SALKAN MERDŽANIĆ

– Prirodni resursi decenijama temeljna osnova privrednog razvoja

– Neuspješna tranzicija vlasničkih odnosa i slabo izražena privatna poduzetnička inicijativa

– Značajno povećanje smještajnih kapaciteta

Općina Fojnica, kao što je slučaj i sa mnogim drugim bh. općinama, ima karakteristike po kojima se prilično razlikuje na čitavoj njenoj teritoriji. Sa osobenim vidom turističke ponude posljednjih decenija dvadesetog stoljeća i raspoloživim smještajnim kapacitetima bila je svrstana u red prepoznatljivih turističkih destinacija, sa ništa manje uspješnom privrednom aktivnošću u brojnim radnim kolektivima, zahvaljujući čemu je pripadala društvu srednje razvijenih općina.

Šta danas čini privredni ambijent ove lokalne zajednice, šta su refleksije tranzicije vlasničkih odnosa nekada uspješnih privrednih subjekata, u kojoj mjeri privatna inicijativa učestvuje u stvaranju novih vrijednosti i šta predstavlja do sada neiskorištene razvojne šanse, pitanja su na koje je odgovorio Salkan Merdžanić, koji je već osmu godinu na čelu općinske administracije. U tom periodu Fojnica je postala je bogatija za nekoliko značajnih infrastrukturnih sadržaja, koji su estetskim vrijednostima i funkcionalnošću umnogome obogatili ovo pitomo mjesto smješteno podno obronaka planinskih masiva.

BH BUSINESS MAGAZINE:

Gospodine Merdžanić, šta predstavlja svojevrsne jedinstvenosti po kojima se Fojnica razlikuje od drugih bh. sredina ?

S. MERDŽANIĆ:

Osnovno obilježje Fojnice je respekta vrijedna turistička ponuda. Na prvom mjestu su njene prirodne ljepote i to Prokoško jezero, slapovi rijeke Kozice, planinski masiv Vranice, Jezernica, Pogorelica i veliki broj prelijepih mjesta za odmor i rekreaciju. Kolorit vrijednosti upotpunjavaju brojni kulturno-historijski spomenici od koji je i Franjevački samostan, tekije nakšibendijskog reda u selima Vukeljići i Oglavak, muzej porodice Hadžimejlić u selu Vukeljići, musfirhana u Fojnici, ostaci srednjovjekovnog grada Kozograda, nekropole stećaka u selu Lužine, te lokalitet Kastela odakle je fra Anđeo Zvizdović 1463. godine sišao pred sultana  Mehmeda Drugog EL Fatiha, koji mu je uručio ahdnamu, jedan od najstarijih dokumenata o ljudskim pravima. Skorim završetko dva sporsko-rekreaciona centra raspložive turističke mogućnosti bit će u znatnoj mjeri obogaćene, prevashodno u oblasti zimskog i sportskog turizma, što će u sintezi sa banjskim turizmom, blizinom Sarajeva i međunarodnog aerodroma, sasvim je sigurno, dati novi impuls privrednoj progresiji općinskog područja.

BH BUSINESS MAGAZINE:

Kako biste predstavili poslijeratnu dinamiku  privrednih aktivnosti i prilagođavanje na nove tržišne okolnosti, te kako se odvijala tranzicija vlasničkih odnosa i šta su refleksije iste na poslovanje privrednih subjekata?

S. MERDŽANIĆ:

 U periodu od 1992. do 1995. godine fojnička privreda je u potpunosti devastirana i uništena. Pokušalo se sa obnovom pilane i Tvornice trikotaže, ali sve to nije bilo dugog vijeka. To je potvrdilo da preduzeća koja su bila u društvenoj-državnoj svojini, zbog neriješenih vlasničkih odnosa, nemaju perspektivu, što se posebno odrazilo u vrijeme procesa privatizacije, o čemu govori podatak da i sada nisu potpuno jasni vlasnički odnosi u sistemu drvno-prerađivačke industrije i u Tvornici trikotaže. U isto vrijeme nastalo je nekoliko malih privatnih firmi, koje se bave sječom, izvozom i preradom drveta. Vremenom, ta preduzeća su postala koliko-toliko respektabilna u privrednom životu Fojnice i zapošljavaju stotinjak radnika.

Poslijeratni razvoj Fojnica je bazirala na iskorištavanju prevashodno termalne vode, jednog od osnovnih prirodnih resursa kojima obiluje ovo područje, a  razvoj općinskog područja usmjeren je i u oblasti turizma, sa težištem na zdravstveno-rehabilitacioni aspekt djelatnosti. U navedenoj oblasti izražena je ekspanzija izgradnje i preuređivanja smještajnih kapaciteta. Naime, nekadašnja Specijalna bolnica renovirana je i postala objekat hotelskog tipa, izgrađeno je apartmansko naselje sa 76 apartmana, apartmansko-poslovni objekat Villa Moneta sa 195 ležaja, hotel Stari Grad, Villa Iris, te veliki broj apartmana u privatnom smještaju, a u toku je izgradnja hotela Natura, sa 120 apartmana. Rezultat svega navedenog je da Fojnica raspolaže sa oko 1200 ležaja.

