Mato Žarić

ELEKTROPRIVREDA HZHB JE LIDER U IZGRADNJI NOVIH

ELEKTROENERGETSKIHOBJEKATA U BOSNI I HERCEGOVINI

M. ŽARIĆ: JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar osnovana je 28. kolovoza 1992. godine i od tada do danas djeluje u tridesetpet općina Federacije Bosne i Hercegovine. Temeljne djelatnosti su proizvodnja, distribucija i opskrba električnom energijom, a do 2006. godine bio je i prijenos električne energije. Od 2004. godine posluje kao dioničko društvo, s državnim kapitalom od 90%, vlasništvo Vlade Federacije BiH i 10% dioničkoga kapitala.

Poduzeće električnu energiju proizvodi u sedam hidroelektrana instalirane snage 852 MW, i to: HE Rama, CHE Čapljina, HE Mostar, HE Jajce I i Jajce II, HE Peć Mlini i od prošle godine u novoizgrađenoj elektrani HE Mostarsko blato.  Prosječna godišnja proizvodnja električne energije poduzeća je 1.500 GWh. Ima više od 11. 000 kilometara distributivne zračne i podzemne mreže, naponske razine 10, 20 i 0,4 kilovolta,  i oko  285 kilometara 35 kilovoltne mreže.

Trenutno opskrbljuje 186 297 aktivnih potrošača električne energije sa bruto potrošnjom od 1.520 GWh i 2 kvalificirana kupca  sa potrošnjom od 1.950 GWh.

M. ŽARIĆ: Trenutno imamo 1850  uposlenika, dobre kvalifikacijske strukture.  Oko 500 uposlenika su VSS i VŠ stručne spreme, dok je od ukupnoga broja uposlenika 40 % starosne dobi do 40 godina. Oni su naš najvažniji kapital. Svjesni smo potrebe za stalnim usavršavanjima i sustavnom edukacijom, pa smo u posljednje vrijeme, iako se nalazimo u vremenu ekonomske krize, značajno povećali ulaganja u ovaj segment našega djelovanja.

Uspijevamo održati praksu da svake godine dodjeljujemo stipendije i omogućujemo obavljanje pripravničkoga staža, pa je tako i u 2010., „recesijskoj“ godini, dodijeljeno 40 stipendija i zaposleno 80 novih pripravnika. Početkom 2011. godine smo dodijelili novih 39 stipendija studentima za akademsku 2010/2011.godinu, i angažirali 22 nova pripravnika.  Uvjeren sam kako je ovo pravi put i izvrsna prilika za mlade, stoga ćemo s ovom praksom nastaviti i ubuduće, koliko god nam to mogućnosti budu dopuštale.

M. ŽARIĆ: Pokazatelji ukupnoga poslovanja u 2010. godini su uistinu bili dobri. Proizvodnja električne energije povećana je za 34%, jer je sedam hidroelektrana proizvodnog sustava poduzeća, visoke pogonske spremnosti, uz povoljne hidrološke uvjete,  proizvelo 2.604,67 GWh električne energije.

Ukupni bruto prihodi, ostvareni uglavnom od prodaje električne energije i prihoda od usluga, iznosili su 382.991.119,00 KM, što je za 23% više u odnosu na isto razdoblje 2009. godine. Poduzeće je ostvarilo dobit od rekordnih 40 746 515,00 KM.

Stalna ulaganja u distribucijsku mrežu doprinijela su smanjenju gubitaka na svim distribucijskim  naponskim razinama za 1,3 %, dok je stupanj naplate potraživanja za utrošenu električnu energiju na razini europskoga nijoj i sigurnijoj opskrbi električnom energijom svih kupaca. Za različite investicije u 2010. godini, po svim organizacijskim jedinicama poduzeća, utrošeno je oko 60 000 000,00 KM.

M. ŽARIĆ: Nastojali smo, pored brojnih drugih mjera, racionalno koristiti sve resurse, dobro koordinirati rad svih organizacijskih jedinica i dijelova poduzeća, te kontrolirati troškove na koje možemo utjecati, tako da je  Elektroprivreda HZ HB uspjela ostvariti pozitivne rezultate. Svi su parametri likvidnosti u okvirima poželjnih veličina i imaju pozitivan trend rasta.

