Refik Lendo

 REFIK LENDO, NAČELNIK OPĆINE NOVI TRAVNIK:

INFRASTRUKTURNI, STRUČNI , ISKUSTVENI I DRUGI  POTENCIJALI

MORAJU U ZNATNO VEĆOJ MJERI BITI U FUNKCIJI PRIVREDNE PROGRESIJE

– Prijeratni privredni ambijent, pojam uspješnosti u ex jugoslovenskim okvirima

– Nesagledivo štetne ratne posljedice

– Općinska administracija, kvalitetan servis korisnicima usluga

– Respekta vrijedni projekti u funkciji općedruštvenog napretka

                                                                                                  Pripremio Rašid Hakić

                                                                                                  Fotografije Arhiva Općine Novi Travnik

Općina Novi Travnik administrativno je ustrojena 1949. godine.

Odlike urbane gradske sredine Novi Travnik počinje dobivati izgradnjom „Bratstva“, svojevrsnog privrednog giganta, posmatranog u ex jugoslovenskim okvirima, koji je sve do početka devedesetih godina prošloga stoljeća bio okosnica razvoja općedruštvenog ambijenta.

Šta su osnovne karakteristike poslijeratnog perioda ovog općinskog područja, u kojoj mjeri je „Bratstvo“ i sa kakvim posljedicama, uspjelo prebroditi neminovnu tranziciju vlasničkih odnosa, koju ulogu su u stvaranju povoljnog ambijenta za privrednu progresiju imali i imaju općinski organi i službe i šta predstavlja strateške odredinice razvoja ?

Navedenu problematiku približio nam je Refik Lendo, general Armije Bosne i Hercegovine, čovjek koji je u najtežem periodu za ovu zemlju donosio iznimno važne i nadasve ispravne odluke za očuvanje suživota na prostorima Srednje Bosne.

Neposredno nakon uspostavljanja mira Refik Lendo je vojno angažovanje zamijenio za političko, s ciljem afirmisanja pozitivnih općedruštvenih elemenata.

I danas, kao načelnik općine Novi Travnik, nastavio je kontinuitet pozitivnih promjena, nastojeći da ovo područje bude mjesto ugodnog življenja.

Decidno definisana i usvojane Strategija razvoja Općine, do sada realizovani i projekti koji su u fazi implementacije najbolja su potvrda tih nastojanja.

DECENIJE PRIVREDNOG  PROSPERITETA

BH BUSINESS MAGAZINE: Gospodine Načelniče, šta je predstavljalo osnovne  karakteristike privredng ambijenta Općine do 1992. godine?

REFIK LENDO: Kada je u pitanju privreda Općine Novi Travnik neophodno je voditi računa o činjenici da se radi o općini koja se razvila usljed planskog razvoja industrijskih postrojenja sistema «Bratstvo»- BNT i  nekoliko  manjih proizvodnih firmi, kao što su «Građevinar», «Novotehna» i KTK «29.novembar».

Većina preduzeća iz oblasti metaloprerađivačke industrije na području općine nastala su iz BNT  „Bratstvo”, privrednog subjekta pod čijim okriljem je 1991. godine po- slovalo 21.  preduzeće, u kojima je bilo zaposleno 10.500 radnika u Novom Travniku, Travniku, Kreševu, Donjem Vakufu, Skender Vakufu, Orašju, Derventi, Dubici i Banja Luci.

BNT „Bratstvo“ je proizvodilo izuzetno široku paletu proizvoda namjenske proizvodnje, oružja i mu- nicije, i čitav niz drugih proizvoda iz oblasti metaloprerađivačke indus- trije. Cjelokupni sistem namjenske proizvodnje  i  proizvodne  firme  bile su uvezane u jedinstven vertikalni sistem na području bivše Jugoslavije, koja je zajedno sa bivšom JNA, kao najvećim kupcem proizvoda namjenske porizvodnje, predstavljala izuzetno značajno tržište za plasman proizvoda. Osim toga, visok izvoz na tržišta Evrope, zemalja srednjeg i Bliskog istoka, te nesvrstanih zemalja, predstavljao je značajne pretpostavke za razvoj ove djelatnosti.

Specifičan tretman i režim, zbog prirode djelatnosti, osiguravali su više nego povoljne uslove za razvoj. Ovaj je razvoj osiguravao izuzetno visoke stope  rasta  industrijske  proizvodnje i GDP u Općini i investiranja koje su u prijeratnom periodu nadmašivale bosanskohercegovački prosjek.

