ZLATKO HUJIĆ

ZLATKO HUJIĆ, NAČELNIK OPĆINE BOSANSKI PETROVAC:

OPĆINSKO PODRUČJE DOŽIVLJAVA

INFRASTRUKTURNI PREPOROD KAKAV I ZASLUŽUJE

Tekst Rašid Hakić

                                   Fotografije Općina Bosanski Petrovac

Saradnik na pripremi materijala Raif Muhamedbegović,

službenik za odnose  sa javnošću općine  Bosanski Petrovac

Područje općine Bosanski Petrovac karakteriše rijetko viđen i ljepotom ovjenčan prirodni krajolik, sa najviše sunčanih dana tokom godine na bh. prostoru.

Do devedesetih godina prošloga stoljeća bilo je to mjesto sa intezivnim privrednim aktivnostima, a okosnicu razvoja činile su djelatnosti u oblasti prerade šumskih sortimaneta, kojima od davnina obiluje.

Danas ova lokalna zajednica doživljava novi procvat, nakon ratnih i poratnih, nimalo lahkih godina, prepunih brojih i raznih obrta i iskušenja.

Čovjek, koji se nakon odlazaka u svijet uvijek vraćao u rodni kraj i za čije nebo kaže da nigdje nije plavetnije nego baš u Bosanskom Petrovcu, svim bićem je posvećen ovoj sredini.

Zove se Zlatko Hujić, prvi je čovjek općinske administracije i sve raspoložive mogućnosti podredio je jednom cilju, a to je da rodno mjesto i okolina ponovo budu sredina ugodnog življenja.

Rezulati koje ostvaruje to i potvrđuju.

NEMILOSRDNA I NEPOŠTENA PRIVATIZACIJA

BH BUSINESS MAGAZINE: Gospodine Hujić, kako je tekla dinamika poslijeratnih privrednih aktivnosti,  tranzicija vlasničkih odnosa, refleksije iste na poslovanje privrednih subjekata  i koji su stepen i uloga privatnog poduzetništva ?

ZLATKO HUJIĆ:  Većina preduzeća u Bosanskom Petrovcu preživjela je rat, ali privatizaciju ili pretvorbu kapitala, nažalost, nije mogla. Bila je to nemilosrdna i nepoštena privatizacija, u kojem su na posve sumnjiv način privatizirana preduzeća, a poslije su zatvorila svoja vrata za radnike.

Mnogi od tih pogona su isječeni u staro željezo i prodati kao sekundarna sirovina. Najveća propast bila je i u ključnom, drvoprerađivačkom sektoru. Privatizacija ŠIP Oštrelj, preduzeća koja je obuhvatalo kompleks veličine pola grada, sa nekoliko fabrika i pogona, sa nekoliko hiljada radnika, prodano je.  Na početku je taj proces obećavao, ali je završilo u stečaju, imovina je rasprodana, a za radnike vrata zatvorena. Međutim,  trenutno taj kompleks je u stečajnom postupku kupila firma iz Cazina, koja ima namjeru  da pronađe partnere i investitora, da na tom mjestu pokrene nove pogone. Drugi značajan privredni subjekt koji nije preživio privatizaciju je iz oblasti tekstilne industrije. Fabrika Novitet je zapošljavala nekoliko stotina radnika, uglavnom žena, i njenim prestankom proizvodnje zadan je udarac ovoj kategoriji radne snage. Imovina je pod hipotekom banke.  Ta firma je u dobroj mjeri očuvana, pogoni još uvijek nisu rasprodati, a postojala je zainteresiranost nekoliko ponuđača da kupe pogone.

