MR.SCI. EDIS DERVIŠAGIĆ, GRADONAČELNIK GRADAČCA

INTERVJU

 

MR.SCI. EDIS DERVIŠAGIĆ, GRADONAČELNIK GRADAČCA

GRADAČAC JE GRAD KOJI SE ZAVOLI NA PRVI POGLED

Tekst: Rašid Hakić
Saradnik na pripremi materijala:
Mirel Bijedić
Fotografije:
Grad Gradačac

Gradačac je grad bogate historijeske baštine.

Grad privrednih aktivnosti koje mogu poslužiti kao primjer. Sajamski grad,
koji je prepoznatljiv po uzgoju šljive.

Grad gazija, što je potvrđeno tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
I još mnogo toga je Gradačac.
O tome šta u obilježja privrednog i općedruštvenog ambijenta predstavio je gradonačelnik
Edis Dervišagić.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Gospodine Dervišagić, šta je osnovna karakteristika privrednog aspekta gradskog područja u poslijeratnom periodu?
MR.SCI. EDIS DERVIŠAGIĆ:
Gradačac je u periodu od 1992. do 1995. godine pretrpio ogromna devastiranja privrednih, stambenih i javnih objekata, te nenadoknadive ljudske gubitke. Od 1996. godine, otpočeo je period intenzivne obnove, oporavka i nove izgradnje i proširivanja infrastrukture.
Stanovnici i poslovni ljudi Gradačca su to znali iskoristiti, u čemu im je pomogla i blizina graničnih prelaza sa zemljama Evropske unije, kada je u pitanju izvoz, ali i istančan osjećaj za proizvodnju i plasman domaćih proizvoda.

PROIZVODNJA VOĆA – GRADSKI SIMBOL

BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta su specifičnosti gradskog područja Gradačca u odnosu na druge bh. lokalne zajednice?

MR. SCI. EDIS DERVIŠAGIĆ:
Gradačac je sa svojom okolinom uvijek važio kao poznati voćarski kraj.
Dominira uzgoj šljive i trešnje, a u posljednje vrijeme i jabuke, te se, po broju stabala i po količinama koje se proizvode, svrstava u jedan od najvećih proizvodnih i trgovačkih centara ovoga voća u Bosni i Hercegovini.
Gradačac je šljivu i trešnju promovirao u gradski simbol i posvetio im sajamsko – privrednu turističku manifestaciju ”Sajam šljive” i kulturno-zabavno manifestaciju ”Trešnjarevo”.
U zadnje dvije decenije grad Gradačac, u smislu razvoja, karakteriše razvoj industrijske proizvodnje po čemu postaje prepoznatljiv kao mjesto povoljno za investicije i područje sa izrazito izraženom poduzetničkom inicijativom.
Naš grad je jedan od rijetkih u Bosni i Hercegovini u kojem je zadovoljstvo živjeti i u kojem u kontinuitetu ekspanziju razvoja imaju gotovo sve grane privrede.
Grad Gradačac krakteriše posvećenost lokalnom ekonomskom razvoju, definisan putem strateških ciljeva koji podrazumjevaju razvijeno poduzetništvo u specifičnim sektorima privrednih djelatnosti, posebno metalne, tekstilne, prehrambeno – prerađivačke, drvne i građevinske industrije, izrazito orjentisanih prema izvozu kao i iskorištavanje komparativnih prednosti poljoprivredne proizvodnje putem modernizacije i standardizacije poljoprivredne proizvodnje.

 
NADOMAK EU

BH BUSINESS MAGAZINE:
Kako biste, u najkraćem, predstavili Gradačac u kontekstu bilizine EU?

MR.SCI. EDIS DERVIŠAGIĆ:
Grad Gradačac danas ima karakter dinamične lokalne samouprave i povoljnog ambijenta za život i poslovanje i generira mogućnost za razvoj u dominantnim oblastima karakterističnim za ovo područje.
Grad ima povoljan geoprometni položaj uz magistralne drumske i željezničke pravce.
Blizina granice sa EU koja iznosi 24 kilometra, s privrednog aspekta predstavlja prednost i jedna je od odrednica za privlačenja investicija.

 

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koji privredni subjekti su nosioci privrednog razvoja?

MR. SCI. EDIS DERVIŠAGIĆ:
Privredni subjekti, nosioci općedruštvenog razvoja u Gradačcu su CIMOS TMD Automobilska industrija d.o.o., Kovgrad d.o.o. i Wagner Automotiv d.o.o.
Najkonkuretniji je metaloprerađivački sektor u kojem uspješno posluju domaća, strana i mješovita preduzeća koja proizvode dijelove za renomirane svjetske proizvođače automobila kao što su Volkswagen, GM, Opel, Ford,Daimler, Fiat,PSA, Audi i BMW. Izvoz s područja grada Gradačac iznosi 519.283.000 KM što iznosi 5,01 posto učešće u izvozu FBiH.
Gradačac zauzima drugo mjesto po izvozu u TK, peto mjesto u FBiH i šesto mjesto u BiH.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koju ulogu u privrednom razvoju imaju poduzetničke zone i koje grane industrije imaju najveće potencijale za investiranje?