U   skladu   s   pravcima   razvoja i   strateškim   opredjeljenjima   prije rata, te efektima razvoja privrednih djelatnosti,   može   se   konstatovati da je dominantna oblast bila metaloprerađivačka industrija.  Učešće ostalih grana je znatno ma-nje.

Općina Novi Travnik je u prijeratnom periodu imala nadprosječne pokazatelje privrednog razvoja u odnosu na druge općine Bosne i Hercegovine.

Tehnološki napredak i izgradnja komunalne infrastrukture doprinijeli su tome da se Novi Travnik razvio u moderan grad.

   IZRAZITO POVOLJAN GEOPROMETNI POLOŽAJ

Općina Novi Travnik administrativno pripada Srednjebosanskom kantonu, odnosno kantonu Srednja Bosna (SBK/KSB) u Federaciji BiH i okružena je planinskim gorjem Pavlovice i Vilenice.

Zauzima površinu od 232 kilometra kvadratna uglavnom šumskog i planinskog, a djelomično  i ravničarskog terena, što iznosi 0,45 posto površine Bosne i Hercegovine. Graniči s općinama Travnik, Vitez, Bugojno, Fojnica i Gornji Vakuf-Uskoplje. Općina ima 19 mjesnih zajednica i 54 naseljena mjesta.

Od prvih naseljavanja, 1949., sve do 1991. godine, grad je izrastao u najveće naseljeno mjesto na području Općine, s moderno riješenim urbanističkim i životnim sadržajem.

Po popisu iz 1991. godine područje Općine naseljavalo je 30.624 stanovnika, od čega 12.127 ili 39,60% Hrvata, 11.649 ili 38,04% Muslimana, 4.087 ili 13,35% Srba, 2.115 ili 6,11% Jugoslavena i 642 ili 2,10% i reda ostalih.

U to vrijeme većina stanovništva bila je zaposlena u MMK «Bratstvo», koje je, u zenitu uspjeha upošljavalo preko 5.500 radnika. Dio stanovništva, oko 20%, bavio se poljoprivredom, šumarstvom, građevinarstvom i drugim tercijarnim djelatnostima.

Grad je imao potpuno izgrađenu infrastrukturu, vodosnadbijevanje, kanalizaciju, sportsku dvoranu,  olimpijski bazen,  sportske terene, uređene ulice, javne i zelene površine, javni prijevoz, osnovne i srednju školu, dom kulture i druge sadržaje.

Trend razvoja je nastavljen sve do početka devedesetih godina prošlog stoljeća, do izbijanja rata u Bosni i Hercegovini.

Općina Novi Travnik nalazi se na sastajalištu magistralne ceste  M-16.4 i regionalne ceste R-439. Magistralni pravac M-16.4 povezuje magistralnu cestu M-5, u naselju Nević Polje udaljeno 4 kilometara od Općine, sa magistralnom cestom M-16 u općini Bugojnu.

Regionalna cesta R-439, općinu Novi Travnik, povezuje sa općinom Gornji Vakuf  odnosno sa općinom Fojnica. Povoljnost geoprometnog položaja općine prvenstveno čini povezanost magistralnih cesta M-5 sa M-16 u Bugojnu, što predstavlja najkraću cestu, odnosno izlaz iz SBK/KSB i Ze-Do Kantona prema Jadranskom moru, pravcem Novi Travnik – Bugojno – Livno – Split. Kratka veza do magistralne ceste M-5 Lašva – Donji Vakuf,  koja sa  M-17 čini kičmu magistralnih cesta u BiH, općinu Novi Travnik izvodi na buduću trasu koridora autoputa Vc  i time se približava centrima Zenici, Sarajevu i široj regiji.

Sportske površine od 5.923 hektara u urbanom  području grada Novog Travnika omogućavaju, 5,38 metara kvadratnih po stanovniku, što je nešto više od zadanih  normativa za potrebe aktivne rekreacije po stanovniku.

Lokalitet Sebešića, planinski dio općine Novi Travnik, bogat gustim šumama i terenima izuzetno pogodnim za razvoj zimskih sportova, a time i zimskog turizma,  prostor je na kojem je planirana izgradnja sportsko-rekreativnog centra, u kojem će zaposlenje naći velik broj ljudi. Prostornim planom bit će definisana kompletna infrastruktura putnih komunikacija, vodovodna, komunalna i elektro mreža, pri čemu će se kod projektovanja posebno voditi računa o očuvanju prirodnih bogatstava kao što su šume, izvorišta i brojne speleološke špilje.