Jedan od onih koji su iskazivali interes je i Bingo iz Tuzle. Nadamo se da preduzeće neće otići u staro željezo, nego da će se realizirati preuzimanje, i obnova proizvodnje. Evo, kako je i rečeno, na temeljima razrušenih starih pogona, otvorila se mogućnost novim poduzetnici i  novim poduzetničkim idejama. Nestalo je zadrugarstvo u punom obimu, ali je ojačala poljoprivredna proizvodnja, pojavio se znatan broj manjih farmera koji se bave intenzivnom poljoprivredom, stočarstvom, voćarstvom. Ipak je ponešto i sačuvano, kao što je Bosnaplast, sa tridesetak  uposlenih radnika, premda je  i ovdje nekada radilo više od 150 ljudi.

BH BUSINESS MAGAZINE: Kakvo je trenutno stanje u privredi na području općine Općine i koji privredni subjekti imaju status nosioca privrednog razvoja ?

ZLATKO HUJIĆ:  Privreda Bosanskog Petrovca dijeli sudbinu bosanskohercegovačke privrede. Težak privredni ambijent karakteriše ovo područje, a da paradosk bude veći, granica Evropske unije je nešto više od pedeset kilometara od Bosanskog Petrovca.

Ta Evropska unija je i teret i šansa. Privredni subjekti koji su osigurali tržište, pogotovo tržište Evropske unije, posluju dobro, neki drugi su u manje povoljnom položaju.

Moram istaknuti nekoliko privrednih subjekata koji su izuzetno uspješni.

Jedan od njih je i Pirnar, koji proizvodi prozore i vrata, a cjelokupnu proizvodnju plasira za strano tržište.

Društvo uspješnih čini i Bosnaplast, preduzeće za proizvodnju  petformi, odnosni epruveta za puhanja flaša za vodu, pića, ulja, i druga plastična ambalaža u prehrambenoj industriji. Najznačajniji  privredni subjekti su iz drvne industrije, preduzeća koja se bave i finalnom proizvodnjom, proizvodnjom namještaja, peleta i drugog asortimana.  Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku prošlogodišnji GDP općine Bosanski Petrovac bio je veći od 34 miliona KM ili više od 5 hiljada KM po glavi stanovnika, što je  relativno dobar pokazatelj i pokazuje da u ovoj općini ima mjesta za poslovanje.

Samo preduzeće koje vrši eksploataciju šume u Bosanskom Petrovcu, Šume Unsko-sanskog kantona, iz šuma na području ove općine godišnje vrši promet oko 15 miliona KM. Tržište Bosne i Hercegovine opterećeno je dugovanjima, nemogućnosti naplate potraživanje, prevelikog broja nivo vlasti, poreza, taksi, nameta.

To guši i opterećuje i privrednike Bosanskog Petrovca.

PRIORITET INVESTITORIMA

 BH BUSINESS MAGAZINE: Koje su težišne aktivnosti općinskih organa i službi u cilju stvaranja što povoljnijeg privrednog ambijenta ?

ZLATKO HUJIĆ: Mi smo za investitore otvoreni i njima smo u službi.

Svako sa kapitalom, a želi ga investirati u općinu Bosanski Petrovac, s moje strane lično biti će prioritet. Općinska administracija je izuzetno usmjerena da se radi na otvaranju novih radnih mjesta, i nikada neće biti prepreka.

Navest ću konkretan primjer.

Na prošloj sjednici Općinskog vijeća pokrenuta je izmjena urbanističkog plana, jednoglasnom odlukom Vijeća.

Mi smo dobili zahtjev od jednog domaćeg investitora, koji je u fazi stečaja kupio   kompleks bivšeg drvoprerađivačkog preduzeća ŠIP Oštrelj površine 119.525 metara kvadratnih, te je za to platio više od 1,5 miliona KM.

Na njegovo traženje,  odmah smo  pokrenuli postupak izmjene urbanističkih planova u ovom kompleksu, kako bi mu omogućili da izgradi nove pogone, koje ima namjeru graditi.

Mi ćemo procedure maksimalno ubrzati i pružiti mu uslove za ulaganje. Kako radimo na privlačenju novih investitora, naše je opredjeljenje da pomognemo i zadržavanje sadašnjih privrednih subjekata.

