NIJAZ ČORBIĆ

NASLOVNICA_-_JP_ŠUME_TK

NIJAZ ČORBIĆ, DIREKTOR JP “ ŠUME TK“ DD, KLADANJ

TEŽIŠNE PLANSKE AKTIVNOSTI USMJERENE SU NA REALIZACIJU
PRIMARNOG CILJA,A TO JE OBNOVA ŠUMA

Tekst: Rašid Hakić

                             Fotografije: JP „ŠUME TK“ doo Kladanj

Decenije planskog gospodarenja šumskih resursa kojima obiluje šire područje Kladnja u znatnoj mjeri su već nekoliko generacija deterinisala profesionalnu orjentaciju velikog broja žitelja ovog područja. Krajem devetnaestog stoljeća u najvećoj mjeri to je bilo bazirano na obavljanje teških fizičkih radova u šumarstvu.

Vremenom, a naročito u periodu nakon Drugog svjetskog rata mladi iz Kladnja i obližnjih naselja počeli su usvajati stručna znanja u visokoškolskim ustanovama i ista, nakon sticanja akademskih titula, primjenjivali u praksi u nekom od radnih kolektiva sa usvojenom drvoprerađivačkom djelatnošću.

Tako je i Nijaz Čorbić, nakon diplomiranja na Šumarskom Fakultetu Univerziteta u Sarajevu krajem osamdesetih godina prošloga stoljeća, prvi radni odnos zasnovao u tadašnjem privrednom kolektivu čiji pravni sljedbenik je, nakon niza transformacija, JP „Šume TK“ sa sjedištem u Kladnju.

Sticajem općedruštvenih i ličnih okolnosti od tada do danas profesionalni angažman vezao je za ovaj privredni kolektiv obavljajući u najvećoj mjeri najodgovornije poslove u rukovodnoj i upravljačkoj strukturi. Respekta vrijedne stručnost   i dugogodišnje iskustvo odnedavno je ponovo, sada kao prvi čovjek menadžmenta, stavio u funkciju obezbjeđenja pretpostavki za još bolje tržišno pozicioniranje privrednog subjekta na čijem je čelu.

ŠUMARTVO JE BILO I OSTALO GARANCIJA PRIVREDNOG RAZVOJA LOKALNE ZAJEDNICE

BH BUSINESS MAGAZINE:Gospodine Čorbić, od kada je počelo i šta su osnovne specifičnosti planskog gospodarenja šumama na ovom području u dosadašnjem periodu?

N. ČORBIĆ:Osamdesetih godina osamnaestog stoljeća, po aneksiji Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske monarhije, u ovim krajevima intezivno se otvaraju šumska područja sa prevashodnim ciljem povezivanja Austrije i Mađarske, a radi iskorištavanja šume i transporta drveta u te zemlje. Intezivno iskorištavanje šuma, kojem su prehodila stručna taksaciona snimanja i planiranja na tada već utemeljenim šumskim područjima „ Oskova“ i Gostelja“, počinje 1885. godine, a time i prerada drveta na prvoj pilani izgrađenoj u Puračiću.  Na području „Gornje Drinjače“ intezivno  iskorištavanje četinarskih šuma počela je 1924. godine i trajala do početka Drugog svjetskog rata, za vrijeme kojeg je porušena sva šumska infrastruktura, a šumski požari uništili su hiljade hektara četinarskih šuma. Dolaskom mira, centralističkim upravljanjem i planiranjem, država  je obnovila šumsku infrastrukturu i povećala korištenje šume s ciljem jačanja bazne industrije, čime su napravljeni određeni pozitivni pomaci u razvoju šumarstva, nedovoljni sa ekološko-zaštitnog aspekta.

Osnovne karakteristike perioda od 1992. do 1995. godine bile su znatno stradanje šume i šumske infrastrukture, sječa šume u blizini putnih komunikacija, te šumski požari,  čime su opustošene značajne površine.