Zahvaljujući blagodatima flore i faune, te prelijepim planinskim masivima, općina Novi Travnik ima idealne uslove za razvoj planinskog, lovnog i ribolovnog turizma. Planine Pavlovica, Vranica i Vilenica, su pune endemske flore i faune, te isprepletene čistim vodotocima rijeka i potoka bogatim ribljim fondom, a nepristupačnost nekih dijelova sačuvala je mnogobrojne životinjske vrste i ostvarila dobre uslove za lovni turizam.

NEZAPOSLENOST- NAJVEĆI PROBLEM

BH BUSINESS MAGAZINE: Kojom dinamikom se razvijala ekspanzija privrednih aktivnosti u poslijeratnom periodu i kakvom možete ocijeniti ulogu općinskih organa u stvaranju povoljnog ambijenta za privredni razvoj Općine?

REFIK LENDO: Ekonomski rast nakon rata, izražen  stopama  rasta  bruto  domaćeg  proizvoda, na području Općine  imao je prosječnu dinamiku, iako je u pogledu visine GDP u znatnom zaostajanju u odnosu na Federaciju BiH i SBK. Akteri ukupnog privrednog razvoja su privredna društva, mikro biznisi i poduzetnici.

Nezaposlenost je  najveći  ekonomski  i  socijalni problem. Struktura zaposlenih pokazuje da je kapacitet privrede za osiguranje zaposlenosti izuzetno nizak. Privredna društva osiguravaju 51% radnih mjesta, s tim da su radna mjesta velikog broja uposlenih nesigurna. Javne ustanove osiguravaju 19,5% radnih mjesta, a radno angažovanje van područja Općine osiguralo je 19% uposlenih. Ostatak od  12,5%  radnih  mjesta  osigurava  mala  privreda, što je porazan rezultat i dokaz nerazvijenosti sektora poduzetništva, jer u zemljama EU taj sektor osigurava od 50 do 70% radnih mjesta.

Najpovoljniju situaciju u pogledu mogućnosti rasta bilježi restruktuirana metalna industrija sa dvije kom- panije sa stranim kapitalom i to CIMOS NT FORGING, sa proizvodnjom komponenti za auto industriju  i ADK, sa proizvodnjom šasija za autodizalice. One su izvoz- no orijentirane i nemaju ograničenja lokalnog tržišta. Te tvornice imaju planove proširenja i novog upošljavanja sa investicijama od oko 20 miliona KM u narednom srednjoročnom periodu i zapošljavanjem od oko 400 novih radnika metalske struke.

Perspektive rasta metalnog sektora treba vezivati i za činjenicu da je veći broj lokalnih poduzetnika, te slovenačkih, austrijskih, španskih i drugih stranih kom- panija registrirao svoje poslovne jedinice u Novom Travniku i čekaju povoljan razvoj situacije da investiraju u kupovinu prostora u BNT i da započnu ozbiljniju proizvodnju u Novom Travniku. Pored njih, prisutan je visok interes i drugih investitora za iskorištavanje potencijala metalne industrije u kompleksu BNT.

Metalni sektor ima izvanredan potencijal za razvoj  i kao takav može doprinijeti razvoju Općine. Međutim, u njemu djeluje i grupa poduzeća koja nisu doživjela značajnije restruktuiranje. Ostala su u dominantnom državno vlasništvu i ne mogu pokrenuti efikasno poslovanje. To su BNT – TMH, dio BNT Kovačnica i druge. Zadržavanje postojećeg stanja je mirenje sa ekonomskom stagnacijom, pa zato aktivnosti da se imobilizirani resursi u tim poduzećima brže aktiviraju, treba da budu prioritetne.

Eksploatacija minerala čini se dobrom razvojnom mogućnošću,  ali  je  potrebno  znatno  dublje  istražiti potencijalne efekte konce-sija i privlačenja zainteresiranih investitora. Općina tu ima ograničene mogućnosti,  a  strategija  bi  trebalo da bude usmjerena na pripremna ulaganja za što efikasniju valorizaciju koncesija na eksploataciju granita i mermera.