MR. SCI. EDIS DERVIŠAGIĆ:
Grad Gradačac je od 2014. godine uložio oko 8,5 miliona KM u poduzetničke zone u Gradačcu, a za 2024. godinu planirano je oko 500.000 KM.
U Gradačcu postoje četiri industrijske, odnosno privredne zone koje imaju sve uslove za privređivanje, s modernom komunalnom infrastrukturom i prilagođene su potrebama proizvodnje.

U poduzetničkoj zoni u Gradačcu registrovano je više od 100 privrednih subjekata u kojima je zaposleno skoro 3.000 osoba.
Četiri su ključne grane industrije koje imaju najveće potencijale za investiranje i to prehrambena, koja se najviše odnosi na dvije mljekare koje postoje u Gradačcu.
Više od 30 posto ukupnog izvezenog mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH proizvodi se u Gradačcu, zatim metaloprerađivačka, sa 28 kompanija i oko 1140 zaposlenih u istoj, proizvođači autodijelova za svjetske kompanije, drvoprerađivačka, kojom se bavi 21 kompanija sa oko 310 zaposlenih, te poljoprivreda, po kojoj je gradsko područje vodeće u Bosni i Hercegovini po proizvodnji koštuničavog voća, ponajviše šljive, jabuke, kruške i trešnje.
Proizvodi se plasiraju na tržišta Evropske unije, a poljoprivredno zemljište pogodno je za ratarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo i stočarstvo.

 

STATUS RAZVIJENOG GRADA

MR. SCI. EDIS DERVIŠAGIĆ:
Posmatrano u odnosu na druge jedinice lokalne samouprave u Tuzlanskom kantonu, Gradačac je pozicioniran u rang razvijenijih općina i gradova.
Značajan podatak u analiziranju pozicije Gradačca unutar Tuzlanskog kantona je broj registrovanih poslovnih subjekata, odnosno pravnih lica sa registrovanim sjedištem na području grada, po čemu se Gradačac svrstva u vodeće JLS.
U kontekstu prikazanog trenda značajno je analizirati i podatak o broju zaposlenih iz 1991. godine.
Poređenje podataka iz 1991. godine sa podatkom o broju zaposlenih u 2021. godini ukazuje na porast broja zaposlenih u procentu od 21,27 posto, što Gradačac po ovom indikatoru dovodi na nivo sredina razvijenijih u odnosu na period prije rata.
Uporedni pokazatelji zaposlenosti na području grada u periodu od 2012 do 2023. godine, broj zaposlenih povećan je za 3.208 osoba.

 

BENEFITI BFC CERTIFIKATA I POSLOVNOG SAVJETA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta ilustruje rad gradskih službi kao kvalitetnog servisa za potrebe građanstva i čime potvrđujete partnerski odnos sa poslovnom zajednicom na području Grada?

MR.SCI. EDIS DERVIŠAGIĆ:
U segmetu poslovne infrastrukture Grad Gradačac je realizovao projekte usmjerene na izradu i razvoj prostorno-planske dokumentacije poslovnih-privrednih zona, realizaciju projekata komunalne i saobraćajne infrastrukture, u segmentu kreiranja pogodnog poslovnog okruženja i pružanje podrške privredi putem javne administracije svim zainteresovanim.
Grad transparentno i ažurno stavlja na uvid relevantne informacije, kao što su osnovni pokazatelji i strateški dokumenti, sektorske aktivnosti-studije, registre za investiranje relevantne za poslovno odlučivanje, vodiče i informacije, administrativne obrasce i informacije o postupcima i procedurama, što je potvrđeno stečenim BFC certifikatom, koji se odnosi na povoljno poslovno okruženje. BFC certifikat je instrument koji omogućava ocjenu kvaliteta lokalnih zajednica u pogledu investicionih potencijala, infrastrukture, usluga i informacija koje nude potencijalnim investitorima i postojećoj privredi.
Grad je posvećen i otvoren prema poslovnoj zajednici.
Na osnovu Odluke o javno-privatnom dijalogu formiran je Privredni savjet koji ima savjetodavnu funkciju radi jačanja privredno-javnog dijaloga, davanje prijedloga i inicijativa za poboljšanje konkurentnosti privrede, praćenje pitanja vezanih za privredni razvoj i poboljšanje investicionih ulaganja.

