MR SUAD HUSKIĆ

MR SUAD HUSKIĆ

OPĆINA TEŠANJ, SIMBOL EKONOMSKOG RAZVOJA

Svi relevantni pokazatelji potvrđuju da općina Tešanj pripada društvu najrazvijenijih bosanskohercegovačkih lokalnih zajednica. Pravodobna i uspješna tranzicija vlasničkih odnosa većine privrednih subjekata u nekada državnoj svojini, u sintezi sa privatnom poduzetničkom inicijativom, koja se pravilno odredila prema novih tržišnim principima tako je postala urnekom uspješnosti.

Tekst: Rašid Hakić
Fotografije: Općina Tešanj

Kakvu ulogu u kreiranju privrednog ambijenta su tokom proteklih sedamnaest godina imali organi lokalne uprave ?
Šta su prije svih drugih na bh. prostoru omogućili investitorima ?
Koliko su zaslužni za uspješan rad Udruženja privrednika „Biznis centar“, koje pored niza drugih aktivnosti, ove godine organizuje i 10. Jubilarni sajam privrede?
Koliko zaslužni da općina Tešanj bude proglašena područjem poslovne izvrsnosti?
Odgovore na navedena i druga pitanja, za specijalno izdanje BH BUSINESS MAGAZINA dao je općinski načelnik Suad Huskić.

BH BUSINESS MAGAZINE
Gospodine Huskić, šta je bila osnovna karakteristika privrednog ambijenta općine Tešanj početkom devedesetih godina prošloga stoljeća?

Mr S. HUSKIĆ:
Privredu općine Tešanj u periodu pred agresiju karakterisala je raznovrsnost djelatnosti sa značajnim izvozom proizvoda visoke tehnološke obrade, najvećim dijelom za potrebe automobilske industrije. U oko 86 registrovanih pravnih lica bilo je zaposleno 6.971 osoba. Pojedini privredni subjekti bili su u sastavu velikih jugoslovenskih sistema i time činili okosnicu izvoza i razvoja općine Tešanj kao cjeline, od kojih i UNIS UNICO FILTERI, ENERGOINVEST ENKER, UNIS FAD, NAPREDAK, SLOGA, UKUS, Tvornica čarapa i drugi.
STIMULATIVNE MJERE ZA INVESTITORE

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje posljedice na privredu je imao ratni period i šta je u prvim poslijeratnim godinama privredni ambijent općine Tešanj razlikovalo od većine drugih lokalnih zajednica ?

Mr S. HUSKIĆ:
Tokom agresije svi privredni subjekti pretrpjeli su ogromne štete na objektima, opremi i infrastrukturi kao i gubitke u ljudstvu, odnosno kadrovima. I pored toga tešanjski industrijski kapaciteti radili su tokom agresije, održali u izvjesnoj mjeri svoje mjesto na dijelu tržišta i stvorili pretpostavke za kasniju revitalizaciju.
U godinama nakon rata do izražaja je došla privatna inicijativa građana tešanjskog kraja. Razvile su se djelatnosti i industrijske grane koje do tada nisu bile prisutne na ovom području, a u oblasti drvne i tekstilne industrije, koje su manje ili više uspješno privatizirane, razvili su se privredni subjekti koji danas čine okosnicu privrednog razvoja.
Značajna inicijativa pokazana je u oblasti prehrambene industrije u okviru koje su se izdvojili privredni subjekti u oblasti mlinsko-pekarske djelatnosti, proizvodnje mesa, proizvodnje gotove hrane, eksploatacije i prozvodnje voda, značajan napredak i razvoj trgovine i ugostiteljstva, oblast građevinarstva kako visokogradnje tako i niskogradnje, prikupljanje i prerada sekundarnih sirovina, razvoj finansijskih usluga i bankarstva.
Osim lične inicijative i poduzetnosti naših ljudi, veliku ulogu odigrala je i lokalna vlast, pored ostalog i formiranjem industrijskih zona, uz potrebne infrastrukturu, elektrifikaciju i ostale sadržaje.