S ciljem djelimičnog saniranja stanja i obezbjeđenja osnovnih pretspostavki za rad, u prvoj poslijeratnoj godini utemeljena su javna preduzeća za gospodarenje državnim šumama i to „Miljevica“ Kladanj, „Svatovac” Živinice, „Birač“ Turalići,  te “ Majevica“ Brčko-Maoča. Tokom 1999. godine, a na osnovu zakona i političkih opredjeljenja, Skupština TK je usvojila zakon kojim je 2000. godine formirala JP „Šume TK“ kao jedinstveno preduzeće kome je povjereno gospodarenje državnim šumama na području TK u skladu sa važećim federalnim zakonom o šumama, na površini od 72 435 hetara, koje čine šumsko-gospodarska područja  „Konjuh“, „ Sprečko“, „Majevičko“ i „Vlaseničko“ .

VIŠESTRUKO VEĆA POTRAŽNJA OD PONUDE

BH BUSINESS MAGAZINE:U kojoj mjeri ste u mogućnosti odgovoriti zatjevima potražnje drvnih sortimenata i koji su najznačajniji  poslovni partneri na domaćem tržištu?

N. ČORBIĆ:Potražnja atraktivnog drveta i to jele, smrče, bukve i hrasta, višestruko je veća  od naših mogućnosti odnosno planiranog etata. S tim u vezi najznačajini poslovni partneri, privredni subjeti RAMEX iz Kladnja, FEN iz Lukavca, MAKRO DRVO i BUDO EXPORT iz Žepča, GALBEX iz Pribave, DŽAMBO, DRVO STIL i OBRT komerc iz Gračanice, te NATRON HAYAT iz Maglaja drvne sortimente za potrebe vlastitih proizvodnih cilkusa obezbjeđuju  i u mikro i makro okruženju.

USKLAĐENOST  SA MEĐUNARODNIM STANDARDIMA POSLOVANJA

BH BUSINESS MAGAZINE: Šumsko privredno društvo „Šume TK“ sve aktivnosti gospodarenja šumskim reusursima uskladilo je sa principima i kriterijima međunarodno priznatog programa certificiranja  Fores Stewardhip Council – FSC. Koji ciljevi su ostvareni realizacijom ovog projekta?

N. ČORBIĆ: Certifikat potvrđuje održivost gospodarenja šumama, a to znači da su zadovoljene sve ekološke, sociološke i ekonomske funkcije šume.  Ovim je osigurana konkurentnost na tržištu, što znači da svi kupci drvnih sortimenata mogu planirati proizvodnju i plasman na vlastita tržišta.

Ciljevi ostvareni projektom certificiranja su potvrda stogodišnje tradicije održivog gazdovanja šumama, unapređenje performansi u poslovanju, probližavanje šume kao eko-sistema široj populaciji stanovništva,     zadovoljavanje  sve većih socio-ekoloških zahtjeva, izdvajanje i zaštita površine šuma visoke zaštitne vrijednosti, zadovoljavanje zahtjeva kupaca šumskih drvnih sortimenata za certificiranim drvetom, te već pomenutog povećanja konkurentne sposobnosti preduzeća. Proces certificiranja, kao pilot projekat započet je 2007. godine i uspješno realizovan u saradnji sa Šumarskim Fakultetom Univerziteta u Sarajevu  i akreditovanim  certifikatorom koji je vršio nadzor implementacije FSC standarda.

Tokom aprila prošle godine SGS QUALIFOR je izvršio procjenu, odnosno supervizijski pregled gospodarenja šumama koje su predmet certifikacije. Provjera je izvršena po metodologiji koja se koristi kod FSC-a i po kojoj je izvršena predprocjena u 2010., te glavna procjena u 2011. godini, uz učešće tima za certifikaciju i zaposlenicima preduzeća.

Rezultat toga je pozitivan izvještaj o izvršenoj procjeni  sa rokom važenja do augusta 2016. godine.

BH BUSINESS MAGAZINE: Koje aktvnosti realizujete u oblasti uzgoja i zaštite šuma ?

N. ČORBIĆ:U  okviru osnovne djelatnosti, a to su uzgoj i zaštita šuma, te iskorištavanje šuma i lovstvo ispunjavamo sve zacrtane planove u pogledu pošumljavanja, njege prirodnih sastojina  i vještačkih kultura u punom kapacitetu.

