Mr ELDAR PIRIĆ

SINTEZOM STRUČNOSTI I ISKUSTVA POSLOVNE AKTIVNOSTI
PROVODIMO SHODNO NAJVIŠIM VAŽEĆIM STANDARDIMA

         Tekst: Rašid Hakić

    Fotografije: Rudarski institut  dd, Tuzla

Polustoljetno postojanje i rad bilo koje institucije svjedoči o društvenoj opravdanosti i korisnosti njenog osnivanja i rada, a kad je u pitanju naučnoistraživačka institucija, kakav je Rudarski institut u Tuzli, to značenje je višestruko i u neposrednoj je vezi s društveno-ekonomskim, naučnim, obrazovnim i kulturnim potrebama uže i šire društvene zajednice. Šta su bili razlozi osnivanja, koju ulogu je imao u ex jugoslovenskim okvirima, na kojim principima je bazirano poslovanje u poslijeratnom period, obzirom na promjenu vlasničkih odnosa u privrednim subjektima i nove tržišne zakonitosti ? Na navedena i druga pitanja, odgovorio je magistar Eldar Pirić, prvi čovjek menadžmenta Rudarskog instituta u Tuzli.

DECENIJE RAZVOJA

BH BUSINESS MAGAZINE: Gospodine Pirić,  iz čega je proisteklo osnivanje institucije na čijem ste čelu i u čemu se ogledao značaj poslovanja u mikro  i makro okruženju do kraja devedestih godina prošloga stoljeća?

Mr E. PIRIĆ: Osnivanje Rudarskog instituta u Tuzli, prije više od  pedeset godina, proisteklo je iz ondašnjih društvenih prilika i potreba koje su presudno uticale na njegovo oblikovanje i razvoj, a koje su bile rezultat intenzivnog privrednog razvoja Bosne i Hercegovine zasnovanog na vlastitim prirodnim resursima, a posebno rudarstva, energetike, hemijske i metalne industrije.

Tako je Institut stasao primjereno društvenim potrebama u datom vremenu i već pedeset godina istrajava na odgovornim poslovima naučnih istraživanja i projektovanja u rudarstvu i drugim privrednim granama. Bez obzira na stanovite organizacione transformacije, Rudarski institut je u čitavom ovom razdoblju ostvarivao obimna razvojna i primijenjena istraživanja za potrebe svih rudnika u Bosni i Hercegovini, a značajni istraživački zadaci izvršavani su i u rudnicima u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, na Kosovu. Naši su kadrovi projektovali sve značajnije objekte podzemne i površinske eksploatacije mineralnih sirovina u Bosni i Hercegovini, istraživali resurse, rješavali geotehničke probleme, ispitivali materijale i konstrukcije, rješavali pitanja zaštite i ekologije u rudarstvu i industriji. Ove su rezultate ostvarivali brojni stručnjaci različitih usmjerenja koji su rukovodili Institutom i bavili se naučnim istraživanjima i projektovanjem. Svi oni, zajedno sa svim uposlenicima, u značajnoj su mjeri doprinosili razvoju nauke i naučnoistraživačkog rada i ukupnom društveno-ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine.

BH BUSINESS MAGAZINE: Sasvim je sigurno da djelovanje Instituta nije bilo bazirano samo na ex jugoslovenski prostor .

Mr. E. PIRIĆ: Od samog početka djelovanja Instituta bila je prisutna svijest o potrebi otvorenosti prema svijetu, pa je kontinuirano razvijana kreativna saradnja s kompementarnim institucijama. Usko se sarađivalo sa svim sličnim institutima u bivšoj jugoslaviji, te institutima i rudnicima u Sad, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Poljskoj, Rusiji, Češkoj, Mađarskoj i drugim zemljama na zajedničkim naučnoistraživačkim projektima, razmjeni kadrova, literature i drugim oblicima saradnje. U tome su postizani značajni rezultati, ali se nije otišlo dovoljno u plasiranju naše rudarske nauke izvan granica bivše Jugoslavije. Današnji napori usmjereni su ka tome cilju.