OD 100 NAJUSPJEŠNIJIH 13 TEŠANJSKIH

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koji su osnovni elementi trenutnog stanja tešanjske privrede ?

Mr S. HUSKIĆ:
Danas na području općine Tešanj, podrazumijevajući sve oblike privređivanja, posluje oko 820 pravnih lica, preko 907 obrtničkih radnji, 440 trgovačkih i 199 ugostiteljskih radnji, u kojima je zaposleno oko 9.450 lica, a stanje privrede karakteriše značajno izvozno učešće od 18,02 posto u ukupnom izvozu Ze-Do kantona. Time se općina Tešanj svrstava među prve tri općine na području Kantona, sa tendencijom povećanja izvoza.
U 2012. godini među 100 najuspješnijih firmi u BiH u različitim kategorijama, našlo se čak 13 firmi iz Tešnja. Iste godine, izvoz 308 različitih grupa proizvoda sa područja općine Tešanj se plasirao na tržišta 56 država na 6 kontinenata. U posljednje tri godine bilježimo stalan rast izvoza, investicija i broja zaposlenih, što potvrđuje i podatak da je u 2013. godini izvoz povećan na 325 miliona KM.

TEŠANJ- SAJAMSKI GRAD

BH BUSINESS MAGAZINE:
Na području Općine veoma aktivno djeluje Udruženje-udruga privrednika „Biznis centar“, čiji jedan od programskih sadržaja je i organizacija Sajma privrede. U kojim oblicima su uzraženi partnerski odnos i podrška Općine navedenom obliku organizovanja privrednika i šta organizacija privredne manifestacije znači u širem kontekstu ?

Mr S. HUSKIĆ:
Udruženje privrednika i općinska uprava u stalnom su kontaktu i kroz međusobnu saradnju na zajedničkim projektima, kao što je Sajam tešanjske privrede, međusobno rješavaju probleme koji su od zajedničkog interesa.
Kod donošenja svih značajnih odluka, a koje mogu direktno ili indrektno imati utjecaja na rad i poslovanje privrednih subjekata na području Općine, traži se i uvažava mišljenje i stav Udruženja. Općina Tešanj, kroz razvoj poslovnih zona i investiranje u infrastrukturu, u zonama stvara bolje uslove privređivanja, te obezbjeđuje pretpostavke
za povoljniju izgradnju i proširenje proizvodnih kapaciteta zainteresiranim privrednicima.
Već desetu godinu zaredom Općina Tešanj je generalni pokrovitelj tešanjskog Sajma, privredne manifestacije koja je prilika da se na jednom mjestu okupe tešanjski privrednici, predstave svoje poslovne partnere i promovišu usvojenu djelatnost i proizvode privrednicima, građanima općine Tešanj i gostima.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje pogodnosti očekuju potencijalne investitore i šta predstavlja težišne aktivnosti općinske administracije u cilju stvaranja što povoljnijeg privrednog ambijenta?

Mr S. HUSKIĆ:
Potencijal koji Općina Tešanj ima, i koji predstavlja značajnu prednost investitorima koji bi odlučili da investiraju, čini dodjela zemljišta za izgradnju poslovnih kapaciteta u industrijskim zonama u kojima su ili stvorene ili se stvaraju pretpostavke za funkcionisanje u vidu izgradnje infrastrukture.
Općinska administracija u Tešnju koristi brojne alate s ciljem da se brendira koncept izvrsnosti u radu općinske uprave “prijateljski okrenute uprave prema poslovnom svijetu”.
Uvedena elektronska uprava je omogućila brzu reakciju u obradi zahtjeva potencijalnih investitora i predstavlja osnovni element dostizanja zadovoljstva građana i privrednika pruženim uslugama javne uprave. Izgradnju imidža konkurentne lokalne zajednice bez korupcije, kroz privlačenje investicija i unapređenje kvaliteta života građana, stavljeno je u fokusu rada općinske administracije.
Transparentnost u radu ogleda se u konsultovanju zainteresovanih strana, uspostavljanju partnerstva i razvijanju komunikacije s lokalnim partnerima, posebno redovni sastanci sa Udruženjem privrednika. Inovirana i usvojena Strategija razvoja investitorima signalizira da je okruženje općine Tešanj relativno stabilno i da se mogu planirati eventualne buduće aktivnosti. Strategija je zasnovana na objektivnim procjenama stanja, resursa, lokalne ekonomske strukture, te procjenama realnih mogućnosti za budući razvoj.
Predstavljeni su kvaliteti poslovnog okruženja, odnosno „investiciona klima”, a Općinsko vijeće je početkom 2013. godine usvojilo Strategiju integrisanog razvoja ove lokalne zajednice za period 2013.-2018. godina. Uspješno su realizovani neki modeli javno-privatnog partnerstva.

