ADMIR HRUSTANOVIĆ, NAČELNIK OPĆINE ČELIĆ

NASLOVNICA

 

 

INTERVJU ADMIR HRUSTANOVIC, NAČELNIK OPCINE CELIC

 

ADMIR HRUSTANOVIĆ, NAČELNIK OPĆINE ČELIĆ

NAJVEĆI SMO
PROIZVOÐAČI JAGODA U BOSNI I HERCEGOVINI

Tekst: Rašid Hakić
Fotografije: Općina Čelić i Asim Mujkanović

Prva asocijacija na pominjanje Čelića je kraljica voća – jagoda. Prepoznatljivost po ovom ukusnom voću baštini već decenijama.
Prije nepunih trideset godina ovo područje dobilo je
status općine.
Šta su osnovne odlike privrednog ambijenta ove mlade lokalne bh. zajednice i koje aktivnosti općinska administracija realizuje kako bi ekonomska progresija bila još uspješnija, predstavio je jedan od najmlađih oficira Armije BiH, diplomirani ekonomista Admir Hrustanović.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Gospodine Hrustanović, kakav je bio status današnjeg područja općine Čelić krajem osamdesetih godina prošloga stoljeća, na koji način je stanovništvo obezbjeđivalo egzistenciju i koji privredni subjekti su bili najznačajniji?

ADMIR HRUSTANOVIĆ:
Područje općine Čelić, do 1991. godine, bilo je u sastavu susjedne općine Lopare, kada je referendumom o izdvajanju iz općine Lopare formirana općina Čelić, a 1994. godine Predsjedništvo RBiH je donijelo odluku o obrazovanju općine Čelić.
Krajem osamdesetih godina prošloga stoljeća oko pedeset posto stanovništva bavilo je poljoprivredom i to uzgojem voća i maline.
U to vrijeme poslovale su Zeljoradnička zadruga „Šibošnica“, Zemljoradničku zadrugu „Voćar“, te Zemljoradnička zadruga „Tehnopromet“, koja se bavila trgovinom.
Privredni ambijent upotpunjavalo je i poslovanje proizvođačke firme „Frigos“, koja se bavila proizvodnjom voća i povrća, a bila je ispostava „Fruktal“-a iz Ajdovščine.
I tada je oko petnaest posto stanovništva sa ovog područja bio radno angažovano u inostranstvu, u najvećoj mjeri u zemljama zapadne Evrope.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta je karakteriziralo privredni i općedruštveni ambijent u prvim poslijeratnim godinama?

ADMIR HRUSTANOVIĆ:
Privredni ambijent na poručju naše općine, u periodu od 1996. godine do danas, ostao je istovjetan u smislu baljenja poljoprivredom, ali bez pomenutih zemljoradničkih zadruga, već kroz samostalne poljoprivredne obrte i druge vidove poduzetništva.
Neposredno nakon rata ekspanzija aktivnosti bila je bazirana na obnovi porušenih infrastrukturnih i stambenih objekata na području naše općine i šireg okruženja, koju su vršile novoosnovane građevinske firme.
Uporedo s tim krenulo se sa pokretanjem fabrike za preradu voća i povrća “Frigos Fruteks” i oživljavanje poljoprivredne zadruge „Voćar“, a sve s ciljem otkupa, prerade i plasmana proizvedenog voća i povrća, što je omogućilo otvaranje prijeko potrebnih radnih mjesta.
U tom periodu osnovano je i nekoliko firmi za proizvodnju plastične stolarije, a poslijeratni privredni razvoj općine Čelić, pa sve do danas, bio je sa osloncem na susjedni Brčko Distrikt.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koji privredni subjekti su nosioci razvoja općinskog područja?

ADMIR HRUSTANOVIĆ:
Na području naše općine u poslijeratnom periodu osnovano je nekoliko privrednih subjekata koji posluju i van granica naše općine i TK, koje su svojevsni nosioci razvoja.
Društvo uspješnih čine privredni subjet „Senex“, koji se bavi proizvodnjom kupatilskog namještaja i proizvode plasira na tržište petnaestak država, te preduzeća „Tehnomarket Pirić“, „Papilon“, „Eko prom“, „Mrkaljević“ i “Ljaljić Trans”, u kojima je zaposleno oko 700 radnika, što za relativno malu općinu Čelić znači okosnicu razvoja i zapošljavanja.

BOSANSKOHERCEGOVAČKI LIDER

BH BUSINESS MAGAZINE:
Po čemu se općina Čelić razlikuje od ostalih lokalnih bh. zajednica?

ADMIR HRUSTANOVIĆ:
Zahvaljujući povoljnoj klimi, koja preovladava u području Majevice i pruža prema Posavini, postoje optimalni preduslovi za razvoj voćarstva, što je omogućilo rad privrednih subjekata za otkup i preradu voća i povrća, u kojima su radno angažovani kompetetni i stručni tehnolozi, što kao rezultat produkuje proizvodnju kvalitenih proizvoda.
Ponosni smo na činjenicu da smo, u odnosu na broj stanovnika, najveći proizvođači jagode Bosni i Hercegovini i Evropi, što se mora cijeniti, kako na području TK tako i države u cjelini.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje privredne grane imaju najbolje preduslove za još značajniji razvoj?