PREKID ZNAČAJNIH NAUČNIH PROJEKATA

BH BUSINESS MAGAZINE: Općepoznato je kakve su bile posljedice ratnih dešavanja na privredne aktivnosti u periodu od 1992. do 1995. godine na bh. prostoru. Koji su konkretni negativni efekti kada je u pitanju Rudarski institut i šta je karakteristika poslovanja u prvim poslijeratnim godinama, obzirom na nove tržišne principe i odnose?   

Mr. E: PIRIĆ: Prekinuti su značajni naučni projekti od kojih posebno treba naglasiti Društveni cilj XVI, naučno istraživanje i projektovanje u rudarstvu, te primjenu naučnih istraživanja u praksi, u saradnji sa SAD, izradu domaćeg softvera za projektovanje površinskih kopova u saradnji sa institucijama iz Rusije, istraživanje s ciljem izrade inžinjersko-geoloških modela, te matematičkog geotehničkog modela i prognoza karata slijeganja terena u toku i po prestanku nekontrolisanog izluživanja soli u Tuzli. U poratnom periodu, u teškim društveno-ekonomskim uvjetima, Institut se borio za opstanak, u čemu je i uspio, sa konstantom ulaganja napora na kadrovskom i materijalnom osposobljavanju za rad i razvoj u novim društvenim okolnostima. Izvršena privatizacija Instituta uvjetovala je normativne, organizacione i kadrovske promjene u skladu sa novom vlasničkom strukturom, a sve u cilju obezbjeđenje daljnjeg razvoja na kvalitetno novim osnovama i u skladu s trendovima funkcionisanja i razvoja sličnih institucija u razvijenom svijetu. 

ŠIROK DIJAPAZON USVOJENIH DJELATNOSTI

BH BUSINESS MAGAZINE: Šta su oblasti djelovanja i kojim pokazateljima se mogu ilustrovati aktivnosti naučno istraživačkih centara Instituta ?

Mr E. PIRIĆ: Rudarski institut se sastoji od tri naučno istraživačka centra (NIC) i to NIC za rudarstvo i energetiku, NIC za geologiju i geotehniku i NIC za za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija. Centri svoju djelatnost obavljaju u oblastima površinske i podzemne eksploatacije, eksploatacije soli i uskladištenje sirovina, geologije i geotehnike, zaštite na radu i zaštite od požara, geofizičko-seizmoloških i geoelektričnih istraživanja, ispitivanje materijala i konstrukcija metodama razaranja i nerazaranja, te mašinstva, elektrotehnike i građevinarstva u energetici, rudarstvu i industriji. Navođenje svih do sada realizovanih projekata iziskivalo bi mnogo vremena i prostora. Zato ću navesti neke od projekata na kojima smo trenutno angažovani, a to su Izrada investiciono-okolinske dokumentacije TE „Banovići“  za blok 300 MW sa partnerima iz ljubljanske IBE, Glavni projekat uređenja prostora i građevinskih objekata industrijskog kruga polja C PK “Gračanica” Gacko, Dopunski rudarski projekat objekata za održavanje dijela polja C PK “Gračanica” Gacko, Dopunski rudarski projekat RP tehnologije rada stometarskog kompleksno mehanizovanog širokog čela, rudarsko-elektro-mašinskog, u uslovima radne sredine podzemne eksploatacija RMU Banovića, koji se radi za investiora KOPEX s.a. iz Poljske, Nadzor nad sanacijom brane „Vidara“ Gradačac, Geomehanička istraživanja na dionici puta Siporex – petlja Šički Brod, Projekat ventilacije na tunelu Vijenac, koridor Vc, Elaborat o dimenzionisanju zaštitnih stubova prema autoputu i tunelu na koridoru Vc, u eksploatacionom polju ZD Rudnika mrkog uglja „Kakanj“ i „Zenica“, te Elaborat i analizu utvrđivanja poslova i radnih zadataka koji se obavljaju po posebnim uslovima rada u GIKIL-u u Lukavcu.

BH BUSINESS MAGAZINE: Kakva je kadrovska struktura uposlenih, kojim QA dokumentima Institut raspolaže i  šta su efekti primjene istih u svakodnevnom poslovanju ?

