PERICA ROMIĆ

PERICA ROMIĆ, NAČELNIK OPĆINE KUPRES:

REALIZACIJOM PROJEKATA TURISTIČKI POTENCIJALI IMAT ĆE  ZNAČAJNIJU ULOGU  GOSPODARSKOG RAZVOJA

Tekst Rašid Hakić

                       Fotografije Općina Kupres

Sa dvadesetpet godina diplomirao kao prvi u generaciji. Stručna znanja, odmah po sticanju akademske titule, počeo je primjenjivati u Kupresu, potvrđujući opredijeljenost prema rodnoj grudi. 

Sa dvadsetosam godina postao je jedan od najmlađih općinskih bh. načelnika.

Sve navedeno odnosi se na Pericu Romića, koji na najbolji  način potvrđuje sintagmu da šansu treba dati mladim, obrazovanim ljudima.

Iskazano povjerenje, ovaj mladi čovjek, doživljava kao priliku da raspoložive prirodne resurse, kojima obiluje područje općine Kupres, stavi u funkciju stvaranja novih vrijednosti.  

BH BUSINESS MAGAZINE: Gospodine Romić, šta su bile osnovne odlike privrednog ambijenta općine Kupres zadnje decenije prošloga stoljaće?

P. ROMIĆ: Krajem devedesetih godina prošlog stoljeća gospodarski ambijent općine Kupres bio je zadovoljavajući.

Nakon rata, uslijed pojačane potrebe za obnovom gospodarska aktivnost poduzeća općine Kupres je naglo rasla i otvorena su mnoga poduzeća, koja su zaposlila znatan broj radnika sa područja općine Kupres.

Poduzeća su, ukupno gledajući, poslovala uspješno, te       je   ekonomska slika općine Kupres izgledala sasvim solidno i obećavajuće.

Okosnicu gospodarskih aktivnosti nosilo je Javno poduzeće DIP „Kupres“ koje je bilo u državnom vlasništvu, zatim „Dolomit“, poduzeće za eksploataciju pijeska, poduzeće MIK koje se bavilo proizvodnjom okova, poduzeće ˝Plazenica promet˝, koje se bavilo veleprodajom pića, „Kvalitet“, poduzeće za proizvodnju odjeće, te šumarija Kupres.

Pored ovih poduzeća veliki je broj malih poduzeća i obrta koja su zajedno zapošljavali značajan broj djelatnika. Svakako treba naglasiti da su i državna uprava, te javna poduzeća dodatno poboljšavala ekonomsko socijalnu sliku općine Kupres.

Dakle, težište gospodarske aktivnosti  temeljilo se na proizvodnji, manji dio na uslugama i takvo stanje imalo je za posljedicu da je gospodarski ambijent bio povoljan sa uzlaznim trendom u svim aspektima.

Dakle, značaj gospodarske aktivnosti na mikro razini je izuzetno pozitivan, imajući u vidu činjenicu da je osiguravao stabilan i redovan izvor prihoda većini obitelji općine Kupres, a samim time imao je za posljedicu kvalitetan društveno socijalni element.

Sa aspekta makro okruženja, gospodarska aktivnost doprinosila je rastu BDP-a, većem ubiranju poreza, te posljedično je omogućavala  županijskim i državnim tijelima financiranje svih  djelatnosti koje su u nadležnosti županije, odnosno viših razina vlasti.

NEGATIVNE POSLJEDICE TRANZICIJE VLASNIČKIH ODNOSA

BH BUSINESS MAGAZINE: Kojom dinamikom se razvijala ekspanzija privrednih aktivnosti u poslijeratnom periodu, na koji način se tranziciju vlasničkih odnosa reflektovala na poslovanje privrednih subjekata i koju ulogu je u razvoju lokalne zajednice imalo privatno poduzetništvo?

P. ROMIĆ: Tranzicija vlasničkih odnosa gospodarskih subjekata, od državnog u privatno, na području općine Kupres, uz nekoliko pozitivnih primjera, generalno gledajući izvršena je loše, kao i u cijeloj BiH.

Sustav koji je omogućio lošu privatizaciju imao je kao refleksiju katastrofalnu posljedicu po gospodarsku aktivnost.