Lično sam se kao načelnik, zajedno sa drvoprerađivačima,  uvijek angažirao na otklanjanje bilo kojih problema koji se pojave, pa i kada je jedno vrijeme bio problem sa nedostatkom sirovine, lično sam tražio od šumskog preduzeća koji vrši eksploataciju šume, da drvoprerađivači u općini Bosanski Petrovac moraju dobiti prioritet u isporuci.

U vrijeme moga mandata, Općina Bosanski Petrovac kao institucija, jedan je od velikih investitora. Uložili smo veliki dio sredstva, kako direktno iz Budžeta, donacija, grantova, ali i kreditnih sredstva za izgradnju infrastrukture.

Kao organ uprave značajno smo podigli nivo GDP u općini Bosanski Petrovac. Tekuća godina  je  nezabilježena u proteklih dvadeset godina, po nivou javnih radova.

Radi se i gradi na sve strane.

BH BUSINESS MAGAZINE: Gospodine Načelniče, koliko je sredstva izdvojeno za kapitalne investicije i za koje projekte tokom ove  godine ?

ZLATKO HUJIĆ: Zvuči nevjerovatno, ali je istinito, da je Općina Bosanski Petrovac planirala ove godine investirati u infrastrukturu i druge projekta razvoja nekoliko miliona maraka, čija je ukupna suma veća je od Budžeta Općine.

Podatak je još značajini uzme li se u obzir da su neporezna sredstva u Budžetu, namijenjena za projekte  dva puta veća od poreznih prihoda, PDV-a, poreza na dobit i ostalih.

Kapitalne  stvari se grade u ovom gradu,  a odnose se na nekoliko segmenata i to vodosnadbijevanja, elektrifikaciju, javnu rasvjetu, ekologiju, putevi, zadruge i još mnogo toga.

Po našem mišljenju, a i finansijski najozbiljniji projekti jesu izgradnja sistema kanalizacione mreže i odvodnje oborinskih voda zajedno sa glavnim gradskim prečistačem. U ovoj godini za izgradnju kanalizacione mreže utrošiti će se 1,2 miliona KM, a zajedno sa prethodnim godinama, i završetkom priključaka u narednim godinama, te  prečistačem, projekt je veći od 5 miliona KM.

Ovim obuhvatom uređenja bit će izgrađeno više od 16 kilometara kanalizacione mreže, što je impresivan podatak za ovaj mali grad, i po prvi put će dobiti prečistač u koji će biti investirano 2,5 milina maraka, što je skoro kao Budžet Općine.

Svi projekti koje se rade su izuzetno povezanim sa zadovoljenjem realnih potreba građana, poboljšanje socijalnog ambijenta, ali i ekonomske kompetentnosti. Izgradnja projekta koje sam napomenup, nije samo u cilju infrastrukturnog poboljšanja.

To je i socijalni projekt, koji će omogućiti bolji život i brži povratak stanovništva, ali je to i ekološki projekt. Bosanski Petrovac je zdrava sredina.

Mi u ekologiju ove godine ulažemo značaja sredstva.

Kroz izgradnju kanalizacije sve otpadne vode bit će kanalizirane, a tu je i nekoliko projekata poboljšanja upravljanja otpadom. Da bi poboljšali obuhvat prikupljanja smeća ove godine se realiziraju projekti izgradnje zelenih otoka i izgradnja reciklažnih dvorišta. Nabavljeni su kontejneri za odvojeno prikupljanje otpada, projekt od 40 hiljada KM, a izdvojena su sredstva i za reciklažno dvorište u iznosu od 60 hiljada KM. Ušli smo i u postupak sanacije glavne gradske deponije.

Općina Bosanski Petrovac sa administracijom, na čijem sam čelu,  ima veliko povjerenje kod međunarodnih organizacija i mnoge projekte dobijamo kao grant sredstva.