Mr E. PIRIĆ:Kadrovsku strukturu uposlenih Rudarskog instituta čini preko 60 posto visokoobrazovnog kadra i to dva doktora nauka, 14 magistara i 33 diplomirana inženjera rudarstva, mašinstva, elektrotehnike, građevine, tehnologije, zaštite na radu I drugih profila, te jedan doktor medicine rada, sa tendencijom da će ovaj procenat u skorijoj budućnosti biti veći. Kada je u pitanju implementacija normi kvaliteta, u  Institutu su prepoznate vrijednosti upravljanja sistemom kvaliteta i odabrana je norma EN ISO 9001:2000 kao temelj na kojem je izgrađen naš Sistem upravljanja kvalitetom. Od decembra 2006. godine posjedujemo certifikat EN ISO 9001:2000 za izradu projekata i konsalting u rudarstvu, elektrotehnici, mašinstvu, građevinarstvu, geologiji, geotehnici, zaštiti na radu, zaštiti okoline i ispitivanju materijala i konstrukcija. U decembru 2009. godine, na recertifikacijskom auditu, produžen je certifikat na tri godine za sistem upravljanja kvalitetom po normi EN ISO 9001:2008. Certificiranje Rudarskog instituta uradila je certifikacijska kuća TÜV Croatia, koja je članica TÜV NORD Grupe. Nakon uvođenja procedura prema normi EN ISO 9001:2008 vidljivi su efekti primjene ovog standarda u svakodnevnom poslovanju kod pretraživanja dokumentacije, pored ostalih i ponuda, narudžba i faktura, kao i kod unificiranja izlaznih dokumenta kao što su Projekti, Studije, Elaborati, Izvještaji i drugo, na nivou čitavog Instituta, što doprinosi bržem i efikasnijem radu svih uposlenika kao i prepoznatljivom vizuelnom identitetu naših proizvoda. Trenutno su u završnoj fazi aktivnosti akreditacije ispitnih laboratorija po međunarodnom standardu ISO/IEC 17025:2005 kod Instituta za akreditiranje Bosne i Hercegovine (BATA).

POSLOVNA SARADNJA I VAN BH. GRANICA

BH BUSINESS MAGAZINE:Kakvom ocjenjujete poslovna saradnju Instituta sa privrednim subjektima i naučnim institucijama zemalja u okruženju ?

Mr E. PIRIĆ: Imamo  uspostavljenu  dobru međunarodnu saradnju sa privrednim subjektima i naučnim institucijama zemalja u okruženju od kojih bi izdvojio „IBE“ iz Ljubljane, „Rudarsko-geološki fakultet“ iz Beograda, Energetski institut „Hrvoje Požar“ iz Zagreba,  te Institut za zemljotresno inženjerstvo i inženjersku seizmologiju na Univerzitetu „Sv. Kiril i Metodije“ iz Skoplja.

BH BUSINESS MAGAZINE: Šta predstavlja najznačajnije referense Instituta kada su u pitanju realizovani projekti u oblasti rudarstva i energetike ?