Poljoprivreda bilježi razvoj u proizvodnji organske hrane i tradi-cionalnih poljoprivrednih proizvoda. Ona je uvjet za održiv ruralni razvoj i održiv ostanak na selu. Samo tržišni poticaji ne mogu pokrenuti poljoprivrednu proizvodnju, pa je potrebno razviti sistem ekonomske i institucio- nalne podrška na nivou Općine.

Sektor kože, tekstila i obuće je prisutan, ali nedovoljno, iako je to veliki potencijal zapošljavanja nekvalificirane radne snage. Trebalo bi promovirati mogućnosti za ovu proizvodnju,  koje  treba  da  osigu- raju troškovnu efikasnost, dok se svi drugi faktori proizvodnje osiguravaju u partnerstvu stranih i lokalnih po- duzetnika.

Mogućnosti     razvoja   turizma temelje se na prirodnim potenci- jalima,  koje  Općina ima,  što nije i dovoljno, jer ključni faktori us- pjeha u turizmu leže u efikasnom menadžmentu i dobrom marketingu za ciljne grupe turista. Ambiciozni ciljevi razvoja turizma, koji bi trebalo da preobrazi ekonomsku strukturu Općine i poveže turizam sa proiz- vodnjom hrane, posebno organske, uslužnim  djelatnostima  i                valorizira kulturno naslijeđe i tradiciju, mogu se ostvariti jedino partnerstvom sa strateškim investitorima sa područja regiona. Za to treba usvojiti realnu vremensku dimenziju i poduzeti aktivnosti na pripremi tehničke dokumentacije za idejne i izvedbene projekte u oblasti turizma, regulirati prostor i ostvariti početne investicije u infrastrukturu. Strateški investitori se ne mogu privući na golu ledinu i što je gotovost pripremnih radova viša, to su veći izgledi za njihovo privlačenje. Općinsko rukovodstvo je poduzelo potrebne aktivnosti upravo za ovakvo djelovanje i u srednjoročnom razdo- blju treba poduzeti one aktivnosti koje će omogućiti pridobivanje strateških investitora.

Javna poduzeća trebalo bi da unaprijede kvalitet usluga za građane i poslovni sektor na načelima tržišne efikasnosti. Općina subvencionira taj sektor sa oko 11% budžetskih prihoda, što je krajnje neracionalno  i  ograničava  sredstva za razvojne namjene. Ovaj sektor treba restrukturirati, uključujući privatizaciju, iznalaziti načine za efikasno pružanje komunalnih usluga, vodeći računa da se te vrste usluga moraju plaćati.

Aktivnosti na formiranju poduzetničke zone Neobarje pred- stavljaju izuzetan doprinos razvoju Općine. Poduzetničke zone su danas u svijetu konkurencije za privlačenje kvalitetnih investicija postale legiti-macija za ocjenu ozbiljnosti lokalnih zajednica u podsticanju ekonomskog razvoja. One treba da olakšaju i pojeftine osiguranje lokacija kao investicionog troška i uvjere investitore u spremnost partnerstva javnog i privatnog sektora. Ovu poduzetničku zonu treba što prije aktivirati, primjenjujući fazni pristup gradnji, mobilizirajući privatne  investitore  da  kroz  povoljnu cijenu zemljišta i stimulativne troškove infrastrukture i atraktivnost poslovnog ambijenta prenose proizvodnju u tu zonu. Velike mogućnosti nudi i projekat Privredne zone BNT i ona, kao poslovna zona, treba da uživa punu razvojnu podršku.

Treba iskoristiti pozitivna iskustva stranih investitora u Novom Travniku i promovirati općinsku sredinu kao sredinu prijateljski raspoloženu pre- ma biznisu, odnosno kao sredinu u kojoj se može razvijati uspješan biz- nis, posebno u metalnom sektoru