Pored kapaciteta u oblasti zdravstvenog turizma, nosioci privrednog razvoja Općine Fojnica su mala i srednja preduzeća od kojih i Štamparija „Fojnica“, Nova pilana „Unipromet“, preduzeće „MIAM“ koje se bavi preradom i proizvodnjom drvenih sortimenata od hrastovine, pilana „Bošnjak“, Rudnik „Bakovići“, preduzeće „Radava“, čija djelatnost je eksploatacija ukrasnog kamena, zatim „Šumaplod“ koje se bavi otkupom i preradom šumskih proizvoda i ljekovitog bilja, te „Šuma-Šped“ koje se bavi sječom, izvozom i preradom drveta.

BEZ IZRAŽENE PRIVATNE
PODUZETNIČKE INICIJATIVE

BH BUSINESS MAGAZINE:

U kojoj mjeri privatno poduzetništvo učestvuje u kreiranju privrednog ambijenta  i na koji način se ekonomska kriza reflektovala na još dinamičniji razvoj lokalne zajednice?

S. MERDŽANIĆ:

U višestoljetnom periodu postojanja Fojnica se pozicionirala kao prevashodno industrijsko mjesto,  pri čemu je privatni sektor imao i  danas predstavlja  „prateću„ funkciju.  Rezultat toga je da nema izgrađenu tradiciju u oblasti privatnog poduzetništva. Nekoliko manjih preduzeća posluje u oblasti uslužnih djelatnosti, prevashodno trgovini i ugostiteljstva, ali ukupno gledajući, uloga privatnog poduzetništva u ekonomskom razvoju općinskog područja nije na potrebnom nivou, kao što je slučaj u nekim drugim bh. sredinama. Uporedbe radi, početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća drvna industrija na području Općine bilježila je zenit uspjeha i zapošljavala oko 700 radnika, što je bila respekta vrijedna baza stručnosti, znanja i iskustva. Koliko su Fojničani nepoduzetni ili bolje rečeno još i danas očekuju da im država ili neko drugi obezbijedi radno mjesto, potvrđuje podatak da na području grada nema niti jednog stolara, a opće poznato je da privatna inicijativa, a time mala i srednja preduzeća čine osnovu razvoja svake lokalne sredine. Ništa bolje stanje nije ni kada je u pitanju trenutna profesionalna orjentacija oko 500 studenata sa područja naše Općine koji stiču znanja na fakultetima i univerzitetima širom bh.  i okruženja. Naime 90 odsto njih koliko sutra će biti diplomirani pravnici, sociolozi, psiholozi, istoričati, što predstavlja hiperprodukciju kadrova čije su šanse za zapošljavanje veoma male, dok je evidentno izražena potreba za diplomiranim inžinjerima geodezije, građevinskim inžinjerima, arhitektima. Primjer prvi, na birou za zapošljavanje trenutno je sedam diplomiranih kriminalista dok Fojnica ima potrebu za samo 22 policajca. Primjer drugi, na području općine djeluju po jedna osnovna i jedna srednja škola, a nezaposleno je jedanaest profesora fizičke kulture i tako dalje.

Ekonomska kriza je imala veliki negativni uticaj na stanovništvo i lokalnu zajednicu. Od nekada jakog industrijskog mjesta, Fojnica je postala sredina u kojoj je velika stopa nezaposlenosti, izražena je migracija seoskog stanovništva prema gradu i sve je  veći broj korisnika socijalne pomoći. Najveći dio uposlenika je u uslužnim djelatnostima, gdje su lična primanja dosta skromna i ljudi su prinuđeni da se bave dodatnim poslovima kako bi obezbjedili svoju i egzistenciju porodice. Najveći dio stanovništva bavi se poljoprivredom, pravljenjem drvenog uglja, te  branjem i prodajom šumskih proizvoda i ljekovitog bilja. U posljednje vrijeme malo je bolja situaciju u pogledu priliva novca u samom gradu, jer veliki broj pacijenata i gostiju kupuje u trgovinskim, te koristi usluge i ponudu u ugostiteljskim objektima  u gradu. Ekonomska kriza reflektovala se i na planiranu dinamiku realizacije nekoliko značajnih projekata od kojih Villa „Moneta“, te sportsko-rekreacionog centra „Poljana“, ali sam uvjeren da će u dogledno vrijeme i to biti okončano, što će obogatiti trenutno raspoložive sadržaje. Generalno teška ekonomska situacija odrazila se i na punjenje općinskog budžeta, što se reflektovalo na dinamiku završetka nekoliko infrastrukturnih projekata.

RAZVOJNE ŠANSE

BH BUSINESS MAGAZINE:

 Šta čini raspoložive, ali nedovoljno iskorištene šanse, koje grane privrede imaju najveće potencijale za ulaganje i šta Općina čini kako bi privukla ulagače da investiraju?