Mr E. PIRIĆ: Važniji realizovani projekti u naučno istraživačkom centru za rudarstvo i energetiku su Investiciona i okolinska dokumentacija za nove energetske objekte ,Blok 7 u TE Tuzla, odnosno projektna dokumentacija obezbjeđenja sirovinske osnove, s liderom konzorcija ESOTECH iz Velenja i članovima konzorcija CEE iz Ljubljane i ERICO iz Velenja, Studija dugoročnog snabdijevanja ugljem TE Tuzla s površinskih kopova „Šikulje“ i „Dubrave“, Studija energetskog sektora u BiH, Modul 8-Rudnici Uglja u BiH, Studija dugoročnog snabdijevanja ugljem TE „Kakanj“ iz rudnika mrkog uglja „Kakanj“, „Breza“ i „Zenica“, što je podrazumijevalo rezerve i kvalitet, dinamiku i kvalitet –geomehanike, Predfizibiliti studija izgradnje TE „Banovići“, Studija optimalizacije i redoslijeda otkopavanja površinskih kopova banovićkog ugljenog bazena, Glavni rudarski projekat PK „Grivice“ Banovići, Studija izvodljivosti projekta TE „Bugojno“ sa restrukturiranjem RU „Gračanica“, Projektna dokumentacija za Rudnik lignita „Stanari“ i to uvođenje BTO sistema, osavremenjavanje proizvodnje i povećanje kapaciteta, Projektna dokumentacija za Rudnike lignita „Kreka“, površinske kopove „Šićki Brod“, „Zagorje“, „Pašići“ „Huskići“, „Lukavačka rijeka“, „Brnare“, površinski kop „Šikulje“ i površinski kop „Dubrave“, kapaciteta po 3 miliona tona na godišnjem nivou, Studija izgradnje Rudnika i TE „Bugojno“, Glavni projekat uređenja i proširenja deponije šljake i pepela TE „Kakanj“, Studija izbora lokacije druge faze Rudnika ˝Gacko˝, kapaciteta 5.000.000 tona uglja godišnje, kompletna investiciono – tehnička dokumentacija za RMU „Đurđevik“ i to investicioni programi, studije varijantnih rješenja, glavni projekti eksploatacije, tehnički projekti i dopunski rudarski projekti, Dopunski rudarski projekat zatvaranja i Tehnički projekat uvođenja primarnog drobiličnog postrojenja za ugalj u PK “Bogutovo Selo” u Ugljeviku, te Dopunski rudarski projekat za eksperimentalni rad kompleksno mehanizovanog širokog čela u V horizontu jame II, krovni sloj „Zapad“, Rudnika lignita „Mramor“ u Mramoru.

TUZLANSKI METRO

BH BUSINESS MAGAZIN: Oktobra 2009. godine, na sjednici kolegijala kod općinskog načelnika Tuzle prezentovan je projekat “Visećeg tramvaja” u Tuzli, ideja Rudarskog instituta. Šta predviđa taj projekat?

Mr. E. PIRIĆ: Ova ideja je preuzeta od nekih evropskih gradova kao što je Wupertal u Njemačkoj, u kojem živi oko 36.000 stanovnika. Trasa metroa iznosi oko 14 kilometara, a oko 75. 000 ljudi dnevno koristi njihove usluge.

Našim idejnim projektom predviđeno je da ova dionica bude duga oko 20 kilometara, od Gornje Tuzle do Lukavca, a interes za priključak na viseći tramvaj iskazala je i Gračanica. Za tuzlanski metro već postoje uslovi da se formira viseći saobraćaj, a to je tok korita rijeke Jale. Tehnološko riješenje metroa zasniva se na čeličnim rešetkastim ili betonskim nosačima visine koja omogućava da ispod kabine ostane 4 metra  prostora  za nesmetano križanje sa vozilima u drumskom prometu i razmakom trapeza od 25 do 35 metara, preko kojih se formira sistem vješanja vagona. Tramvajske kabine,izgrađene od eko prihvatljive plastike, primale bi od 25 do 50 putnika i kretale bi se dvosmjerno, pogonjene električnim motorima jačine cca 50 kW, čime bi se znatno smanjila buka, kao i ispušni plinovi  u odnosu na sve vidove transporta koji se danas koriste  na području grada Tuzla.

Ideja je podržana od strane općinskog načelnika Jasmina Imamovića  i njegovih saradnika i, koliko mi je poznato, bit će uvrštena u Prostorni plan i razvojnu strategiju Tuzle do 2026. godine.

………………………………………………………………………………………………

Mr. E.PIRIĆ:

Sastavni dio ukupne djelatnosti Rudarskog institute čini oblasti geoloških i geotehničkih istraživanja. Istraživanja ležišta mineralnih sirovina, inžinjerskogeoloških, hidrogeoloških i geotehničkih uvjeta eksloatacije tih ležišta neodvojiva su od istraživanja metode racionalne eksloatacije mineralnih sirovina i projektovanja rudarskih objekata. Pored toga, širenje djelatnosti Instituta na tehničke oblasti izvan rudarske eksploatacije dovelo je do snažnog širenja primijenjene geoilogije i geotehnike u funkciji graditeljstva, prostornog planiranja i urbanog razvoja, zaštite okoline, vodosnabdijevanja i zaštite voda.