Uloga   općinske   administracije u   stvaranju   povoljnog   ambijenta za razvoj privrede je izražena u projektima                izgradnje industrijske poslovno-uslužne zone Neobarje i izgradnje zimskog sportsko-rekrea- cionog centra Sebešić, te u usvaja- nju bitnih dokumenata i to Odluke o usvajanju Urbanističkog projekta za izgradnju dvije stambene zgrade za kolektivno stanovanje, Odluke o usvajanju Urbanističkog projekta za izgradnju Srednje škole «Novi Travnik» u Novom Travniku, Odluke o usvajanju Urbanističkog projekta za rekonstrukciju sportskih terena u Novom Travniku, Odluke o usvajanju Regulacionog plana Vikend naselja «RAVNO ROSTOVO» Novi Travnik, Odluke o pristupanju izrade Urbanističkog projekta Autobusna stanice «Kalinska», Odluke o pristupanju izrade Urbanističkog projekta – Trgovačko- zanatski centar «Zelena pijaca-Tržnica» i Odluke o pristupanju izrade Regulacionog plana stambeno-poslovne zone «Trg Federacije-Kalinska». Općinsko vijeće Novi Travnik je utvrdilo i konačnu trasu gasovoda Zenica-Travnik, za dio trase koji prelazi općinskim područjem, te konačnu trasu cjevovoda, odvojka za Novi Travnik regionalnog vodovoda Plava voda.

Općina Novi Travnik, u saradnji  sa Projektom upravne odgovornosti u BiH – GAP, je u martu 2010. godine otvorila Centar za pružanje usluga građanima i Centar za dozvole u oblasti urbanizma i građenja, čime je poboljšnan kvalitet usluga koje općinska administracija pruža građanima. U realizaciji navedenih projekata utrošeno je ukupno 333.688,00 KM, od čega je Općina uložila 148.868,00 KM vlastitih sredstava, a GAP je učestvovao sa 184.820,00 KM.

Općina Novi Travnik primjer je dobre prakse u izradi planske dokumentacije za uspostavu industrijskih zona, a pokrenut je i projekat uspostavljanja Poslovnog centra, odnosno Industrijsko-servisne zone «Neobarje», s ciljem ubrzanja ekonomskog razvoja općine. Općinsko vijeće u 2005. godini usvojilo je odluku o formiranju industrijsko-servisne zone “Neobarje” na površini od 55,45 hektara. Industrijsko-servisna zona Neobarje klasična je zelena zona, obzirom da se radi o lokalitetu koji je poljana širine oko 500 i dužine 1. 250 metara, između magistralne ceste M-16.4 i rijeke Grlonice.

Općinska administracija fazno realizira ovaj razvojni projekat. U 2006. godini usvojen je regulacioni plan poslovnog centra – industrijsko-servisne zone «Neobarje», te je urađena sva planska dokumentacija za uređenje infrastrukture od čega i plan saobraćajnica, regulacioni plan, plan vodosnabdjevanja, kanalizacija i  električna energija.

U okviru studije “Industrijske-poslovne zone Regije Centralna BiH”, u shodno kriterijumima vezanim za zelene industrijske zone, zona “Neobarje” rangirana je na peto mjesto. U konačnom rangu zelenih industrijskih zona, u kojem je zbrojena ocjena industrijske zone i Općine, rangirana je na 16. mjesto.

Studija  izvodljivosti  bi  definisala  moguće  modele organizacije zone, preporučila preferirane industrijsko-poslovne djelatnosti, definisala poslovni plan, strategiju promocije zone, način finansiranja izgradnje infrastrukture, njen statut i pravila ponašanja firmi, procjenu koštanja izgradnje potrebne infrastrukture i drugo.

Projektom upravlja načelnik općine sa saradnicima, što predstavlja tim za implementaciju. Vezano za praksu LER-a, situacija u Općini slična je kao i u ostalim lokalnim sredinama.

Turizam je potencijal i izazov Novog Travnika.

Aktivnostima na izgradnji turističkog, sportsko- rekreacionog centra Sebešić, koji tretira površinu od oko 4.000 hektara, pristupilo se sa dosta pažnje. Urađen je master plan TSRC Sebešić, te studija potencijalne opravdanosti  izgradnje istog,  koja  pokazuje  da ovaj lokalitet ima mogućnost da se razvija u smjeru  ovakve ideje.

NEDOVOLJNI ISKORIŠTENI RASPOLOŽIVI POTENCIJALI

BH BUSINESS MAGAZINE: U kojoj mjeri privat- no poduzetništvo učestvuje u privrednoj progresiji, obzirom na prijeratni karakter ukupnih privrednih ak- tivnosti i šta su efekti tranzicije vlasničkih odnosa?

REFIK LENDO: Kao i svim drugim općinama u Bosni i Hercegovini, privreda općine Novi Travnik u poslijeratnom periodu doživjela je značajne promjene u obimu, veličini i strukturi.

