ALMIR ZULIĆ, DIREKTOR TTU ENERGETIK DOO, TUZLA

INTERVJU ALMIR ZULIC, DIREKTOR TTU ENERGETIK DOO, TUZLA

ALMIR ZULIĆ, DIREKTOR TTU ENERGETIK DOO, TUZLA

USPJEŠNOST POSLOVANJA POTVRDILI SMO I NA
INO TRŽIŠTU

Tekst Rašid Hakić
Fotografije TTU ENEGRETIK doo

Poslijeratni period u TTU d.d. Tuzla obilježilo je poslovno tavorenje, bez jasne vizije rada i nepriloagođenosti novim tržišnim principima.
Teško stanje kulminiralo je tokom 2014. i 2015. godine, tokom kojih su zaposleni, predvođeni sindikalnim predstavnicima, ukazivali na probleme i bezizlaznost položaja u kojem su se nalazili.
Uporedo s tim vlada Federacije BiH tražila je načine kako da se nagomilani problemi riješe, a tehnički kapaciteti, te zavidni stručnost i iskustvo stave u funkciju stvaranja novih vrijednosti.
Rješenje je nađeno. Problemi sa kojima je bio suočen ovaj tuzlanski kolektiv i sadašnji status koji zauzima u bosanskohercegovačkom privrednom miljeu predstavio je prvi čovjek menadžmenta Almir Zulić.

VIŠEDEECENIJSKI SUPORT RUDARSTVU I ENERGETICI

BH BUSINESS MAGAZINE:
Gospodine Zulić, šta predstavlja osnovne podatke o privrednom kolektivu, prethodniku TTU energetik?
A. ZULIĆ:
Dioničko društvo TTU utemeljeno je 1932. godine u Tuzli i tokom godina poslovanja preraslo je u respektabilan radni kolektiv koja se bavio izradom transportnih sistema za rudnike i potrebe enegretskog sektora.
Zenit poslovnog uspjeha dostiglo je tokom osamdesetih godina prošloga stoljeća i zapošljavalo oko 4 200 radnika. Tokom proteklog rata TTU je vršio određen dio poslova, a pored ostalog i za potrebe namjenske industrije. U poslijeratnom periodu provođene su aktivnosti povratka na nekadašnje tržište u oblasti transportnih sistema, što je podrazumijevalo opremu za rudnike i termoelektrane, te jamsku i površinsku eksploataciju uglja, ali bez značajnijih uspjeha. Posljedica je bio stečaj kao jedino rješenjem kojem se pristupilo.

NOVI POČETAK

BH BUSINESS MAGAZINE:
Kada je osnovan TTU energetik, sa kakvom vlasničkom strukturom i za koju vrstu djelatnosti?

A. ZULIĆ:
TTU energetik je osnovan 13. Oktobra 2016. godine, čiji osnivači su JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo sa kapitalom od 80 posto i RMU “Banovići” d.d. Banovići sa 20 posto.
Specifičnost djelatnosti je izrada ozubljenja promjera od 20 do 4 200 milimetara. Od proizvodnih tehnologija u mašinstvu zastupljene su skoro sve tehnologije, od pjeskarenja lima, sječenja raznim metodama, struganja, pomenutog ozubljavanja, tehničke obrade, zavarivanja i montaže. Za montažu sklopova na terenu posjedujemo mehanizaciju, te stručne i iskusne uposlenike.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Kojim poslovno-proizvodnim kapacitetima raspolažete, koliko je radnika uposleno i sa kojom kadrovskom strukturom?

A. ZULIĆ:
Prostorni kapaciteti kojima raspolažemo su površine 45 000 metara kvadratnih, od čega 50 posto zauzimanju proizvodne hale, u kojima je smješteno oko 350 mašina sa različitim tehnologijama. Posjedujemo i dosta manipulativnih sredstava od kojih i 26 kranova i dizalica.
Mašinski park čine mašine za pjeskarenje, farbanje, sječenje, zavarivanje, ozubljenja, struganje, glodanje i drugo.
Radno je angažovano oko 170 uposlenika, a od početka septembra taj broj trebao bi biti veći za novih petnaest radnika. Struktura zaposlenih je zadovoljavajuća i to petnaestak inžinjera raznih profila, od kojih dva rudarska, jednog elektro, jednog građevinskog, te inžinjera mašinske struke. Shodno strukturi poslova zapošljavamo i ekonomiste, pravnike, a proizvodnu radne snagu čine metalostrugari, mašinbravari, zavarivači, te ostala zanimanja metalske struke.