Veliki broj gospodarskih subjekata, uključujući i nositelje gospodarstva općine Kupres, u kratkom periodu nakon privatizacije prestao je sa radom, što je dovelo do urušavanja znatnog dijela gospodarske aktivnosti. Zatvaranje ovih poduzeća posljedično je dovelo do gašenja velikog broja radnih mjesta, te samim time došlo je do urušavanja gospodarsko socijalnog statusa velikog broja stanovništva. Posljedice privatizacije osjećaju se do danas, imajući u vidu smanjenje broja stanovništva koje je bilo prisiljeno tražiti radna mjesta izvan općine Kupres, te je samim time došlo do smanjenja ukupne gospodarske aktivnosti općine Kupres. Svakako bih želio istaknuti i pozitivne primjere privatizacije na području općine Kupres.

To  je privatizacija hotela AdriaSki, koji je u cijelosti obnovljen, uspješno posluje, zapošljava znatan broj djelatnika, naročito tijekom zimskog perioda i danas je nositelj razvoja turizma općine Kupres.

Djelatnost hotela AdriaSki omogućila je određenom broju stanovnika općine Kupres da kroz zimski period ostvari dodatne prihode kroz iznajmljivanje smještajnih kapaciteta, što značajno doprinosi povećanju prihoda kućanstava, a samim time i obujmu gospodarske aktivnosti.

Pozitivan primjer privatizacije je i auto servis   ˝Vila“,  koji je privatizirao Stanicu za tehnički pregled, uložio u razvoj, zaposlio određeni broj djelatnika, te  stabilno posluje.

Poduzeće „Dolomit“ je također pozitivan primjer, gdje su radnici preuzeli firmu i odlično radili do ekonomske krize koja je zahvatila cijeli svijet. Posebno naglašavam problematiku nedovršenih privatizacija, što rezultira propadanjem imovine s jedne, a s druge strane priječi povećanju gospodarske aktivnosti i povećanju zaposlenosti.

Nakon provedene privatizacije javlja se trend da privatni preuzima primat nad državnim sektorom, naročito u aspektu proizvodnje i uslužnih djelatnosti, u kojima u potpunosti dominira.

BH BUSINESS MAGAZINE: Ko su nosioci privrednog razvoja općine Kupres?

P. ROMIĆ: Trenutno stanje gospodarstva općine  Kupres prvenstveno je obilježeno globalnom krizom i recesijom. Globalni ekonomski pad neizbježno se odrazio i na općinu Kupres i na sve gospodarske subjekte.

Zabilježen je značajan pad gospodarskih aktivnosti i posljedično pad zaposlenosti. Dramatičan pad posebno je zabilježen u građevinskom sektoru, koji je skoro u potpunosti prestao sa djelatnosti, a godinama prije recesije bilježio je impresivne brojke i rast.

Ostale gospodarske grane smanjile su obujam gospodarske aktivnosti, te su gospodarstvenici suočeni sa smanjenjem potražnje morali smanjivati broj djelatnika, a posebno se povećao problem naplate potraživanja. U takvim okolnostima, s jedne strane suočeni sa lošim globalnim financijskim trendovima i lošim vremenskim uvjetima o kojima ovisi dužina zimske turističke sezone, a s druge strane ipak vođeni socijalnom osjetljivošću najveći broj gospodarskih društava teško, ali ipak iznalazi načine da održe gospodarsku aktivnost i održe barem minimalan broj zaposlenih. Kao glavni nositelji gospodarstva općine Kupres u ovom razdoblju, pored javnih poduzeća i ustanova su ŠGD ˝Hercegbosanske šume˝ ,AdriaSki, ˝Šujica drvo˝,˝Sonn˝, ˝Bem˝,Commo“,RDI, Vila promet, Auto servis Vila i Primiscommerce

Posebno napominjem da postoji veliki broj manjih gospodarskih društava koji zapošljava nekoliko djelatnika, kumulativno doprinosi ukupnoj gospodarskoj djelatnosti, zapošljava znatan dio radno sposobnog stanovništva i ovakav oblik organiziranja gospodarske aktivnosti pokazao je velike prednosti i otpornost na globalne financijske teškoće.

