MR. SAMIR HADŽIĆ, GENERALNI DIREKTOR RUDNIKA MRKOG UGLJA „ĐURĐEVIK” U ĐURĐEVIKU

MR.SAMIR HADŽIĆ, GENERALNI DIREKTOR RUDNIKA MRKOG UGLJA ĐURĐEVIK U ĐURĐEVIKU

 

MR. SAMIR HADŽIĆ,
GENERALNI DIREKTOR RUDNIKA MRKOG UGLJA „ĐURĐEVIK” U ĐURĐEVIKU

MODERNIZACIJOM
DO POVEĆANJA PROIZVODNJE

Tekst Rašid Hakić
Fotografije RMU „Đurđevik“ doo

Zahvaljujući enormnim količinama uglja na području Đurđevika generacije lokalnog stanovništva obezbijeđivale su sigurnu egzistenciju radeći u Rudniku, što i danas čine.
Time je ovaj privredni subjekt postao jedan od glavnih snabdjevača ugljem Termoelektrane u Tuzli, bitno utičući na elektroenergetsku stabilnost Bosne i Hercegovine.
Šta su osnovne karakteristike trenutnog poslovanja Rudnika „Đurđevik“, koji su benefiti poslovanja u sastavu koncerna Elektroprivrede BiH, kakav je status rudara i šta su težišne aktivnosti poslovanja u narednom periodu, neka su od pitanja na koje je odgovorio prvi čovjek menadžmenta, magistar Samir Hadžić.

VIŠEDECENIJSKO POSLOVANJE

BH BUSINESS MAGAZINE:
Gospodine Hadžić, kada je počela planska eksploatacija uglja u Đurđeviku?

S. HADŽIĆ:
Rudnik „Đurđevik“ je počeo sa radom 1936. godine, eksplatacijom uglja u jami Suhodanj i kroz dosadašnji period rada prošao je kroz različite organizacione oblike, a trenutno posluje u sastavu koncerna Elektroprivrede BiH.
Do sada je eksploatisano oko 45 miliona tona rovnog uglja, a ispitivanja ležišta su potvrdila zalihe iste količine, čime se nalazimo na polovici eksploatacije uglja na području Đurđevika i Višće.
Proizvodnja se odvija jamskom i površinskom eksploatacijom, pri čemu površinska ekspoatacija drži primat u količini proizvodnje, a odvija se na dva lokaliteta, u revirima Višća i Potočari, dok se jamska eksploatacija odvija u Đurđeviku.
U narednom periodu planiramo otvaranje još dvije jame, a površinska eksploatacija ima perpektivu rada u narednih dvadeset godina.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje su osnovne karakteristike uglja Rudnika „Đurđevik“?

S. HADŽIĆ:
Radi se o mrkom uglju kalorične vrijednosti preko 20 hiljada kilodžula, pri čemu ugalj kvaliteta Mrki 1 i Mrki 2 isporučujemo Termoelektrani u Tuzli, a ostale asortimane širokoj potrošnji. U jamskoj eksploataciji imamo ugljeva čija kalorična vrijednost doseže preko 20 hiljada kilodžula. Što se tiče planskih veličina, naš Rudnik spada u grupu srednjih rudnika, sa godišnjom eksploatacijom rovnog uglja oko 550 do 600 hiljada tona.

SISTEMATIZACIJOM DO BOLJEG UČINKA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koliki je broj i kakva kadrovska struktura uposlenih?

S. HADŽIĆ:
Trenutno je u Rudniku zaposleno 836 radnika, po sistematizaciji iz ranijeg perioda koja je još važeća i koja uključuje 1400 radnih mjesta. Od navedenog broja radnika imamo više od 200 invalida rada i rata, što stvara prostor za neproduktivna radna mjesta i probleme iznalaženja načina za njihovo adekvatno radno angažovanje, što znači da radimo sa nedovoljnim brojem produktivnih radnika. Na osnovu zaključka Vlade FBiH od septembra 2019. godine da se izvrši reorganizacija Rudnika, generalni direktor EPBiH je imenovao mješovitu stručnu komisiju koja je radila na organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, što je rezultiralo određenim zaključcima i formulama o broju radnika za kapacitete kojima raspolažemo. Obzirom na to i zakonske procedure došlo se do broja od 792 zaposlena kako bi oba proizvodna pogona i Rudnik u cjelini bili produktivni.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje aktivnosti realizujete po pitanju rekultivacije devastiranih površina izazvanih eksploatacijom?