S tim u vezi, a poučeni dosadašnjim iskustvima podižemo mješovite šumske kulture lišćara i četinara, primjenjujući savremene metode uzgoja uglavnom autohtonih vrsta šumskog sadnog materijala.

Registrovani sjemenski objekti su fenotipski najkvalitetniji  dijelovi gospodarenja šumama čija je svrha očuvanje genofonda i proizvodnja kvalitetnog normalnog šumskog sjemena. Stoga su priznati sjemenki objekti odmah stavljeni pod zaštitu i sa njima će se ubuduće izdvojeno gospodariti na način kojim se obezbjeđuje najbolji urod u svakom pogledu. Ističući u prvi plan proizvodnju genetski kvalitetnog reproduktivnog materijala, kroz izdvojene objekte, u narednom periodu će se provesti mjere uređenja prema osnovnim znanjima, prije svega  iz oblasti genetike i sjemenarstva, poštujući u isto vrijeme osnovne principe uzgajanja, uređenja, zaštite, prirasta, korištenja i drugih disciplina u oblasti šumarstva.

 Za proizvodnju  biljnog sadnog materijala posjedujemo šumski rasadnik „Budim potok“ površine 3,6 hektara sa proizvodnim kapacitetom od oko 1 000 000 sadnica.

Osnovan je 1965. godine na šesnaestom kilometru putne komunikacije Kladanj- Muška Voda-Konjuh, na lijevoj obali gornjeg toka rijeke Drinjače, okružen kompleksom visokokvalitetne šume kojim gazduje ŠG „Konjuh“.

 Lokalitet rasadnika je odabran da zadovolji biotske i abiotske faktore koji se biljkama nameću u toku njenog razvoja, a sve karakteristike pogoduju rasadničkoj proizvodnji četinarskih vrsta koje predstavljaju i proizvodnu kategoriju rasadnika i to smrče, bijelog i crnog bora različitih uzrasta i starosti, kako za vlastite potrebe tako i za šire tržište. Od nekada „džepnog“ rasadnika, danas je to moderan rasadnik, opremljen sa komoletnom infrastrukturom i potrebnom opremom za rad u čijem je užem okruženju izgrađen kompleks pratećih objekata za potrebe preduzeća, čime su stvoreni preduslovi za dalji razvoj iz oblasti sporednih šumskih proizvoda.

BROJNI LOVNO-UZGOJNI I TEHNIČKI OBJEKTI

BH BUSINESS MAGAZINE: Šuma je jedno od prirodnih staništa raznih vrsta divljači.Šta karakteriše područje kojim gazduju „Šume TK“ i u kojoj mjeri se poštuju norme ekologije?

N. ČORBIĆ: Lovište „Konjuh“ pripada grupi posebnih i prostorno je definisano u dva prirodno podudarna i površinski skoro identična lovna revira i to  „Drinjača“ i „Oskova“. 

Ustanovljavanje posebnog lovišta „Konjuh“ učinjeno je sa namjerom očuvanja postojeće i izgradnjom bolje pogodne lovne sredine za uzgoj raznovrsne divljači, u kojem se nalaze brojni lovno-uzgojni i lovno-tehnički objekti. Petnaest hranilišta, devedesetpet solila, šezdesettri pojilišta i četrdesettri kaljužišta su lovno- uzgojni objekti, a dvije lavačke kuće, tri lovačke kolibe, šest bunker čeka, osam zatvorenih i šest otvorenih visokih čeka, dva magacina za hranu i sedamdesettri kilometra lovačke staze lovno-tehnički su objekti koji se nalaze na području lovišta „Konjuh“.

Kada je u pitanju oblast ekologije porast stanovnika, te razvoj industrije i saobraćaja dovelo je u pitanje kvalitet života, a stim u vezi i štetni uticaj na čovjekovo zdravlje i život. Stoga su na nivou JP „Šume TK“ poduzete brojne aktivnosti na realizaciji projekata koji promoviraju održivi razvoj i zaštitu okoliša, te potiču ljude na kvalitetan i održiv suživot sa prirodom.

INVESTICIONI PROJEKTI

BH BUSINESS MAGAZINE: Realizacijom kojih investicionih programa je u dodatnoj mjeri omogućena realizacija planskih aktivnosti, a time i ostvarenje uspješnih poslovnih rezultata?