Jedan od značajnih projekta jeste i projekt  energetske efikasnosti.  U projektu Alterenergy uvršteni smo jednino mi, sa općinom Čajniče, gdje smo dobili grant od 100 hiljada eura i ove godine idemo sa podizanjem energetske efikasnosti Zgrade Općine, ali i po prvi put biti će uvedena LED rasvjeta na gradskim ulicama.

I brojni su drugi grantovi, od kojih i IPA fondova, stranih ambasada, UNDP, UNHCR-a, Hilfswerka i brojnih drugih, kao i naših domaćih agencija i fondova, te ministarstva.

Dodatno, u puteve i gradske ulice ove godine smo planirali uložiti više od 100 hiljada maraka, a od početka ove godine već je realizirano izgradnja asfalta na dijelu magistralnim cestama. Bit će to veliko poboljšanje cestovne infrastrukture.

Naravno da  do sada nevadno nije sve.

Puno je projekata koje ne mogu da nabrojim, ali su  izuzetno važni, pogotovo oni koji se tiču privlačenja investicija, pa napominjem da i ove godine imamo planirana sredstva za izradu planske dokumentaciji.

Posebno sam ponosan da sam se ove godine uspio izboriti, da  nakon 15 godina,  po prvi put se  grade tri stambene zgrade za kolektivno stanovanje, odnosno za osobe koje su u stanju socijalne potrebe. Jedna stambena zgrada je u izgradnji, a za ostale su u fazi dogovaranja sa donatorima. Radi se o stambenim zgradama za socijalno-neprofitno stanovanje.  Puno se toga radi u ovoj općini, i raditi će se.  Kao menadžer iz privrede tako vidim viziju razvoja.  Mora se puno investirati, puno raditi i ne smije se stati.

ŠUMA JE LOŠEG GOSPODARA

BH BUSINESS MAGAZINE: Koje privredne grane imaju najveće potencijale za ulaganje i koje aktivnosti se čine u cilju privlačenja investitora ?

ZLATKO HUJIĆ: Najveće mogućnosti su u drvoprerađivačkoj industriji, ali ne treba zanemariti ni poljoprivredu. Možemo ponuditi prostor i za investitore u turizam, u alternativnu energiju. Puno je toga.

Drvoprerađivačka industrija ima veliku šansu, ali je šuma do sada ima lošeg gospodara. Tako biH to ja rekao.

Neko je ranije dopustio da veliki pogon ŠIP Oštrelj propadne.

To nije bila dobra i mudra odluka. Sada se ponovno drvna industrija stavlja kao pokretač, otvoreni su novi pogoni i ima najava za nove mogućnosti investiranja. Zašto kažem da je šuma imala loše gospodare.

Od kada je upravljanje šumom preuzela neka političko-teritorijalna jedinica, a to nije lokalna zajednica, nije gledala na šumu kao svoje, nego kao tuđe, koju treba eksploatirat.

Prema radu istražnih organa izgleda da je bilo velikog kriminala.

A  lokalna zajednica u Bosanskom Petrovcu nije dobijala adekvatnu satisfakciju. Već više od pet godina ne postoji adekvatan propis o upravljanju šumama na nivou Federacije.

Zakoni se prave, dođu do nacrta, ali ne prolaze Parlament. To nepostojanje zakona nanijelo je ovoj lokalnoj zajednici nenaknadivu  štete.

Mi se nadamo da će, a bilo je najava prilikom susreta općinskih načelnika iz Federacije sa parlamentarcima nedavno u Sarajevu, Zakon o šumama ući u parlamentarnu proceduru po hitnom karakteru.

Mada smo mi već, kao Općina Bosanski Petrovac, prošle godine podnijeli zahtjev Ustavnom sudu FBiH za zaštitu prava lokalne zajednice, smatramo da je ovoj lokalnoj zajednici uskraćeno pravo iz Evropske povelje o lokalnim samouprava da upravlja svojim resursima.