S. HADŽIĆ:
Po navedenom pitanju veoma malo je urađeno.
Aktivnosti kojima smo posvećeni su stabilizacija poslovanja i redovno plaćanje svih obaveza koje nas sleduju, među kojima su i koncesione naknade, od koje jedan dio ide kantonu, a jedan općini, koja sredstva vraća mjesnim zajednicama koje su ugrožene radom Rudnika.
Kada se radi o kakvom – takvom uređenju devastiranih površina, a uskoro ćemo imati unutarnja odlagališta kojima ćemo zapunjavati eksloatisana polja, nakon čega ćemo moći nešto značajnije da uradimo po tom pitanju.
U ranijem periodu urađen je dio rekutivacije na površini oko 200 dunuma, gdje je zasađeno voće i travnate smjese.
Planom za 2020. godinu je predviđeno da još jednu značajnu površinu zaravnamo, a nešto veći radovi bit će ralizovani u fazi kada budemo formirali unutarnje odlagalište, pri čemu bi planski zaravnavali devastirane površine.

 

VIŠEMILIONSKO INVESTIRANJE U MODERNIZACIJU

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje investicione projekte izdvajate kao posebne po pitanju ulaganja u opremu, mehanizaciju i postrojenja tokom 2019. godine?

S. HADŽIĆ:
Poslovna 2019. godina ostat će zabilježena po investicionim ulaganjima od strane vladajućeg društva Elektroprivrede BiH, koja je odlukama o dokapitalizaciji od 2010. godine, nastavila ulaganja u Rudnik „Đurđevik“, čime je planirano investiranje u iznosu od 53 miliona KM.
Do sada je ostvareno 33,5 miliona KM, pri čemu je tokom 2019. godine uloženo oko 14,5 miliona KM, koja se odnose na nabavku jednog damper kamiona čija vrijednost je oko 2,2 miliona KM, tri zglobna kamiona u vrijednosti 2,1 milion KM, udarne rotacione bušaće garniture vrijednosti 800 hiljada KM, te dva elektrohidraulična bagera zapremine kašike 11,5 metara kubnih, čija vrijenost iznosi 8,9 miliona KM.
Pored navedenog, tokom 2019. godine realizovali smo ulaganja i vlastitih sredstava u iznosu od 1,5 miliona KM, investiranjem u nabavku rovokopača vrijednosti 290 hiljada KM i nabavku grabljastih transportera u jami vrijednosti oko 450 hiljada KM. Ostale investicije bile su usmjerene na poboljšanje elektro infrastrukture Rudnika ( trafo stanice) i drugu opremu.

SOLIDAN STATUS RUDARA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Kakvim ocjenjujete status rudara po osnovu elemenata sigurnosti, ličnih primanja i ostalih prinadležnosti?

S. HADŽIĆ:
Proizvodnja uglja u jami se vrši tradicionalnom komornom metodom. Tektonski uslovi i elementi ugljenog sloja ne omogućavaju primjenu širokočelne metode (mehanizovanog čela). U narednom periodu ćemo raditi na nabavci opreme za polumehanizovanu metodu, što bi doprinijelo boljoj sigurnosti.
Imali smo jako težak period u jami „Đurđevik“ gdje je bilo udaljeno ležište više od dva kilometra u čijoj dužini su bili transportni sistemi, pri čemu je ulazak rudara u jamu jednom dionicom vršen sa lokomotivom, a drugim dijelom pješice.
Takva udaljenost predstavlja i veću opasnost. Kada se desila poplava u navedenoj jami odustalo se od navedenog načina rada i krenulo se u otkopavanje i eksplataciju jame.
Tom prilikom nailazili smo na razne probleme koji su ugrožavali sigurnost, ali smo u međuvremenu uradili projektno- tehničku dokumentaciju i izvršili određene radnje za ulazak u revir Živčići koji je dosta blizu glavnih prostorija otvaranja jame (niskopa), gdje su odrađene sve pripreme za obezbjeđenje veće sigurnosti i gdje imamo znatno izdašnije slojeve uglja.
Obzirom na kraći dolazak u jamu i dopremanje potrebih sredstava, stanje je bolje i na određen način riješili smo se dijelova gdje smo imali jake pritiske. I na površinskom kopu smo imali određenih problema spajanjem više etaža, a na jednom dijelu smo imali i zabranu eksloatacije od strane inspektora na površinskom kopu Potočari, nakon čega smo u površinskom kopu Višća krenuli ka otvaranju istočnog dijela ležišta i već smo došli u stanje veće proizvodnje.
Taj revir nam je trebao omogućiti više uglja od onog u Potočarima, koje smo u međuvremenu trebali da razvijamo i vršimo proizvodnju otkrivke.
S tim u vezi stanje je bolje od onog prije dvije-tri godine, iako još nije onakvo kakvo bi trebalo da bude, ali smo znatno bliže tom cilju.
Što se tiče primanja rudara, tokom 2019. godine su redovno isplaćivane plate, isplaćivan je topli obrok u visini od 14. KM, a isplaćena je i naknada po osnovu regresa u iznosu od 445 KM. Za Dan rudara zaposlenima je isplaćeno po 275. KM, a prosječna plata iznosi 1056 KM.
BH BUSINESS MAGAZINE:
Kakva je sindikalna organizovanost u Rudniku?