RASPOLOŽIVI POTENCIJALI VERIFIKOVANI I NA EVROPSKOM NIVOU

BH BUSINESS MAGAZINE:
Općina Tešanj, Teslić i Žepče na svojevrstan način su integrisane, što predstavlja urnek i za druge lokalne zajednice u mikro i makro okruženju.
O čemu se zapravo radi ?

Mr S. HUSKIĆ:
BEAR-Sredina poslovne izvrsnosti je potekla kao ideja predstavnika općine Tešanj u okviru projekta Jačanje lokalne samouprave, koji je GIZ realizovao prije programa PROLOCAL.
Naime, ideja je bila da se općine organizuju sa ciljem zajedničke promocije lokacijskih prednosti i privlačenja investicija.
U prvoj fazi ovu ideju je podržala općina Žepče, a nakon toga se pridružio i Teslić. GIZ je podržao ovu ideju i BEAR mikroregiju odabrao kao jedno od tri područja iz cijele BiH sa kojima sarađuje kroz program Prolocal u narednom srednjoročnom periodu.
Navedene tri općine su sa GIZ-om potpisale Memorandum o međuopćinskoj saradnji u septembru 2012. godine, a prema ocjenama FDI Magazine, u izdanju Financial Times Group, specijaliziranog časopisa za direktna strana ulaganja, područje BEAR-a koje čine općine Teslić, Tešanj i Žepče su svrstane u „Top 10“ južnoeuropskih regija u kategoriji najboljih europskih investicijskih lokacija prema troškovnoj efikasnosti u sklopu konkursa Europski gradovi i regije budućnosti za 2014.-2015. godinu.
Ovo je izniman rezultat i priznanje za ove tri bosanskohercegovačke općine i napore koje ulažu u promociji investicijskih prednosti.
Krajnji cilj ove aktivnosti jeste povećan nivo stranih direktnih investicija i povećanje broja održivih radnih mjesta u ovoj mikroregiji.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koji kapitalni projekti, po veliči i iznosu sredstava potrebnih za realizaciju, prednjače od ostalih ?

Mr S. HUSKIĆ:
Posljednih godina intenzivno radimo na projektima vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda sa cijelog područja općine Tešanj. Prošle godine potpisan je Ugovor za projekat odvodnje otpadnih voda – WATSAN, koji, putem Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kreditira Europska Investicijska banka, čija vrijednost projekta za općinu Tešanj iznosi 12.893.000 EUR.
Ovaj projekat, sa 50 posto sredstava financira Europska investicijska banka, a ostatak sredstava osigurava se iz grant sredstava Europske komisije, švedske organizacije SIDA, te Općine.
Također, posljednjih godina općina Tešanj radi na izgradnji većih vodovodnih sistema. Završen je vodovod Pousorje, a u toku su radovi na izgradnji vodovoda Medakovo-Trepče, Oraš Planje, Tepe-Hrvatinovići-Tugovići, Jugozapad Tešanj i Raduša.

PODUZETNIČKE ZONE- RECEPT USPJEHA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Rezultat privrednog razvoja općine Tešanj su i poduzetničke zone.
Šta je u realizaciji ovog projekta specifikum u odnosu na druge bh. lokalne zajednice?