Poslije 1995. godine glavni privredni subjekt doživio je kolaps, kao i cjelokupna bosanskohercegovačka namjenska industrija, što je prouzročilo udar na privredu  Općine. Uspostavljena  je nova  struktura privrede u kojoj se razvija trgovina i ugostiteljstvo.

Privatizacija koja je obavljena u privrednim društvima  u  takozvanoj  »maloj  privatizaciji»,  kao i u privrednim društvima koji su bili u nadležnosti općinskih i kantonalnih organa, nije dala željene re- zultate. Ti subjekti su  najčešće promijenili vlasnike, koji veoma sporo pokreću gospodarsku djelatnost. U posljednje dvije godine došlo je do određenih po- maka. Kupovinom dijelova proizvodnih pogona, od strane ino  investitora, nazire se veće upošljavanje i veća proizvodnja.

Potencijal industrijske zone Kombinata «Bratstvo» još uvijek je nedovoljno iskorišten. Osim u građevinskim objektima i opremi vrlo je značajan potencijal infrastrukture  koja  se može koristiti za organiziranje raznih proizvodnih djelatnosti. Za očekivati je da će u narednom periodu doći do većih aktivnosti u preostalim dijelovima Kombinata «Bratstvo», obzirom na veću zainteresiranost potencijalnih investitora.

Ulogu  privatnog  poduzetništva  možemo sagledati iz pregleda registrovanih privrednih subjekata kojima su utvrđeni minimalno-tehnički  uslovi i  odobren početak rada od strane općinskih službi.

Trenutno posluje 247. samostalnih radnji   sa 306.  uposlenih  radnika,  188.  privrednih društava sa 2.210. uposlenih, 6. javnih poduzeća sa oko 57. uposlenih i 49. poljoprivrednnih proizvođača.

Osnovna karakteristika razvijenosti  poljoprivrede  do 1992. bila je proizvodnja za vlastite potrebe, koja je omogućavala dopunsko zapošljavanje većeg broja seoskog stanovništava.

Proizvodnja se odvijala individualno, uglavnom za vlastite potrebe, te manje količine za prodaju. Danas se na poljoprivrednu proizvodnju gleda mnogo ozbiljnije, te se mnogi poljoprivrednici okreću intenzifikaciji proizvodnje kao glavnom izvoru prihoda.

 Ono što Općina planira u na- rednom periodu su aktivnosti na  produbljavanju svijesti proizvođača o prednostima proizvodnje povrća u zaštićenom prostoru, koja je trenutno slabo zastupljena.

U tu svrhu Općina je osigurala sredstva za sufinaciranje nabavke plastenika koju će pratiti i obuka poljoprivrednih proizvođača. Nadamo se da ćemo se na ovaj način potaknuti poljoprivrednike da se okrenu ovom načinu proizvodnje, gdje će na malom prostoru imati veće i sigurnije prinose, a samim tim i povećati lične prihode.

Područje Općine pretežno je brdsko-planinsko, te je kao takvo u najvećoj mjeri usmjereno na stočarsku proizvodnju. Ovo se posebno odnosi na govedarstvo i  proizvodnju mlijeka, te je zadnjih godina jasno uočljiv trend povećanja broja porodičnih farmi muznih krava koje, zahvaljujući redovnom otkupu, osiguravaju stalan izvor prihoda za ove porodice.

Zadnjih godina sve se više intenzivira proizvodnja jagodičastog voća, gdje poljoprivrednici sve više prihvataju nove tehnologije proizvodnje. Rezultat su brojne mini plantaže na kojima su pretežno zastupljene malina i jagoda, čime se na siguran način osiguravaju prihodi ovih domaćinstava. S obzirom da je tržište za ovu proizvodnju veliko proizvođači su uvidjeli da je proizvodnja jagodičastog voća unosan posao u koji se mogu uključiti svi članovi porodice.

Obzirom na nezagađenost zemljišta i udaljenost od velikih saobraćajnih prometnica, odnosno svojevrsna izolovanost Općine pruža perspektivu razvoja organske poljoprivrede, naročito u segmentu proizvodnje ljekovitog bilja, povrća i voća.

DINAMIČNE AKTIVNOSTI U OBLASTI
INFRASTRUKTURNIH SADRŽAJA

BH BUSINESS MAGAZINE: Koji infrastrukturni projekti su realizovani u proteklih nekoliko godina i šta pred- stavlja strateške aktivnosti u tekućoj godini i narednom periodu ?