Proizvedeno je 902.83 GWh električne energije što je za 4,25 % više od planiranih količina. Ostvarena je proizvodnja plod racionalnoga i efikasnoga upravljanja, te visoke pogonske spremnosti elektrana, iako su proteklih mjeseci hidrološke prilike bile nepovoljne.

Održali smo visok stupanj naplate za isporučenu električnu energiju kupcima na distributivnim razinama i iznosi 105,01 %, dok su gubici na distribucijskoj mreži manji u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 2,29 %. Realizirano je 21.252.272 KM različitih investicija, a najviše je uloženo u distribucijsku elektroenergetsku mrežu

U navedenom razdoblju ukupan prihod iznosio je 180 013 101 KM, dok je ostvarena dobit  od 20.034.288 KM.

M. ŽARIĆ: Naravno, ona je naša druga izgrađena poslijeratna hidroelektrana , nakon HE Peć Mlini kod Gruda, 2004. godine, na što smo posebno ponosni.  HE Mostarsko blato je investicija vrijedna

140.000 000  KM, a izgrađena je u roku od četiri godine.

Njezina snaga je 2×30 MW, a očekivana godišnja proizvodnja oko 170 GWh električne energije.

Radi se o vrlo složenom projektu koji se sastoji od 9 energetsko- građevinskih objekata.  Važnost elektrane nije samo za naš proizvodni sustav nego puno veća.

Pridonijeti će sigurnosti, odnosno zaštiti od plavljenje Mostarskoga blata i naselja prema rijeci Neretvi, kao i mogućnosti za bavljenje poljoprivredom.

M. ŽARIĆ: Ostajemo vjerni strateškom opredjeljenju, a to je izgradnja novih proizvodnih kapacprosjeka od 98,73% i veći je za 1,73 % od  planiranoga. Pri tome se svakodnevno radilo i radi na kvalitet nijoj i sigurnijoj opskrbi električnom energijom svih kupaca. Za različite investicije u 2010. godini, po svim organizacijskim jedinicama poduzeća, utrošeno je oko 60 000 000,00 KM.

M. ŽARIĆ: Nastojali smo, pored brojnih drugih mjera, racionalno koristiti sve resurse, dobro koordinirati rad svih organizacijskih jedinica i dijelova poduzeća, te kontrolirati troškove na koje možemo utjecati, tako da je  Elektroprivreda HZ HB uspjela ostvariti pozitivne rezultate. Svi su parametri likvidnosti u okvirima poželjnih veličina i imaju pozitivan trend rasta.

Proizvedeno je 902.83 GWh električne energije što je za 4,25 % više od planiranih količina. Ostvarena je proizvodnja plod racionalnoga i efikasnoga upravljanja, te visoke pogonske spremnosti elektrana, iako su proteklih mjeseci hidrološke prilike bile nepovoljne.

Održali smo visok stupanj naplate za isporučenu električnu energiju kupcima na distributivnim razinama i iznosi 105,01 %, dok su gubici na distribucijskoj mreži manji u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 2,29 %. Realizirano je 21.252.272 KM različitih investicija, a najviše je uloženo u distribucijsku elektroenergetsku mrežu

U navedenom razdoblju ukupan prihod iznosio je 180 013 101 KM, dok je ostvarena dobit  od 20.034.288 KM.

M. ŽARIĆ: Naravno, ona je naša druga izgrađena poslijeratna hidroelektrana , nakon HE Peć Mlini kod Gruda, 2004. godine, na što smo posebno ponosni.  HE Mostarsko blato je investicija vrijedna

140.000 000  KM, a izgrađena je u roku od četiri godine.

Njezina snaga je 2×30 MW, a očekivana godišnja proizvodnja oko 170 GWh električne energije.

Radi se o vrlo složenom projektu koji se sastoji od 9 energetsko- građevinskih objekata.  Važnost elektrane nije samo za naš proizvodni sustav nego puno veća.

Pridonijeti će sigurnosti, odnosno zaštiti od plavljenje Mostarskoga blata i naselja prema rijeci Neretvi, kao i mogućnosti za bavljenje poljoprivredom.

M. ŽARIĆ: Ostajemo vjerni strateškom opredjeljenju, a to je izgradnja novih proizvodnih kapaciteta, kako bismo dugoročno osigurali dovoljne količina električne energije i zadovoljili potrebe  kupaca. Zato imamo i izrađenu Integralnu studiju razvoja s projekcijom na 2020. godinu, a što se tiče energije vjetra, na tome radimo još od 2004. godine.