PARTNERSKI ODNOS ORGANA JAVNE UPRAVE I PRIVREDNIKA

BH BUSINESS MAGAZINE: Šta predstavlja težišne aktivnosti općinskih  organa i službi u cilju ostvarenja što povoljnijeg privrednog ambijenta ?

P. ROMIĆ: Aktivnosti općine Kupres i njenih službi za ostvarivanje što povoljnijeg gospodarskog ambijenta usmjerene su u nekoliko pravaca.

Prvenstveno se vodi računa da investitori svu potrebnu papirologiju, iz nadležnosti općine Kupres, ishode u najkraćem roku i u tom pravcu svakodnevno radimo na poboljšanju usluga javne uprave.

Nadalje, naglašavam da svakom investitoru i projektu pristupamo individualno, stavljamo na raspolaganje djelatnike i resurse općine Kupres i u punom smislu riječi predstavljamo servis investitoru, a sve u cilju kako bi se investicija realizirala, na zadovoljstvo i investitora i općine Kupres.

Nadalje, Općinsko vijeće Kupres donijelo je odluku o cijenama i rentama, kojom se predviđaju pogodnosti za investitore u vidu oslobađanja od plaćanja dijela rente, ovisno o broju djelatnika koji se zapošljavaju, te su navedenom odlukom određene izrazito povoljne cijene zemljišta za gradnju proizvodnih kapaciteta.

Naglašavam da je uvedena praksa izravne komunikacije sa gospodarstvenicima, na način da se svima uputio poziv na sastanak kako bi iznijeli svoje viđenje gospodarske situacije, te predložili mjere kojima bi se olakšao položaj gospodarstvenika, te kako bi iznijeli svoje primjedbe i sugestije.

Pored toga, svakodnevno stojimo na raspolaganju svakom pojedinom investitoru da u izravnom kontaktu iznese probleme sa kojima se suočava i da, ukoliko postoje objektivne mogućnosti, navedene probleme i riješimo.

TURIZAM, POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO TEMELJNI OSNOV RAZVOJA

BH BUSINESS MAGAZINE: Koje privredne grane imaju najveće potencijale za ulaganje i koje aktivnosti se čine u cilju privlačenja investitora ?

P. ROMIĆ: Na području općine Kupres kao najpotentnije grane za ulaganje, ne umanjujući ili podcjenjujući ostale grane,  prepoznati su turizam, poljoprivreda i šumarstvo.

Turizam, kao grana sa visokom dodanom vrijednošću, jedna je od grana koja globalno bilježi značajan rast sa trendom da se taj rast nastavi i u narednom razdoblju.

Zimski turizam postao je prepoznatljiv brand općine Kupres i izvan granica BiH, ima prirodne i infrastrukturne predispozicije za daljnji razvoj i zapošljavanje, te samim time da tvori okosnicu rasta prihoda i razvoja općine Kupres. Iako ima savršene predispozicije, naročito zbog očuvane prirode i raznovrsnosti ponude, ljetni turizam je još u povojima, te je pred nama razdoblje u kojemu će se raditi na razvoju ljetnog turizma.

Općenito turizam, kako zimski tako i ljetni, zbog prirodnih ljepota općine Kupres, kvalitetne infrastrukture, tradicije, raznovrsnosti gastronomske ponude, kulturno športske manifestacije ˝Dani kosidbe na Kupresu-Strljanica˝, kao i čitavog niza drugih elemenata, predstavlja gospodarsku granu koja pruža neslućene mogućnosti rasta, razvoja, zapošljavanja i poboljšanja životnog standarda stanovnika općine Kupres.

Poljoprivreda, odnosno proizvodnja hrane, temeljna je  djelatnost o kojoj ovisi svako društvo, a posebno jedinice lokalne samouprave. Prirodni potencijal općine Kupres omogućuje razvoj poljoprivrede, naročito uzgoj  krupne i sitne stoke, te proizvodnja mlijeka. Postoji ogromni potencijal u poljoprivredi za povećanje gospodarske aktivnosti kroz samozapošljavanje na način da se osnuju obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja će se baviti poljoprivrednom proizvodnjom kao osnovnom djelatnošću.