POTVRDA OPRAVDANOSTI POSTOJANJA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta je obilježilo poslovanje od osnivanja TTU energetik do danas?

A. ZULIĆ:
Poslovnu 2017. godinu obilježila je realizacija dva velika projekta koje su činili 24 grabuljasta transportera i 16 trakastih transportera, namijenjenih jamskoj eksploataciji uglja u rudnicima u Brezi, Kaknju i Novoj Biloj.
Ukupna dužina navedenih transportera bila je dva puta po četiri kilometra, sa realizacijom u iznosu od šest miliona KM. Narednu, 2018. godinu, obilježila je izrada transportnog sistema za RMU Banovići dužine 3,4 kilometra, širine trake 1 800 milimetara, sa tri pogonske stanice, od kojih u svakoj po tri reduktora snage po 800 kilovata, što je prodrazumijevalo projektovanje, proizvodnju i montažu u obimu od 90 posto.
Završetkom građevinskih zahvata od strane Rudnika bit će montirano preostalih deset posto opreme, čime će projekat biti završen.
U istoj godini, sa nastavkom u tekućoj od većih projekata izdvajam gradnju dijela hidro-tehničkog objekta “Tunel Ribnica” RMU Kakanj, sa zatvaračkom komorom na rijeci Ribnici čime smo preusmjerili tok rijeke kroz planinski masiv u dužini od tri kilometra. Time se pomenuta rijeka uliva u rijeku Bosnu drugom trasom. Kompletan mašinski dio, iskope, građevinski dio i ostale potrebne poslove izveli smo u vlastitoj režiji i pustili u rad 15. Aprila ove godine, a vrijednost projekta iznosila je 1,25 miliona KM.
Bitno je naglasiti i to da radimo za tri termoelektrane i to Termoelektranu Tuzla sa približnim iznosima oko 1,5 miliona KM na godišnjem nivou, Termoelektranu Kakanj oko 300 000 KM godišnje, a za Termoelektranu Stanari radimo tekuća održavanja.
Imamo upite i od Termoelektrane Gacko za vršenje određenih poslova.
Pored svega navedenog aktivni smo u rudnicima Kreka na reparaciji postojećih reduktora, od kojih i na rotornom bageru SRS 401, oštećenog u poplavama prije nekoliko godina. Projekat je u iznosu od 1,75 miliona KM.
U RMU “Banovići” realizujemo jedan projekat izrade drobilica vrijedan 9,5 miliona KM, te drugi projekat vrijedan 9 milona KM, a kapaciteti tih drobilica su 2 250 tona drobljenog materijala na sat. Prisutni smo i u tekućim planskim održavanjima u nekoliko firmi u Tuzle i okolini od kojih i u Rudniku Soli, Solani, lukavačkoj Sodi, Šišedžamu, Cementari i Koksari čime povećavamo realizaciju.

 
U KORAK SA NAJSAVREMENIJIM INFORNATIČKIM TRENDOM

A. ZULIĆ:
Bitno je naglasiti da od informatičke opreme posjedujemo softver koji objedinjuje tehnološku i proizvodnu dokumentaciju, dokumentaciju za računovodstvo, knjigovodstvo i skladišno poslovanje, a uvod za to su licence kroz najmoderniji softver za konstruisanja. Posjedujemo devet licenci od kojih je jedna za statičku analizu, odnosno proračun konstrukcija, te jedna za informacioni sistem koji osigurava stabilnost i sigurnost konstrukcione dokumentacije i sprečava njeno uništenje.

 

POMOĆ POBOLJŠANJU ZAPOŠLJAVANJA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Može li poslovanje na domaćem tržištu zadovoljiti stabilno poslovanje?

A. ZULIĆ:
Uzimajući u obzir potrebe koje imaju domaći rudnici i termoelektrane sasvim je sigurno da nam je to dovoljno za rentabilno, odnosno stabilno poslovanje. S ciljem pomoći u zapošljavanju nezaposlenih na području TK, kao što sam već naveo, ostvarili smo poslovne kontakte i za privrednim subjektima u mikro i makro bh. okruženju, dogovorili poslovne aranžmane što je omogućilo zapošljavanje novih radnika, više nego što nam je potrebno za realizaciju projekata za domaće tržište.
Moram da naglasim i činjenicu da rudnici nisu imali kvalitenog partnera za izradu transportnih sistema i itekako dobro su prihvatili TTU energetik kao svog poslovnog partnera, koji nudi kvalitet i garanciju za ispunjenje njihovih zahtjeva i potreba. Prilikom utemeljenja TTU energetika kupili smo komplentu konstrukciono-tehničku dokumentaciju napravljenu prije više od osamdeset godina, što je, pored stručnosti i iskustva koje posjedujemo, još jedna garancija uspješne realizacije projekata.