Za osposobljavanje radne snage u Gradačcu je uspostavljen Trening centar za stručno osposobljavanje, koji se nalazi u objektu Starog srednjoškolskog centra, kao način osposobljavanja radne snage za poslove koji su deficitarni i konkurentni na tržištu rada.
Ciljevi koji se nastoje ostvariti ovom aktivnošću su smanjenje nedostatka kvalificirane radne snage u ključnim privrednim granama i na određeni način predstavlja osnovu daljnjeg razvoja i uticaja Gradačca na novonastale izazove.

RAZVOJNI BUDŽET

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koliki je iznos budžeta Grada i koje kapitalne projekte ste realizovali u proteklom periodu?

MR. SCI. EDIS DERVIŠAGIĆ:
Budžet Grada Gradačac iznosi 27.483.601 KM i u potpunosti je razvojni.
Grad Gradačac je u proteklom periodu implementirao projekat Vodosnabdijevanja Gradačca, koji je od izuzetne važnosti jer direktno utiče na kvalitet života 27/36 mjesnih zajednica u kojima živi oko 32.000 stanovnika.
Kroz projekat vodosnabdijevanja Gradačca izgrađeno je oko 100 kilometara vodovodne mreže i 45 kilometara kanalizacione mreže, kao i novi prečistač otpadnih voda.

Radi se o projektu vrijednom više od 32 miliona KM, koji se sastoji od četiri komponente, koje su implementirane, i to rekonstrukcije i dogradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, izgradnja kanalizacione mreže u sjevernom dijelu grada, izgradnja vodovodnog sistema u južnom dijelu grada, rekonstrukcija postojećih azbestnih cijevi, vodovoda nedovoljnog kapaciteta i dotrajale mreže u urbanom dijelu grada, pri čemu je do danas urađeno blizu 40 kilometara.
U toku su završni radovi na rekonstrukciji postojećih azbestnih cijevi, vodovoda nedovoljnog kapaciteta i dotrajale mreže u Gradačcu.
Završetkom ovih radova Gradačac će postati prva općina-grad u BiH u kojem su azbestne cijevi izbačene iz upotrebe, a Izgradnja saobraćajne infrastrukture je jedan od prioritetnih projekata.
Ovih dana implementiran je Ugovor o izvođenju radova vrijedan oko 1,7 milona KM, kojim je izgrađeno i rekonstruisano 29 putnih pravaca.
U 2023. godini na području grada Gradačac izgrađeno je saobraćajnica u iznosu od 4.3 miliona KM. Za 2024. godinu projekat rekonstrukcije saobraćajnica će biti nastavljen i planirana su sredstva u iznosu od 4.500.000 KM. U 2024. godini započet je jedan od najzahtjevniji projekata koje je Gradačac imao u skorije vrijeme, a to je sanacija kompleksa „Starog grada“ u Gradačcu.
Trenutno se izvode radovi na rekonstrukciji zidina na kuli Husein kapetana Gradaščevića u iznosu od 600.000 KM, a planirano je još oko milion KM za nastavak sanacije najugroženijih dijelova zidina.
U sklopu projekta sanacije nacionalnih spomenika planirana je i sanacija Husejnije džamije, gdje će biti izdvojena značajna finansijska sredstva.

GRADAČAC – SAJAMSKI GRAD

BH BUSINESS MAGAZINE:
Gospodine Dervišagić, Gradačac je, zahvaljujući šljivi i sajamski grad. Šta su osnovne karakteristike ove privredne manifestacije i šta ona znači za promociju Grada u makro okruženju?

MR.SCI. EDIS DERVIŠAGIĆ:
Kao i svake godine zadnjih dana u mjesecu avgustu cijeli grad živi Sajam šljive, gradsko slavlje u kojem uživaju svi.
Gradačac je nadaleko prepoznatljiv po tradiciji održavanja Sajma šljive, a šljiva postaje pravim simbolom Grada.
Ove godine se Gradačac sprema za organizaciju 51. Međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajma šljive koji će se održati od 28. do 31.8.2024. godine i tradicionalno otvoriti vrata svim svojim gostima i prijateljima velikog srca.
Listajući godine unazad, historija sajma govori da je 1969. godine održan prvi sajam šljive.
Bila je to, kratko rečeno, privredno – turistička manifestacija, čiji je cilj bio da šljivi i voćarstvu u ovom kraju pokloni mjesto koje i zaslužuju.