Ovo poduzeće je u okviru Odluke Vlade Federacija o proglašenju javnoga interesa i pristupanju pripremi i izgradnji prioritetnih elektroenergetskih objekata određeno nositeljem aktivnosti za 11 novih proizvodnih objekata. Tu su četiri vjetroelektrane i to : VE Mesihovina, VE Velika Vlajna, VE Poklečani i VE Borova glava, 6 hidroelektrana: CHE Vrilo, CHE Kablić, HE Han Skela, HE Ugar Ušće, HE Ivik i HE Vrletna kosa, te integralni projekt rudnika i TE Kongora, ukupno instalirane snage 912,6 MW koje elektroenergetskom sustavu trebaju doprinijeti novih 4071,81 GWh električne energije.

Ukupna investicijska vrijednost ovih projekata iznosi oko 3. 200.000.000 KM.

Vrijedno je spomenuti kako će na različitim poslovima, pri realizaciji ovih projekata, biti angažirano oko

9 300 radnika, te stalno uposleno  oko 900, što će bitno pridonijeti gospodarskom razvoju i socijalnoj stabilnosti cijele regije.

Od navedenih JP Elektroprivreda HZ HB u posljednje vrijeme intenzivno radi na realizaciji projekta VE Mesihovina i  CHE Vrilo u Tomislavgradu, VE Velika Vlajna u Mostaru, VE Poklečani u Posušju, te MHE Mokronoge i integralnom projektu rudnika i TE Kongora, također u Tomislavgradu.

Na ovaj način potvrđujemo status lidera u razvoju i izgradnji novih elektroenergetskih objekata u BiH.

BH BUSINESS MAGAZINE: Za “Mesihovinu” ste prošle godine postavili kamen temeljac. Dokle se stiglo s realizacijom toga projekta i koje su njegove karatkeristike, budući se radi o prvoj vjetroelektrani u BiH?

M. ŽARIĆ: Vjetroelektrana “Mesihovina” imat će 22 vjetroturbine, pojedinačne instalirane snage od 2 – 3 MW, što će činiti ukupnu instaliranu snagu od 44 – 66 MW, ovisno o izboru, odnosno snazi pojedine vjetroturbine.

Očekivana godišnja proizvodnja bit će 128 – 146 GWh električne energije. Ukupna vrijednost projekta je 155 milijuna KM. Financijska sredstva su osigurana potpisanim Ugovorom o projektu i kreditu, te Ugovorom o financiranju projekta između Njemačke razvojne banke KfW, Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Kreditna su sredstva 71 milion eura, grant sredstva 1  milion, dok su vlastita sredstva poduzeća 6 miliona eura.

Planirano vrijeme izgradnje  VE Mesihovina je tri godine, a prvi se kilovati električne energije očekuju 2013. godine.

Nakon niza provedenih različitih pripremnih aktivnosti, istraživanja, mjerenja, pribavljanja suglasnosti i ostalih aktivnosti  sukladno Programu geotehničkih i geofizičkih istraživanja, kojega je izradio Konzultant za VE Mesihovina, tvrtka Fichtner GmbH & CO KG, prije nekoliko dana završene su i sve terenske aktivnosti.

Trenutno je aktualna izrada Geotehničkog projekta sa pratećim elaboratima, kao i izrada Geodetskog elaborata kao podloge za izvođenje građevinskih radova.

U tijeku je i postupak predkvalifikacije za nabavu i isporuku 22 vjetroturbine, TS 110/20 kV i kabeli 20kV sa pripadajućim građevinskim radovima i priključkom na EES, za koji je također konzultant izradio natječajnu dokumentaciju, sukladno KfW proceduri dodjele Ugovora.

M. ŽARIĆ: Najkraće rečeno, izgradnjom novih proizvodnih objekata poboljšavaju se uvjeti za razvoj poduzetništva i industrije u okruženju, osiguravaju nova radna mjesta i poslovi za brojne tvrtke na izvođenju radova, isporuci i ugradnji opreme, a poboljšava se i prometna infrastruktura, uz niz drugih prednosti i koristi za širu društvenu zajednicu, posebice lokalnu.

M. ŽARIĆ: Znatna financijska sredstva smo uložili i ulažemo u revitalizaciju i modernizaciju postojećih hidroelektrana,  izgradnju i rekonstrukciju distribucijske mreže i objekata, te projekte sustavnoga unapređenja i modernizacije poslovanja.