S. HADŽIĆ:
Slikovito rečeno, u kući u kojoj imamo dvije glave slabog je napretka u odnosu na onu u kojoj je jedna glava.
Tako je i u Rudniku „Đurđevik“ gdje postoje dva sindikata, što stvara otežavajuće okolnosti i bilo bi neophodno da se ujedine, jer su im ciljevi isti.
Saradnja sindikata i uprave je na zadovoljavajućem nivou i u posljednje vrijeme smo dosta toga zajednički rješavali i unaprijedili.
Svjestan sam da postoje i različita razmišljanja po određenim pitanjima, ali problem nastaje kada se donose određeni zaključci na osnovu polovičnih informacija, a u našem Rudniku se to veoma često dešava.
Stoga poručujem sindikatima da šire pozitivnu priču, jer nemaju razloga za negativnom pričom obzirom u kakvom stanju je Rudnik „Đurđevik“ u odnosu na sve druge Rudnike.
Sindikat treba da istraje u borbi za zaštitu prava radnika i boljim standardom i zajedničkim snagama trebamo da kreiramo taj ambijent, a ne da bi samo opravdali postojanje i da se bavimo nekim nepotrebnim situacijama.

 
GARANT STABILNOSTI POSLOVANJA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koji su benefiti poslovanja Rudnika „Đurđevik“ u sastavu koncerna EP BiH?

S. HADŽIĆ:
To se prije svega odnosi na obećanja i do sada realizovana investiciona ulaganja, to što imamo sigurnog, odnosno strateškog kupca za plasman uglja, iako bi se kompletna proizvodnja iz jame mogla prodati trećim licima. Od strateškog kupca, JP EP BiH, nemamo problema oko plaćanja, koje nam svojim avansima u određenim momentima pomaže da prebrodimo određene finansijske situacije. Nadam se da će u budućnosti doći do konsolidacije i reorganizacije Rudnika i koncerna, čime će u još znatnijoj mjeri biti obezbijeđeno stabilno i sigurno poslovanje.

KADROVSKIM PROMJENAMA DO VEĆE UČINKOVITOSTI

BH BUSINESS MAGAZINE:
Kakvom ocjenjujete poslovnu 2019. godinu sa aspekta realizacije planskih aktivnosti?

S. HADŽIĆ:
Generalno posmatrano 2019. godina je bila jako teška.
Po pitanju investicionih ulaganja bila je godina koja će se pamtiti po značajnim rezultatima.
Po pitanju proizvodnje duži niz godina bilježimo prosjek, ali smo ostvarili negativan rezultat, mada je bolji od 2018. godine.
Ohrabruje činjenica da su investicije realizovane i ono što je jako bitno za Rudnik je nabavka dva hidraulična bagera, koji su bili operativni u drugoj polovini godine, što je jedan od razloga povećanja proizvodnje u zadnja dva mjeseca 2019. godine.
Drugo poboljšanje jeste što su se desile i određene kadrovske promjene, kako na površinskom kopu tako i u jami, čime je pojačana disciplina i povećana iskorištenost radnog vremena.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje težišne planske aktivnosti će biti realizovane tokom 2020. godine?

S. HADŽIĆ:
Nadam se da ćemo prije svega ostvariti planove na proizvodnji otkrivke, jer nas je malo dijelilo od zatvaranja Rudnika zbog zaostale otkrivke. U narednoj godini ćemo, po prvi put, moći da rješavamo problem zaostale otkrivke, čime ćemo ostvariti planiranu proizvodnju uglja, a pokrenut ćemo i određene procedure oko pripreme tehničke dokumentacije neophodne za otvaranje nove jame Brezje. To nam daje garanciju za stabilnijim i uspješnijim poslovanjem.

 

BIOGRAFIJA

SAMIR HADŽIĆ rođen je 6. Januara 1967. godine u Dubravama Donjim gdje je završio osnovnu školu. Srednju Geodetsku školu završio je u Tuzli, te upisao studij na geodetskom odsjeku Građevinskog fakulteta u Sarajevu.
Apsolvirao je 1991. godine i u januaru mjesecu uradio diplomski rad, ali je sticajem okolnosti i ratnog perioda zvanje diplomiranog inženjera stekao 1995. godine.
Tokom rata izvjesno vrijeme bio angažovan u ARBiH, da bi nakon toga bio na radnoj obavezi u Općini.
Uslijedio je prelazak u Direkciju za izgradnju, gdje je radio i kao tehnički direktor, poslije čega je u Krajini radio za humanitarne organizacije.
Nakon toga se zaposlio u srednjoj Građevinsko – geodetskoj školi kao profesor stručnih predmeta.
Potom je otvorio privatnu firmu, koju je, imenovanjem za direktora Rudnika „Đurđevik“, predao drugim osobama.
Magistrirao je 2003. godine, a direktor Rudnika je od 2016. godine.
Oženjen je i otac kćerke i sina.