Zamisao je bila da se Gradačac i na taj način ponudi gostima, ali da šljiva, koja to zaista zaslužuje, bude povod za što veća okupljanja proizvođača, stručnjaka, predstavnika poljoprivrednih i drugih srodnih organizacija.
Te 1969. godine, kada je šljiva bila polegla od roda i kada plasmana nije bilo, grupa entuzijasta je odlučila da problem roda, plasmana i prerade podigne na nivo koji će značiti preokret, te da se problem pretvori u prednost.
Za početak, ambicije su bile skromne i sve ono što je trebalo predstaviti organizirano je u prostoru jedne škole i stare kino dvorane. Sajmovi su se uspješno odvijali, svaki naredni je bio sve veći i značajniji.
Danas je slika ove manifestacije drugačija jer je Sajmu šljive udahnut novi život. Od prvog sajma do danas je prošlo 55 godine i nanizale su se uspomene pune uspjeha, radosti, pjesme, veselja i mirisa koje su se tih zadnjih dana augusta okupljale oko šljive, tako se planira da će biti i ove godine kada će grad živjeti svoju najljepšu priču.
Sajam šljive u Gradačcu sve godine postojanja bio je učionica za nova saznanja i nove prezentacije naučnih iskustava u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije.
Poduzetnici su prepoznali ovu manifestaciju, kao još jedan oblik za sopstveni marketing, kao i marketing grada.
Danas je on platforma za uspostavljanje novih poslovnih kontakata, njegovanje starih, razmjenu znanja i iskustva bavljenja voćarstvom i poljoprivredom.
Valjda nigdje ne postoji tako ukorijenjen običaj da u dane kada traje ova manifestacija, cijeli grad postaje dio toga i svaki njegov stanovnik, bez obzira šta radio i gdje se nalazio, daje svoj doprinos da grad i sajam budu prikazani u najboljem svjetlu.
Osim toga „provincija u pozadini“, iznenada dolazi u centar pažnje javnosti.
Zahvaljujući dobrom programu i gostoljubivosti, manifestacija i Gradačac doživljavaju izuzetnu promociju u cijeloj regiji, a šljiva postaje pravim simbolom, po kome ovaj grad biva prepoznat.
Grad Gradačac i Turistička zajednica grada Gradačca vam kao i svake godine do sada želi srdačnu dobrodošlicu u naš grad i na Sajam šljive, naše kraljice.

BIOGRAFIJA

MR. SCI. EDIS DERVIŠAGIĆ rođen je 22. Aprila 1973. godine u Gradačcu.
Osnovnu školu završio je u Srnicama. Završio je srednju Elektrotehničku školu u Tuzli, smjer tehničar računarske tehnike i automatike.
Po izbijanju agresije na BiH, u junu 1992. godine dobrovoljno se uključio u jedinice TO BiH na području općine Gradačac. Za učešće u jedinicama ARBiH nagrađen je pismenim priznanjem komande Operativne grupe 1-Bosanska Posavina.
Pohađao je i uspješno okončao dodiplomski studij na Filozofskom fakultetu u Tuzli, odsjek Historija-geografija. Diplomski rad pod nazivom „Dubrovačko-bosanski odnosi u prvoj polovini XV stoljeća“, pod mentorstvom prof. Dr. Envera Imamovića, odbranio je 15. Februara 1999. godine. Od 1999. do 2011. godine radio je kao profesor historije-geografije u JU OŠ „Ivan Goran Kovačić“ u Gradačcu i stekao stručno zvanje profesor-savjetnik.
Postdiplomski studij iz historije BiH okončao je na Filozofskom fakultetu u Tuzli i stekao zvanje magistra društvenih nauka.
Autor je više udžbenika iz historije za učenike osnovne škole i gimnazije, te nekoliko priručnika za nastavnike, a učesnik je više međunarodnih stručnih seminara.
Kao ekspert Vijeća Evrope za didaktičko-metodičke pristupe izučavanju historije u nastavi održao je seriju predavanja i radionica u okviru modularnog Seminara za pedagoške savjetnike i nastavnike/profesore u BiH.
Pod pokroviteljstvom Vijeća Evrope i Misije OSCE-a u BiH, kao rezultat rada u u okviru navedenog projekta, 2008. godine štampan je Priručnik za nastavnike historije u BiH, u kojem je objavljen i njegov rad pod nazivom „Razvijanje učeničkih vještina i sposobnosti historijskog razmišljanja kroz sadržaje udžbenika histoije/istorije/povijesti u BiH“.
Kao član multinacionalnog tima pedagoških savjetnika i profesora historije iz BiH, više puta je učestovao u stručnim savjetovanjima koji su organizovani na Institutu za istraživanje udžbenika „Georg Eckert „ u Braunschweigu, Njemačka.
U mandatnom periodu od 2008. do 2012. godine bio je član Općinskog vijeća, a tokom 2011. i 2012. godine obavljao je funkciju Predsjedavajućeg Općinskog vijeća Gradačac.
Na lokalnim izborima 2012. godine izabran je za načelnika općine Gradačac, a povjerenje građana dobio je na općinskim izborima 2016. i 2020. godine.
Član je Glavnog odbora SDP BiH.
Oženjen je i otac jednog djeteta.