………………………………………………………………………………………………….

BH BUSINESS MAGAZINE: Šta predstavlja strateške planske aktivnosti u narednom periodu s aspekta unaprjeđenja poslovanja Rudarskog instituta u Tuzli ?

Mr. E. PIRIĆ: U narednom periodu planirane su aktivnosti na uvođenju računarske mreže kako bi se naučno istraživački centri Instituta uvezali u jedan informacioni system, čime bi se uveliko doprinijelo boljoj i bržoj komunikaciji pri radu što bi naročito došlo do izražaja kod rada na velikim multidisciplinarnim projektima.

………………………………………………………………………………………………

BH BUSINESS MAGAZINE: Koja je Uloga Rudarskog institute nas čijem ste čelu u prevenciji, monitoringu i interventnoj sanaciji klizišta na području TK i Bosne i Hercegovine i u čemu se ogladeju dosadašnje aktivnosti ?

Mr. E. PIRIĆ: Pojavu klizišta ubrajamo u vrstu prirodnih opasnosti koje često rezultiraju katastrofalnim posljedicama. Praćenje, predviđanje i monitoring tih pojava u obliku preventivnih mjera izuzetno je važno kako bi se spriječile ili ublažile nepovoljne posljedice i ugrožavanje ljudskih života i imovine. Na čitavom području srednje i sjeverne Bosne i  Hercegovine registrovane su pojave klizišta, pri čemu se posebno ističu Tuzlanski, Sarajevski, Zeničko-Dobojski kanton kao i pojedina područja Republike Srpske. Područje Tuzlanskog kantona obuhvata teren Sjeveroistočne Bosne, u geotektonskom pogledu ovo područje pripada unutrašnjim dinaridima. Sastav i vrste sedimenata koji čine geološku građu područja Tuzlanskog kantona, su vrlo podložni stvaranju kliznih površina.  Prema procjeni ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća područje Tuzlanskog kantona, klizanje tla je označeno kao velika i stalno prisutna opasnost po ljude i imovinu. Samo na ovom području ima preko 2. 300 klizišta od čega je na području općine Tuzla  registovano preko 1.000 istih.  Po pitanju dosadašnjih aktivnosti, u organizaciji našeg Instituta  i Geoworksa iz Tuzle, krajem 2011. godine održan je Međunarodni okrugli sto na temu “Prevencija, monitoring i interventna sanacija klizišta”, inače treći poslijeratni skup iz  oblasti geotehnike koji smoi organizovali. Na skupu su bili prisutni predstavnici državnih institucija, naučnih i stručnih organizacija, stručnjaka iz svih dijelova BiH i zemalja okruženja.  Bila je to prilika da se kroz prezentaciju radova, komentare i izravan dijalog razmjene saznanja o novim dostignućima u ovoj oblasti kao i o problemima sa kojima se susreću stručnjaci u praksi. Cilj skupa bio je ukazivanje neophodnosti da se prevencija i monitornig podignu na jedan viši nivo, čime bi se pojave nastanka klizišta u znatnoj mjeri smanjile, a time i posljedice po život i zdravlje ljudi i imovine.

BIOGRAFIJA

ELDAR PIRIĆ je rođen 5. Maja 1972. godine u Tuzli, gdje je završio osnovnu i srednju mašinsku školu. Na Fakultetu elektrotehnike i mašinstva Univerziteta u Tuzli diplomirao 1998. godine, a na Mašinskom fakultetu, 2008. godine magistrirao na temu „Definiranje matematskog modela za izbor gumene trake tračnih transportera za različite uvjete eksploatacije“.  U toku rada bavio se poslovima zaštite na radu i zaštite od požara, ispitivanjem materijala i konstrukcija, ispitivanje gumenih transportnih traka, čelične užadi metodama sa i bez razaranja, izvoznih postrojenja na rudnicima,  I posuda pod pritiskom elektrootpornim mjernim trakama itd. U periodu od 2006. do 2010. godine radio na poslovima QA, menadžera, odnosno predstavnika rukovodstva za kvalitet. Oženjen je i otac  jednog djeteta.