 

INO POSLOVANJE

BH BUSINESS MAGAZINE:
Jeste li poslovanje bazirali iskuljučivo na bh. područje?

A.ZULIĆ:
Ne. Prisutni smo i u rudnicima Srbije, a jedan od njih je i Rudnik Resavica. U Sloveniji smo radili kućišta za elektro motore, a u Hrvatskoj reduktore na brodovima. Za potrebe skandinavskih zemalja, konkretno za Dansku radimo kamionske prikolice, te za švedskog kupca preko norveške firme, radimo podsklopove, odnosno segmente mašina u oblasti štamparske industrije, čiji konačni kupac je iz Južne Afrike.
Od ostalih mašina i opreme radimo platforme za rezervoare goriva i druge poslove, a ovi poslovni aranžmani predstavljaju deset posto našeg poslovanja.

 

BH BUSINESS MAGAZINE:
Da li starosna struktura uposlenih odgovara uspješnoj realizaciji projekata i jesu li obezbijeđeni preduslovi za dugorošno uspjeno poslovanje?

A. ZULIĆ:
Prilikom upošljavanja bivših radnika u TTU energetik u prvotnom momentu prosjek starosti radnika bio je 53. godine, što smo u proteklom periodu, novim upošljavanjem, znatno popravili i trenutno je prosjek uposlenih oko 45. godina starosti. To nam predstavlja još jednu bitnu referensu.
Isti ćemo u narednom periodu nastojati još više popraviti, svjesni da se bavimo specifičnom djelatnošću i da se iskusan radnik ne stvara preko noći, već dugogodišnjim radom.
Kada je u pitanju proces penzonisanja, upošljavanjem 110 bivših radnika TTU d.d., istima smo, pored ostalog, pružili mogućnost da kroz radni angažman u novom društvu steknu uslove za dugo iščekivano penzionisanje. Prvog jula u penziju smo ispratili i prvog radnika koji je cijeli radni vijek proveo u TTU, starom i ovom novom.
Posebno je bitno naglasiti da realizaciju povećavamo svake godine. Tako je realizacija u 2017. godini bila veća od šest miliona KM, 2018. je iznosila 7,5 miliona KM, a tokom ove godine izvjesna je realizacija u iznosu od 10,5 miliona KM. To je najbolji pokazatelj da zacrtana poslovna strategija daje itekako pozitivne efekte, što je i garancija za dugogodišnje uspješno poslovanje TTU energetika.

BIOGRAFIJA

ALMIR ZULIĆ rođen je 14. marta 1979. godine u Mahmutovićima kod Kalesije.
Nakon osnovne, završio je srednju elektrotehničku školu, te Mašinski fakultet, 2005. godine, u Tuzli.
Prvi radni odnos zasnovao je u Remont montaži na poziciji pogonskog tehnologa, a potom i projektanta. Januara 2006. godine prelazi u Cimos TMD Ai u Gradačcu, gdje je ostao osam i po godina, u kojem periodu se, pored ostalog, bavio i projektovanjem tri fabrike.
Nakon toga, kao vođa projekta, prelazi u privatni sektor kao projektant izgradnje nove livnice aluminijuma visokotračnom metodom.
Potom se četiri i po godine angažuje u Službi razvoja u Cimosu na programima automobilske industrije i dijelovima za motor i mjenjač.
Nakon toga angažuje se u UNIS TOK-u u Kalesiji kao projektant u izgradnji nove fabrike za mašinsku obradu prstenova za ležajeve, pri čemu je, u roku od dvije po godine broj zaposlenih povećan za stotinu radnika.
Potom odlazi u Strolit u Odžaku na poziciju tehničkog direktora, gdje za godinu i po dana angažovanja povećava realizaciju sa istom brojem ljudi za četrdeset posto.
U periodu od februara do oktobra 2016. godine bio je savjetnik ministra za industriju u Ministarstvu energije, rudarstva i industrije F BiH.
Potom, kao predstavnik ministarstva, učestvuje u izradi elaborata za restruktuiranje TTU d.d. u stečaju, nakon čega postaje direktor TTU energetik.
Oženjen je i otac troje djece.