Kreditnim sredstvima Europske investicijske banke nedavno je dovršen jedan od projekata koji se odnosi na obnovu i izgradnju distribucijskih objekata i mreže vrijedan 21.000.000 KM. Završena je i ugradnja brojila za daljinsko očitanje i mjerenje električne energije na trafostanicama, a u tijeku je i ugradnja brojila za daljinsko očitanje u kućanstvima.

Za nove investicijske projekte čija je realizacija u tijeku u 2011. godini predviđeno je 80.000.000 KM.

Proteklih mjeseci tekuće godine potpisano je više različitih ugovora s izvođačima radova u sklopu realizacije izuzetno zahtjevnoga i složenoga projekta revitalizacije HE Rama, čiji završetak je planiran do kraja 2013.godine. Financijska vrijednost mu je također oko 80.000.000 KM. Inače, redoviti remonti i revitalizacije se planski rade i na drugim hidroelektranama iz proizvodnog sustava ovoga poduzeća.

Prilagođavajući se zahtjevima europskih standarda i na području informacijskih tehnologija JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar jedno od rijetkih je koja u svome radu već odavno koristi sustave za obračun i fakturiranje električne energije – Hepbilling, za poslovno izvješćivanje – biNs2, te za financijski menadžment – FMIS. Započeli smo i realizaciju projekta Programske aplikacije za upravljanje kadrovima.

Unaprjeđenje odnosa s kupcima i njihovo pravodobno informiranje, centralizacija kontakata kao i učinkovitija, brza i profesionalnija komunikacija, uz razvoj svih vidova podrške, na poseban način se poboljšava kroz formiranje Informativnoga centra za kontakt s kupcima električne energije, koji je u funkciji od  1. srpnja tekuće godine.

M. ŽARIĆ: Temeljne odrednice plana poslovanja za 2011. godinu, kao i trogodišnjega plana jesu  nastavak realizacije započetih i pokretanje novih projekata, sukladno odlukama većinskog vlasnika poduzeća, Vlade Federacije BiH. Pouzdana, sigurna i kvalitetna opskrba električnom energijom kupaca na svim naponskim razinama, smanjenje gubitaka i zadržavanje postignutoga stupnja naplate potraživanja za isporučenu električnu energiju.

Uprava poduzeća koju predvodim će i dalje ustrajno raditi na praćenju i smanjenju troškova poslovanja u svim segmentima gdje je to moguće, uz uspješno upravljanje i nastavak ulaganja u kadrovske potencijale JP Elektroprivreda HZ HB. Ostajemo i trajno usmjereni ka stalnome povećanju zadovoljstva uposlenika i svih naših kupaca električne energije.

Nadam se kako ćemo usprkos svim problemima u okruženju nastaviti dobro poslovati i održati kontinuitet realizacije posebice započetih investicija. Očekujemo i poboljšanje hidroloških prilika obzirom da je proizvodnja električne energije znatno smanjena proteklih mjeseci.

M. ŽARIĆ: Često puta naglašavam kako su nam nužne kvalitetnije gospodarske pretpostavke, sigurnost za realiziranje kapitalnih investicija, strateški partneri i općenito poticajno poslovno okruženje. Ovo nije moguće osigurati bez angažiranja i konstruktivnoga djelovanja nadležnih tijela i institucija vlasti. Treba više raditi na snažnijem promoviranjnu naših velikih mogućnosti za ulaganja posebice u energetski sektor, s ciljem privlačenja inozemnog kapitala, te uklanjati zapreke za investitranje.

Pri tome je od velike važnosti dosljedna primjena europskih direktiva i suvremenih standarda poslovanja u svim segmentima, daljnje ulaganje u ljudske potencijale i rad na kontinuiranom povećanju zadovoljstva, kako uposlenika i kupaca, odnosno korisnika različitih usluga, tako i partnera, vlasnika poduzeća i društvene zajednice. Ovo bi nam trebalo biti svima prioritet.

Za uspješno poslovanje potrebna je i stabilna politička situacija, kao i funkcionalan državni aparat, tako da sporost i neizvjesnost oko aktualnoga formiranja vlasti u BiH, nažalost,  nije nimalo ohrabrujuća za oporavak i razvoj gospodarstva.