Očekujemo ubrzo povoljan ishod. Dobijanjem na upravljane šumu lokalna zajednica bi dobila mehanizme da  potaknu  razvoj lokalne privrede, da stavi šumu u funkciju lokalnog razvoja,  da privuče veliki broj i međunarodnih kompanija, a naročito bi time umanjila odlazak mladih iz općine.

NIGDJE  NEBO  NIJE PLAVETNIJE NEGO OVDJE

BH BUSINESS MAGAZINE: Šta predstavlja osnovnu komparativnu prednost Bosanskog Petrovca u odnosu na druge općine?

ZLATKO HUJIĆ: Ne odvajajući ljubav prema svom rodnom gradu, mogu reći da nigdje nije nebo plavetnije nego ovdje.

Rečeno liči na romantičarsku frazu, ali zaista Bosanski Petrovac, područje Bogom dato, ima prirodne predispoziciji da to mogu reći.

Nekada prije rata, vršena su istraživanja, te je Bosanski Petrovac svrstan u mjesta koja imaju najveći broj sunčanih dana u Bosni i Hercegovini.

Mi koji živimo u ovoj općini to dobro znamo, tako da zelene planine, cvjetna polja, uz plavo nebo stvaraju neizbrisivu atmosferu pitome sredine.

Zimska slika Bosanskog Petrovca je pa gotovo savršena, romantičarska, sa bijelim pokrivačem i modroplavim nebom.

Kada govorim o ovim slikama Bosanskog Petrovaca, mislim o ekonomiji.

Ova općina ima takvu komparativnu prednost, koja još uvijek nije iskorištena.

Nevjerojatni su potencijala za visoko profitabilne grane kao što je zelena energija, prije svega solarna energija, ali postoje predispozicije i za vjetaroelektranama. Očekujemo da će u nekim budućim agendama za Bosnu i Hercegovinu i općina Bosanski Petrovac, biti stavljena za projekte razvoja ovako dobivanih alternativnih energija.

Ništa manje bitna, neiskorištena grana, jeste turizam, a već prije rata na planini Oštrelj, razvijao se zimski, rekreativni i sportski turizma.

Bogatstvo visokih planina i prostrana polja potencijali su za razvoj svih oblika planinskog turizma, lova, ali i ekstremnih sportova.

Veliki broj planinara posjeti sve planinske vrhove. U ovu općinu dolaze i off road vozači, biciklisti.

Najveća komparativna prednost svakako je  20.766 hektara poljoprivrednog zemljišta i ogromno šumsko bogatstvo.

Nevjerojatan je to kapital koji je nedovoljno iskorišten ili u rukama viših nivoa vlasti se loše upravlja.

Kada se samo uzme u obzir površina ove općine, koja je veća  od  700  hiljada metara kvadratnih, resurs koji ima malo koja općina u Bosni i Hercegovini, te da se radi o skoro pa netaknutoj prirodi, šansa je to za primijenu visoko traženih organskih principa bavljenja poljoprivredom.

Stanovništvo općine Bosanski Petrovac i jeste posvećeno poljoprivredi i šumarstvu.

Znatan broj stanovništva uposleni su kao poljoprivredni proizvođači, u stočarstvo, proizvodnji mlijeka, ali i u drvnoj industriji.

Godišnje se u općini Bosanski Petrovac eksploatira oko 200.000 metara kubnih drvnih sortimenata i time mogućnosti drvne industrije, prerade i finalizacije proizvoda postoje.

Kao što je okosnica prijeratne privrede ove općine bila drvna industrija, ona je i sada, ali i u budućnosti može biti još jača, pod uslovom da se Zakon o šumama USK proglasi nevažećim.

PROPADALI SU GRADOVI KOJI NISU IMALI NAČELNIKA-MENADŽERA

BH BUSINESS MAGAZINE: Kakav je Vaš stav o sintagmi „Općinski načelnik – menadžer“ ?