REFIK LENDO: U nekoliko pred- hodnih godina do danas na području Općine akcent je stavljen   na   rekonstrukciju   infrastrukture kako urbanog, tako i ruralnog područja.

Tako je sa izvođačem radova sklopljen ugovor za rekonstrukciju mreže puteva  na području Općine dužine oko 60 kilometara.

U toku 2008. godine izvršena je rekonstrukcija  Gradskog  trga  koji je time dobio sadašnji izgled, kao i rekonstrukcija građevinskog zemljišta  Osnovne škole „Safvet beg Bašagić”. Pored infrastrukturnih projekata vodilo se računa o kulturnom nasljeđu, pa je u toku 2008. godine izvršena rekonstrukcija objekta i uređenje zemljišta Baština. U cilju zaštite okoline, koja je također bitan segment strategije Općine, urađena  je lokalna deponije. Pozitivan trend , kroz kapitalna ulaganja, nastavljen je i u toku 2009. godine. S  tim  u vezi nastavljeni su radovi na asfaltiranju i rekonstrukciji cesta. Završeni su radovi na rekonstrukciji vodovoda Pečuj, rađeni u saradnji sa vladom Japana, a realiiziran je i projekat kanalizacije na području MZ Vodovod.

U toku 2010. godine nastavljeno je ulaganje u rekonstrukciju i asfaltiranje mreže puteva na području Općine. Završeni su  ranije započeti projekti, koji se odnose na rekonstrukciju zgrade, kao i nabavku neo- phodne opreme za funkcioniranje Općine. Pored toga odrađen je i dio poslova na kompletiranju planske dokumentacije za uređenje grada. Završeni su i radovi na obnovi i izgradnji malih sportskih terena.

Ovakav način vođenja Općine  rezultirao je pokrićem kompletnog deficita iz ranijih godina i ostvarenju suficita, čime je omogućeno da se u toku 2011. godine usmjeri više pažnje i sredstava na kapitalne projekte. S tim  vezi trenutno se realizuje nekoliko većih projekata i to potpuna rekonstru-kcija zgrade Centra za socijalni rad, rekonstrukcija krova Vatrogasnog doma, elektrifikacija  i obnova povratničkih naselja za oko 30 kuća, te uređenje parking prostora i užeg gradskog jezgra.

U planu za ovu godinu je rekonstrukcija zgrade Doma zdravlja, izvođenje saobraćajne signalizacije na tri raskrsnice u gradu i trga ispred Sportske dvorane, izrada projektne dokumentacije, te rekonstrukcija mjesnih ureda.

 Pored toga predviđena je nabavka kamiona za odvoz smeća, kao i velika ulaganja u ruralni dio Općine, odnosno u poljoprivredu, što je već i počelo nabavkom plastenika.

Očekuju se ukupna ulaganja u sljedećim iznosima: u građevinske objekte, Dom zdravlja, Centar za socijalni rad i drugo 300.000,00 KM, opremu za komunalna poduzeća 440.000,00 KM, komunalnu infrastrukturu 300.000,00 KM, stvaranje uvjeta za razvoj poljoprivrede 1.300.00,00 KM, te projektnu dokumen- taciju 100.000,00 KM, što ukupno iznosi 2.440.000,00 KM.

Strateške aktivnosti su, prvo, izrada strategije razvoja od  2011. do 2014. godine, drugo, Plan kapitalnih ulaganja i pripremne aktivnosti na razvoju TRSC Sebešić u domenu turizma. Treće, da se na osnovu ovog razvojnog dokumenta grade politika i programi restrukturiranja javnih komunalnih poduzeća i potreban institucionalni kapacitet za upravljanje razvojem, uz suradnju općinske administracije sa nevladinim i biznis sektorom i veću ulogu proračuna u podršci razvoju. Četvrto, da se ovim dokumentom postigne politički konsensus o pravcima razvoja koji će omogućiti upotrebu ograničenih javnih resursa kojima Općina raspolaže za ostvarenje prioritetnih ciljeva razvoja.

Radi se o izravnim i neizravnim efektima strateškog planiranja, čime se optimiziraju efekti uloženih resur- sa u izradu ove studije, strategija razvoja turizma, toplifikacija, plinifikacija, te izgradnja brze ceste.