Ovdje napominjem potencijal zaokruživanja gospodarske aktivnosti kroz povezivanje poljoprivredne proizvodnje sa turističkim sektorom na način da domaći proizvođači plasiraju svoje proizvode društvima koje se bave turizmom.

Pored toga, postoji potencijal za uzgoj ekoloških proizvoda, napose bobičastog voća za koje postoji ogroman interes i mogućnost plasmana izvan BiH. Napominjem da je općina Kupres, u suradnji sa lokalnim otkupljivačem mlijeka osigurala nekoliko rashladnih uređaja za mlijeko, upravo kako bi stvorila odgovarajuće uvjete za bavljenje proizvodnjom mlijeka.

Šumarstvo je grana gospodarstva koja na Kupresu ima izuzetan potencijal uz uvjet da se proizvode finalni proizvodi od drveta na čemu intenzivno radimo i tragamo za ulagačima u tu vrstu proizvodnje.

Pored ove tri gospodarske grane, svakako napominjem mogućnost ulaganja i u druge sektore, od proizvodnje energije do zdravstvenih ustanova.

Što se tiče aktivnosti privlačenja investitora, općina Kupres je usvojila strateške razvojne dokumente, Master plan razvoja turizma od 2014. do 2024. godine, te Strategiju razvoja poduzetništva  od 2012. do 2022. godine, iz kojih je lako vidjeti komparative prednosti ulaganja na području općine Kupres, osnovne smjernice za ulaganje, te potencijale i resurse koji su pogodni za ulaganje. Pored toga, 2006. godine izrađen je prostorni plan općine, među prvima u BiH, kojim je definiran cijeli prostor općine Kupres, te se i na taj način omogućilo potencijalnim investitorima ulaganje, jer je problematika definiranja prostora  jedan od glavnih elemenata koji priječi investitore na odluku za ulaganje na određenom području. Nadalje, općina Kupres je definirala i gospodarsku zonu, izgradila osnovnu infrastrukturu i najveći dio zemljišta je prodan za gradnju gospodarskih objekata, no postoji još slobodnog zemljišta za zainteresirane investitore, uz povoljne uvjete.

Valja naglasiti da smo uradili i Lokalni ekološki akcijski plan koji je jedan od osnovnih elemenata da bismo lakše mogli povlačiti sredstva iz EU fondova kad se za to stvore uvjeti na nivou državnom nivou.

INICIJATOR, ORGANIZATOR, KOORDINATOR

BH BUSINESS MAGAZINE: Gospodine Romić, kakav je Vaš stav o sintagni „OPĆINSKI NAČELNIK-MENADŽER“ ?

P. ROMIĆ: Funkciju Općinskog načelnika većina smatra isključivo političkom. Međutim, ovakvo shvaćanje je više nego zastarjelo.

Moderni, ubrzani način života, financijski, socijalni i društveni aspekti života jedinice lokalne samouprave zahtijevaju angažman općinskog načelnika u prvom redu kao menadžera.

Naime, općinski načelnik, po svojoj prirodi posla je zadužen, barem bi trebao biti, za osiguravanje normalnog funkcioniranja općine kao jedinice lokalne samouprave, koordinira rad službi i djelatnika, inicira i usmjerava rješavanje svakodnevnih problema što iziskuje veliki napor, organizacijske sposobnosti i posvećenost poslu, ponekad i neprekidnim dvadesetčetverosatnim radnim angažmanom.

Tendencija je da općinski načelnik treba poznavati i cijeli niz propisa, prvenstveno onih vezanih za financije i organizaciju rada, čime se izravno radno mjesto načelnika može povezati, ako ne i poistovjetit sa radnim mjestom menadžera.

 Iz ovih razloga smatram da je sintagma ˝Općinski načelnik- menadžer˝ sintagma koja opisuje radno mjesto Općinskog načelnika, jer u svojoj biti, po opisu posla, ova funkcija odgovara funkciji menadžera u trgovačkom društvu i u velikom dijelu se po poslovima i obvezama, naročito u radno organizacijskom smislu, preklapaju.

U PRIPREMI ZNAČAJNI INFRASTRUKTURNI PROJEKTI

BH BUSINESS MAGAZINE: Koliko će sredstava biti izdvojeno za kapitalne investicije i za koje projekte tokom tekuće i u narednoj godini ?