ZLATKO HUJIĆ: Ova sintagma odnosi se, ali sa razlogom,  za uspješne lokalne zajednice. Nisam političar i za gotovo 40 godina koliko sam proveo na raznim poslovima, nikada nisam bilo političar.

Političara  kao  zanimanje načelnika ne vidim u svom primjeru, niti  to želim da vidim.  Da izabrani načelnik treba da bude političar, to nikako ne smatram.

Funkcija načelnika, u mojoj viziji, jeste menadžerska i ja to tako radim.

Provodeći dugo godina na menadžerskim pozicijama, kako u bivšoj Jugoslaviji, Zapadnoj Evropi, ali i u samostalnoj Bosni i Hercegovini i u kontaktu sa brojnim predstavnicima lokalnih zajednica, shvatio sam koliko je važno da uspješan grad na čelu ima iskusnog menadžera.

Uvijek se  uspješan grad izdvajao  po činjenici da je na čelu imao uspješnog menadžera.

Propadali su gradovi koji to nisu imali ili koji su bili vođeni od ljudi koji su se bavili politikanstvom.

Upravo to i jeste misao koja  me opredijelila da kao nezavisni kandidat, bez stranačkog dresa izađem na izbore, ne mogavši više da gledam kako se moj Bosanski Petrovac vodi bez menadžerskog duha i kako zaostaje za drugima.

Potrebno je još puno uraditi na promjeni propisa, u raznim parlamentima, da se načelnicima/gradonačelnicima još više „odvežu ruke“.

A nekada su zaista, u šumi propisa, lokalnoj zajednici skopčani prsti.

Nije lahko isposlovati neku suglasnost višeg nivoa.  To se čeka vrlo drugo, a načelnici moraju djelovati brzo. Načelnicima treba omogućiti da kao i menadžeri u preduzećima djeluju u konkurentnom okruženju, da se natječu za investitore, da djeluju poduzetno.

BOGASTVO SUŽIVOTA I TOLERANCIJE

BH BUSINESS MAGAZINE: Kakav je međuetnički život  na području općine Bosanski Petrovac i imate li saradnju sa vjerskim zajednicama ?

ZLATKO HUJIĆ: Kao multietnička zajednica, za jednakim brojem Srba i Bošnjaka, sa zadovoljstvom mogu reći da je suživot dobar Nema nacionalnih incidenata, građani žive i rade zajedno. Izuzetna je saradnja i sa čelnicima vjerskih zajednica, glavnim imamom Medžisa Islamske zajednice, kao i sa Vladikom Eparhije, koji  ima sjedište u Bosanskom Petrovcu, na što smo veoma ponosni.

BIOGRAFIJA

Zlatko Hujić  rođen je 1953. godine u Bosanskom Petrovcu. Osnovnu školu i gimnaziju, završio je u rodnom mjestu, te prije 40. godina diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Poslovni put započeo je u NIP Borba u Beogradu, a onda u Čajevecu i  Elektrokrajini u Banja Luci, da bi, iz težnje za rodnim krajem došao na poziciju  komercijalnog direktor u preduzeća Bosnaplast Bosanski Petrovac.

Prije rata odlazi u Zapadnu Evropu, gdje je  poslovno proputovao sve zemlje Zapadne i Istočne Evrope. Dugo godina je uspješno vodio fabrike u grupaciji Zepter u Milanu.

Zasićen Evropom i izraženom željom za povratkom u Bosanski Petrovac, preuzima dužnost direktora Bosanaplasta, gdje je radio sve do izbora na poziciju načelnika.

U političkom smislu neaktivan, bez političkog angažmana, kao nezavisni kandidat, sa podrškom naroda, 2012. godine preuzeo je dužnost načelnika. Svi oni koji vole našu zemlju, imaju i imat će uvijek  podršku Zlatka Hujića, ma koje da su nacionalnosti i političke pripadnosti.