S. MERDŽANIĆ:

Pored turizma i drvoprerađivačke industrije, općina Fojnica nejveće potencijale ima u oblasti poljoprivrede, naročito stočarstva, i to uzgoja ovaca i krava, zahvaljujući velikom broju pašnjaka  a u oblasti proizvodnje povrća ovo područje nadaleko je poznato po uzgoju krompira. Fojnica je poznata i po proizvodnji kvalitetnog ovčijeg masnog sira, ali sve dosadašnje aktivnosti su većinom individualne, bez organiziranog pristupa navedenoj grani privrede. U cilju stvaranja preduslova za značajnija invastiranja u ovu oblast neophodno je realizovati aktivnosti na organizaciji zemljoradničke zadruge, te povezivanju velikog broja individualnih proizvođača. Time bi se obezbjedile dovoljne količine poljoprivrednih proizvoda neophodnih širem tržištu čime bi i proizvođači osjetili veću sigurnost za djelatnost kojom se bave. Pored toga, bilo bi neophodno izgraditi pogone za preradu poljoprivrednih proizvoda, te znatnih količina voća, koje se sve više planski uzgaja na velikom broju plantažnih voćnjaka. U ekspanziji je i proizvodnja jagodičastog voća, što zahtijeva potrebu pogona za organiziran otkup i preradu istog. Putem brojih asocijacija i udruženja općinska uprava je iskazala spremnost da pruži svu potrebnu pomoć u privlačenju ulagača u ovu oblast, kao i stvaranju povoljnog ambijenta za razvoj i unapređenje poljoprivredne proizvodnje.

BH BUSINESS MAGAZINE:

S. MERDŽANIĆ:

Strateški plan razvoja Općine Fojnica usvojen je 2010. i obuhvata planski period od 2011. do 2015. godine. Osnovni element u usvojenom dokumentu je razvoj turizma i svi ostali strateški pravci su podređeni tom cilju, a ogledaju se u povećanju i poboljšanju smještajnih kapaciteta u gradu, povećanju nivoa vanpansionskih usluga, te organiziranju što većeg broja sportskih, kulturnih i zabavnih manifestacija, s ciljem popunjavanja slobodnog vremena kako gostiju tako i stanovništva Fojnice. Tom cilju su podređeni i planovi na poboljšanju infrastrukture, očuvanja životne sredine, kao i unapređenja društvenog života Općine. Tokom 2012. godine težište će biti usmjereno na realizaciju spektra infrastrukturnih aktivnosti u ruralnim područjima, a sve sa ciljem poboljšanja uvjeta života. Iako je trenutno 90 posto putne mreže u ruralnim područjima asfaltirano i dalje ćemo raditi na smanjenju dužine makadamskih puteva. Samo kvalitetnim rješavanjem pitanja snabdijavanja vodom, električnom energijom, kvalitetnim telefonskim sistemom i drugim elementima svojstvenim vremenu u kojem živimo, obezbijedit ćemo preduslove za ostanak stanovništva u ruralnim područjima, jer presaljavanje u urbano područje povećava problem nazaposlenosti, a time i veće socijalne probleme. Bitno je navesti i projekat toplifikacije grada, čiju jednu od faza namjeravamo završiti do kraja ove godine.

BH BUSINESS MAGAZINE:

  Kakav je Vaš stav o sintezi Načelnik općine – menadžer?

S. MERDŽANIĆ:

Da bi se kvalitetno ralizovao što veći broj aktivnosti na dobrobit građana općinskog područja neophodno je da načelnik bude u pravom smislu menadžer. To se prije svega odnosi na postizanje što veće funkcionalnosti općinske uprave, koja mora da bude nadasve kvalitetan servis za rješavanje pitanja građana, u skladu sa važećom zakonskom regulativom. Funkcionalna općinska uprava znači  i omogućavanje načelniku da se posveti lobiranju u cilju „privlačenja“ i realizacije projekata koji za lokalnu zajednicu znače stvaranje nove vrijednosti. Ono što za menadžera u privredi znači smanjenje troškova i povećanje produktivnosti, tako i načelnik općine mora da iznalazi najoptimalnija rješenja kojima će stvarati što povoljniji privredni  ambijent, odnosno motivirati investitore da poduzetničku ideju realizuje upravo na području lokalne zajednice koju predstavlja.

BIOGRAFIJA

SALKAN MERDŽANIĆ, rođen je 26. Juna 1970. godine u Ragalama kod Fojnice, gdje je završio osmogodišnju školu. Srednju školu završio na Ilidži, a 1998. godine diplomirao je na Šumarskom fakultetu u Sarajevu. Nakon završetka studija zaposlio se u Šumarskom gazdinstvu „Vranica“, gdje je od 2002. godine obavljao dužnost direktora. Za načelnika općine Fojnica izabran je krajem 2004. godine. Oženjen je i otac dvoje djece.