N. ČORBIĆ: Tokom 2012. godine realizovana su značajna investiciona ulaganja kako u opremu, tako i u šumsku infrastrukturu.

Po pitanju opreme izvršena je nabavka četiri šumska zglobna traktora, devet pari konja za vuču i jedan idibus za prevoz radnika.Pored ulaganja u opremu, a shodno inversticionim programima, tokom protekle godine vršena su značajna ulaganja u šumsku infrastrukturu.Programom poticaja za šumarstvo iz 2011. godine Kantonalne uprave za šumarstvo, prenesene su i Ugovorom regulisane obaveze na projektima izgradnje, rekonstrukcije i održavanja šumskih kamionskih puteva u interesu provođenja integralne zaštite šuma i rekonstrukcije putne mreže u ZP „Konjuh“.

Tokom protekle godine završeni su projekti započeti ranijih godina, a odnosili su se na rekonstrukciju i uzgradnju dijelova šumskih puteva, rekonstrukciju mostova i putne infrastrukture u iznosu od 2,1 milion KM, od čega je iz vlastitih izvora finansirano oko 718 hiljada KM.

BH BUSINESS MAGAZINE: Šta predstavlja težišne planske aktivnosti u narednom periodu ?

N. ČORBIĆ: Pored planom previđene realizacije sječe i otpreme drvnih sortimenata za potrebe tržišta, akcenat aktivnosti u narednom periodu bit će usmjeren na uzgoj i zaštitu šume. Time će biti ispunjen primarni cilj našeg djelovanja, koji jeste i mora biti dominantniji u odnosu na ekonomsku profit.

 Prava dobit nije samo u novcu, već se to prevashodno odnosi na obezbjeđenje pretpostavki da imamo zdravu šumu, koja je jedan od osnovnih elemenata privredne stabilnosti lokalne zajednice i šireg okruženja.

BIOGRAFIJA

NIJAZ ČORBIĆ rođen je 14.9.1964. godine u Tuholju nadomak Kladnja, gdje je završio osnovnu školu.

Nakon Gimnazije, koju je pohađao u Kladnju, akademsko zvanje diplomiranog inžinjera šumarstva stekao 1989. godine na Šumarskom Fakultetu u Sarajevu.

Iste godine zaposlio se u RJ „Šumarstvo“ u Kladnju, sastavnog dijela DD „Sokolina“., gdje je do 1992. godine obavljao niz različitih poslova i radnih zadataka.

Od 1993. do 1998. godine obavljao je dužnost direktora navedene RJ. Transformacijom DD „Sokolina“ osnovano je DD “Miljevica“ u kojem je obavljao dužnost tehničkog direktora, do utemeljenja JP „Šume TK“  2000. godine.

Naredne tri godine bio je direktor ŠG „Konjuh“ u Kladnju.

 Od 2003. do 2009. godine bio je predsjednik Nadzornog odbora JP „Šume TK“ DD Kladanj, istovremeno obaljajući poslove i radne zadatke šefa tehničkih poslova i pripreme rada u ŠG „Konjuh“.

Politički aktivan, od 2000. do 2008. godine bio je član općinskog Vijeća u Kladnju, a do 2012. i predsjedavajući  navedenog općinskog organa.

Polovinom septembra ove godine imenovan je za vršioca dužnosti direktora JP „Šume TK“.  Član je Udruženja inžinjera i tehničara F BiH.  Oženjen i otac dvoje djece.

Član je skupštine Saveza računovođa i revizora Republike Srpske, Društva Istočno Sarajevo. Od 1971. do 1983. godine aktivno je igrao fudbal u FK „Željeznica” u Trnovu, a član je Upravnog odbora FK „Slavija“ iz Istočnog Sarajeva. Ima status borca prve kategorije i status ratnog vojnog invalida.

Oženjen je i otac dvoje djece.

Za načelnika optine Trnovo izabran je na lokalnim izborima 2012. godine.

         

Komentari

Powered by themekiller.com anime4online.com animextoon.com apk4phone.com tengag.com moviekillers.com