnu odluku prema kojoj se dosadašnja Općina Široki Brijeg proglašava Gradom, čime je postao gradonačelnik.

Dobitnik je brojih priznanja, od kojih i NAJNAČELNIK za 2013. godinu, kao rezultat velikog doprinosa ukupnom, a posebno privrednom razvoju općine Široki Brijeg. Priznanje je dodijeljeno na tradiocionalnom izboru najuspješnijih menadžera i kompanija, održanog 14. decembra 2013. godine u Banja Luci, u organizaciji Direkcije za izbor najmenadžera BiH, jugoistočne i srednje Evrope.

Oženjen je i otac troje djece.