Mr S. HUSKIĆ:
Izgradnja poslovnih zona na području općine Tešanj aktualizirana je odmah poslije rata. U tom smislu kao novoformirane poslovne zone u funkciji su stavljene poslovna zona „Ciglana” i „Ekonomija” u Jelahu, dok je u okviru poslovne zone „Bukva” u Tešnju koja egzistira već četrdesetak godina, infrastrukturom opremljena mikrolokacija „Vila”, te poslovna zona „Glinište” na Rosuljama koja je u fazi izgradnje. Specifikum se ogleda u tome što smo prvi u Bosni i Hercegovini ponudili zemljište bez naknade za uređenje građevinskog zemljišta i administrativnih troškova prema Općini. Poslovna zona „Bukva” je odlukom Općinskog vijeća stavljena u funkciju realizacije ovog projekta.
U uređenje poslovne zone „Glinište”- izradu regulacionog plana, projektovanje, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i izgradnju infrastrukture uložena su sredstva u iznosu od 651.694,51 KM .
Najveću stavku u ovim sredstvima čine sredstva općinskih obveznica.
U okviru poslovne zone „Bukva”, nakon što je okončano uređenje „Vile”, nastavljene su aktivnosti na stvaranju pretpostavki za bolje funkcionisanje poslovne zone pa se u tom smislu započelo sa faznom realizacijom izgradnje treće trake saobraćajnice. U ove aktivnosti na uređenju „Vile” i proširenje saobraćajnice do sada je investirano 692.211,61 KM.

POZITIVNA PRAKSA, STIMULANS DRUGIM BH. OPĆINAMA
BH BUSINESS MAGAZINE:
Pored svakodnevnih obaveza koje imete kao prvi čovjek općinske administracije, veoma često ste u ulozi domaćina brojnime delegacijama, među kojima i načelnicima općina sa čitavog bh. prostora. Sasvim je sigurno da bogato kulturno-historijsko naslijeđe nije jedini i osnovni razlog posjeta.

Mr S. HUSKIĆ:
U posljednjih šest mjeseci našu općinu posjetile su delegacije pet bosanskohercegovačkih općina i to Novog Grada, Trnova, Vareša, Ilidže i Viteza, dok sa susjednim općinama Teslić, Doboj, Žepče i Doboj Jug imamo partnerske odnose u određenim projektima. S obzirom da je Općina Tešanj među prvima uvela elektronsku upravu i neke menadžerske alate, cilj posjeta je, prije svega bila razmjena iskustava u implementaciji i korištenju. Također, tokom posjeta predstavljen je i način realizacije Strategije razvoja, ali i saradnja sa privredom, odnosno privlačenje stranih investicija. Sve ovo potvrđuje da je općina Tešanj u vrhu lokalnih zajednica sa dobrom praksom, a to dokazuje i ovogodišnje prvo mjesto u projektu BEACON PLUS za stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta u jedinicama lokalne samouprave s ciljem privlačenja investicija, koji realizira međunarodna zajednica. Naše dobre prakse smo predstavili i u svijetu i to Velikoj Britaniji, Americi i Belgiji.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta su razlozi smanjenja prihoda općinskog budžeta uprkos respekta vrijednim rezultatima u privredi na nivou lokalne zajednice i na koji način se može uticati na promjenu jedne takve negativne tendencije ?

Mr S. HUSKIĆ:
Prihodi općinskog budžeta već dvije godine padaju zbog pada poreznih prihoda, a prije svega PDV-a. Porezni prihodi u odnosu na 2011. godinu su pali za 12,77 posto, a prihodi od PDV-a za 10,78 posto.
PDV je najvažniji prihod općinskih budžeta i čini oko 50 posto ukupnih budžetskih prihoda.
Sadašnjom raspodjelom se prvo obustavljaju sredstva za pokriće dospjelih obaveza vanjskog duga Federacije BiH, a tek onda vrši raspodjela prema definisanom ključu. Na taj način obaveza Federacije BiH postaje obaveza svih nivoa vlasti, a što nije definisano niti jednim zakonskim propisom. Općine i kantoni, pored svih svojih obaveza, vraćaju značajan dio duga FBiH, a udio Federacije u raspodjeli se konstantno uvećava na štetu drugih nivoa vlasti. Fond sredstava za raspodjelu se stalno umanjuje rastom vanjskog duga Federacije.
Samo za općinu Tešanj to umanjenje iznosi blizu 800.000 KM.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koji je značaj Agencije za razvoj TRA u kreiranju privrednog ambijenta općinskog područja ?