P. ROMIĆ: Prvenstveno je bitno naglasiti da je proračun općine Kupres iznimno mali, oko dva miliona KM te da ne omogućuje ostvarivanje velikih kapitalnih investicija. Zbog te činjenice prisiljeni smo tražiti druge financijske izvore za kapitalne projekte, prvenstveno kroz apliciranje na javne pozive i natječaje.

Ove i iduće godine općina Kupres će kroz kapitalne investicije uložiti preko jedan milion KM.

Kao najznačajnije investicijeove godine izdvajam asfaltiranje puta Begovo Selo- skijaški centar Stožer-Vrana, te četiri ulice u južnom dijelu urbanog dijela Općine u ukupnoj vrijednosti 500.000,00 KM, što predstavlja ovogodišnju najveću investiciju i kvalitetno rješava putnu komunikaciju sa ski centrom i  skoro u cijelosti rješavamo problem neasfaltiranih ulica u urbanom dijelu Kupresa, te na taj način doprinosimo poboljšanju turističke usluge.

Dovršena je prva faza projekta ˝Vodosnabdijevanje naselja Rilić, Gornje  i Donje Ravno i zaseoka Zanaglina, Mušić i Zvirnjača, općina Kupres˝ u vrijednosti 150.000,00 KM. Sanirana je i ulična rasvjeta, postavljena vertikalna signalizacija za naseljena mjesta, a u planu smo do kraja godine obnoviti i horizontalnu signalizaciju u Kupresu kao i izgraditi most u Ulici Ante Starčevića. Iduće godine na području općine Kupres planiran je niz investicija,  u vrijednosti nekoliko miliona KM koje će se financirati iz privatnih sredstava i institucija, a u kojima općina Kupres sudjeluje kroz osiguravanje infrastrukture, zemljišta ili kao servis u rješavanju, kolokvijalno rečeno, papirologije. Izdvajam tri kapitalna projekta.

Prvi je  početak izgradnje Zdravstveno rehabilitacijskog centra, impresivan projekt u kojem sudjeluje zagrebačka bolnica Srebrnjak, dom zdravlja Kupres i općina Kupres.

Navedeni  projekt, pored toga što će otvoriti znatan broj radnih mjesta, stavit će općinu Kupres na zdravstvenu kartu ovog dijela Europe i omogućit će razvoj zdravstvenog i kongresnog turizma.

Drugi projekt je početak izgradnje Agronomskog instituta za zootehniku Sveučilišta u Mostaru, u sklopu kojeg će biti i centar za reprodukciju.

Ovaj projekt stvorit će pretpostavke i dati bolju tehničko – edukativnu podlogu za razvoj poljoprivrede općine Kupres, ali i šire.

Treći projekt je izgradnja sportskih terena u sklopu ski centra ˝Adriaski˝, čime će se otvoriti znatan broj radnih mjesta, ali i stvoriti cjelogodišnja turistička ponuda, naročito imajući u vidu nadmorsku visinu općine Kupres, koja je izuzetno pogodna za pripreme sportskih momčadi, ali i za rekreaciju pojedinaca.

Od kapitalnih investicija u planu smo realizirati i EIB-ov kredit, te sanirati vodovodnu i kanalizacijsku mrežu u Kupresu. Realizacijom navedenih projekata općina Kupres u znatnoj mjeri će poboljšati infrastrukturne sadržaje, čime će i turistički potencijali biti u znatno većoj funkciji gosporadkog razvoja.

BIOGRAFIJA

Perica Romić rođen je 16.12.1984. godine u Kupresu. Osnovnu i srednju školu završio je u Kupresu.

Diplomirao je 16.9.2009. godine, kao prvi u generaciji, na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Prošle godine upisao je doktorski studij na Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Prvi radni odnos zasnovao je 21.9.2009.godine u privatnoj Veterinarskoj Stanici Ku-vet. U februaru 2011. godine sa kolegom je osnovao privatnu veterinarsku stanicu ˝Perica˝, u kojoj je radio i obavljao poziciju direktora poduzeća do 2012. godine, kad je izabran za Općinskog načelnika općine Kupres. Oženjen je, otac jednog, a uskoro i drugog djeteta.