Ključni ciljevi ekonomskog razvoja na području Općine su otvaranje novih radnih mjesta i produktivnog zapošljavanja, otvaranje Općine prema mikro i makro bh. prostoru, regionu Jugoistočne Evrope, te  EU, privlačenju investitora za projekte ne kojima Općina i biznis na području iste nudi dobre studije izvodljivosti i atraktivne poslovne planove, uključujući i partnerstvo javnog i privatnog sektora u njihovoj realizaciji, te kreiranje i unapređenje institucionalnog kapaciteta za upravljanje razvojem.

To uključuje os- posobljavanje općinske administracije za upravljanje razvojem, veću ulogu proračuna u podršci razvoju, saradnju sa nevladinim i biznis sektorom, koordinaciju sa vladama SBK i FBiH i međunarodnim razvojnim agencijama koje djeluju u BiH.

Strateški pravci razvoja određuju četiri ključne svrhe.

Prva je da se njime stvori osnova za građenje strategije održivog razvoja na općini u srednjoročnom razdoblju od 2011. do 2014. godine.

Drugo, da se njime podrže strukturne promjene u privredi   Općine, koje treba da vode povećanoj produktivnosti, većim investicijama i zaposlenosti, realizacijom nekih konkretnih razvojnih sektora i projekata, kao što je revitalizacija industrije, razvoj poduzetničkog sektora i organske poljoprivrede i pokretanje važnih projekata, kao što su Poduzetnička zona Neobarje, Privredna zona BNT ili pripremne aktivnosti na razvoju TRSC Sebešić u domenu turizma.

Treće, da se na osnovu ovog razvojnog dokumenta grade politika i programi restrukturiranja javnih komunalnih poduzeća i potreban institucionalni kapacitet za upravljanje razvojem, uz suradnju općinske administracije sa nevladinim i biznis sektorom i veću ulogu proračuna u podršci razvoju.

Četvrto, da se ovim dokumentom postigne politički konsensus o pravcima razvoja koji će omogućiti upotrebu ograničenih javnih resursa kojima Općina raspolaže za ostvarenje prioritetnih ciljeva razvoja .

Radi se o izravnim i neizravnim efektima strateškog planiranja, čime se optimiziraju efekti uloženih resursa u izradu ove studije.

 REFIK LENDO, rođen je 1956. godine u selu Bistro, općina Novi Travnik.

Završio je Vojnu akademiju i obavljao različite i odgovorne dužnosti, pored kojih i dužnost komandanta  Drugog Korpusa Armije Bosne i Hercegovine i kao general odlazi u mirovinu.

Vojnički cilj u izgradnji Bosne i Hercegovine nastavio je na drugi način, uključenjem u političke  strukture.

Na općim Izborima 2006.godine izabran je za Federalnog zastupnika i jedan od rijetkih koji prihvata da se sa mjesta poslanika u Federalnom parlamentu  kandiduje  i pobjedi  na izborima za općinskog načelnika .

General kao načelnik svoj Bosanski identitet usmjerava i trasira prema Evropskom putu i okreće se ka ekonomiji, ekologiji, zdravlju, infrastrukturi i obrazovanju.

Vrlo brzo uočava da se neke stvari kreću pogrešnim pravcem, vrlo usporeno, a građani nezadovoljni, najviše zbog nepravde od Mjesne zajednice do države Bosne i Hercegovine.

Šta je to što je morao  prvo uraditi da građani  budu malo zadovoljni?

Istrajati  na primjeni i  vladavini zakona, većoj toleranciji i  ravnomjernom razvoju, brizi za  stare, posebno  za one koji su stradali u ratu i njihove porodice, sa nastojanjem da vole svoju općinu i državu Bosnu i Hercegovinu.

U cilju realizacije  obećanih i planiranih aktivnosti, vodeći računa o usvojenoj Strategiji razvoja općinskog područja, definisao je određene  prioritete prema:

– Lokalnoj samoupravi,

– Ekonomskoj politici i razvoju privrede,

– Razvoju poljoprivrede,

– Mladima, sportu, kulturi i zapošljavanju.

Oženjen je i otac troje djece.

Slobodno vrijeme u znatnoj mjeri  provodi na porodičnom imanju i  priznaje da je bolji u voćarstvo nego u pčelarstvu. Pored svih obaveza, kao dugogodišnji lovac, prisutan je i druži se sa prijateljima iz Tuzle, Lukavca, Zenice, Tešnja i drugih mjesta širom Bosne i Hercegovine.