Mr S. HUSKIĆ:
TRA predstavlja jedan od važnih faktora za poticanje razvoja na području naše Općine. Kroz djelovanje u područjima promocije privrednih potencijala, unapređenja javno-privatnog dijaloga, programa obuke radne snage, ruralnog razvoja, energetske efikasnosti i projektnog menadžment predstavlja genetor lokalnog ekonomskog razvoj. Svemu navedenom doprinosi saradnja sa međunarodnim organizacijama i projektima GIZ, USAID, IFC, BIGMEV.

PODRŠKA PROJEKTIMA MLADIH

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje su aktivnosti Općine s ciljem poboljšanju statusa mladih ?

Mr S. HUSKIĆ:
Općina Tešanj posebnu pažnju poklanja mladim ljudima. Kroz projekat “Biznis ideje za mlade” za tri godine pokrenuto je petnaest novih biznisa i, uz podršku Općine, zaposlena dvadesetjedna mlada osoba.
Omladinska banka postoji već godinama, a do sada je realizovano 60 projekata uz direktnu uključenost 300 mladih. Od 2009. godine 41 mlada osoba dobila je priliku za prvo radno iskustvo u Upravi.
Šestu godinu zaredom, studenti koji ispunjavaju uslove konkursa primaju stipendije. U 2013. godini imali smo 348 stipendista.
U okviru Projekta “Jačanje lokalne demokratije III” Općina Tešanj je nastavila dosadašnju dobru praksu sa organizacijama civilnog društva, koja je stečena u saradnji sa UNDP-om.
Učešće općine Tešanj u ranijem projektu je ocijenjeno vrlo visokom ocjenom, te smo direktno uključeni u novi projekat i u toku je realizacija projekta sa “Udruženjem roditelja, djece i omladine sa posebnim potrebama” kroz projekat “Ekonomsko i društveno osnaživanje porodica sa djecom sa posebnim potrebama i udruženjem “Jedinstvena organizacija mladih – JOM” kroz projekat “Centar za razvoj karijere mladih – CERK”. Vrijednost ova dva projekta je 98.000 KM i finansira se od UNDP-a uz učešće Općine Tešanj u iznosu od 23 posto ukupne vrijednosti.
Sve navedeno na najbolji način potvrđuje da je općina Tešanj bila, a i danas je simbol ekonomskog razvoja ne samo u Bosni i Hercegovini već i širem okruženju.

BIOGRAFIJA
Suad Huskić rođen je 1974. godine. Nakon završene osnovne i srednje škole studirao je na Univerzitetu u Sarajevu i stekao više i visoko obrazovanje na Pedagoškoj akademiji i Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a u 2012. godini i zvanje magistra ekonomskih nauka.
Prvi radni angažman i 10 godina radnog iskustva stekao je radeći u obrazovanju.
U ime SDA Tešanj biran je u dva mandata na lokalnim izborima 2000. i 2004. godine i obavljao dužnost vijećnika u Općinskom vijeću Tešanj od 2000. do aprila 2005. godine.
Kao namlađi vijećnik u sazivu Općinskog vijeća Tešanj, obavljao je i dužnost Predsjedavajućeg Općinskog vijeća Tešanj.
Od 2005. godine zaposlen je u Općini Tešanj na poslovima pomoćnika Općinskog načelnika za društvenu djelatnost, opću upravu, i komunalne poslove.
Federalno ministarstvo kulture i sporta 2011. godine dodijelilo mu je Povelju za doprinos u zaštiti kulturnog naslijeđa.
U posljednjih 10 godina, osim formalnog obrazovanja, pohađao je niz različitih edukacija u području menadžmenta, strateškog planiranja, projektnog menadžmenta i pripreme projekata za fondove Evropske unije, upravljanja kvalitetom, elektronske uprave i drugo.