ADMIR HRUSTANOVIĆ:
Težišna privredna grana, za koju postoje optimalni preduslovi je poljoprivreda, odnosno proizvodnja voća i povrća, čijem razvoju umnogome doprinosi nekoliko fabrika za preradu voća i povrća koje se nalaze na području naše općine i užeg okruženja.
Uporedo sa tim, a obzirom na prirodno okruženje Majevice i Posavine sa velikim brojem izvora pitke vode, navedeni potencijali pružaju mogućnost za preradu i pakovanje ovog prirodnog blaga, za kojim svakim danom postoji sve veća potreba na tržištu.
Proizvodnja pvc i plastične stolarije također je značajna djelatnost, obzirom na raspoloživu opremu, te stručnost, znanje i iskustvo u navedenom oblasti.
Privrednici koji stvaraju novu vrijednost, od strane općinske administracije i mene kao općinskog načelnika, imaju bazrezervnu podršku u smislu pomoći koju možemo da pružimo.
Dokaz toga je desetak do sada zajedničkih projekata koje smo uspješno realizovali.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje aktivnosti općinski organi i službe realizuju kada je u pitanju stvaranje što povoljnijeg ambijenta za razvoj?

ADMIR HRUSTANOVIĆ:
Kao općinski načelnik, u suportu sa općinskim vijećem i općinskom administracijom, činimo onoliko koliko je u našoj moći da storimo što povoljniji zakonski i sve druge vidove ambijenta kako bi doprinijeli privrednoj progresiji općinskog područja.
Ono u čemu vidimo najveći potencijal i na čemu smo u najvećoj mjeri fokusirani je rad sa dijasporom, koju čini oko četiri hiljade ljudi sa prostora naše općine, a koji borave na privremenom radu u inostranstvu.
S tim u vezi, u službi smo misije da taj kapital dovedemo na naše područje, zajedno sa ljudimo koji finansijska sredstva stiču u inostranstvu. Jedan od rezultata je i taj da smo u protekle dvije godine omogućili da počnu sa radom dvije firme, sa višemilionskom investicijom stečenom u inostranstvu.
To potvrđuje naše opredjeljenje da smo na raspolaganju svim investitorima omogućavanjem kupovine građevinskog zemljišta po povoljnim cijenama, s ciljem da svježi kapital dobije novu vrijednost.
Na tragu te priče, ove godine, po prvi put, organizujemo Dane dijaspore, predviđene za održavanje krajem jula ili početkom augusta, čime ćemo na još jedan način potvrditi spremnost za saradnju i sve vrste pomoći za realizaciju poslovnih ideja.
Tokom navedene manifestacije, osim zabavnog karaktera, upriličit ćemo i edukativne sadržaje kojima ćemo dati odgovore na pitanja kako, na koji način i zašto je ekonomski opravdano investirati na području općine Čelić.

RAZVOJNI BUDŽET

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koliki je budžet općine u kojoj mjeri je razvojni?

ADMIR HRUSTANOVIĆ:
Budžet općine Čelić u proteklih nekoliko godina bilježi trend rasta. Tako je 2019. godine bio 2.324,795,00 KM, 2020. godine iznosio je 3.097,650,00 KM, 2021. godine 4.059.878,00 KM, a protekle ,2022. godine, iznosio je 5.760.966 KM.
Startni općinski budžet za ovu godinu je oko 4,2 miliona KM, a uvjeren sam sam će, sa rebalansom biti oko 6 miliona KM.
Činjenica koja ohrabruje je da je budžet u protekle dvije godine razvojni, iako su nas poplave sa kojima smo bili suočeni, jednim dijelom u tome usporile, ali sam uvjeren da ćemo uspješno prebroditi novonastalu situaciju.
Od navedenog ovogodišnjeg budžeta, 800 hiljada KM predviđeno je za kapitalne investicije, rebalansom budžeta očekujemo još toliko, a 100 hiljada KM bit će izdvojeno za pomoć poljoprivrednim proizvođačima jagoda, za kupovinu repromaterijala, plastenika i druge neophodne potrebe, što će također biti povećano rebalansom.
Kapitalne investicije realizujemo i uz pomoć IPA fondova, pomoći UNDPI-a, USD-A i ostalih organizacija u iznosu od nekoliko miliona KM što, uz navedenih 800 hiljada KM čini solidnu osnovu za uspješnu realizaciju kapitalnih projekata u oznosu oko 4 miliona KM.
Ponosan sam na činjenicu da smo u protekle dvije godine investirali oko 2,5 miliona za asfaltiranje lokalnih i regonalnih puteva, te preko 4 miliona KM drugih kapitalnih investicija.
Relizujemo i aktivnosti na afirmaciji turističkih potencijala kojima obiluje područje Majevice, razvoju ruralnog turizma, izgradnjom staza za šetanje, biciklističkih staza i promociji jezera, što će podrazumijevati i izgradnju bungalova i biti na raspolaganju širem okruženju.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje aktivnosti općinska administracija realizuje po pitanju saradnje sa privrednicima?

ADMIR HRUSTANOVIĆ:
U dosadašnjem periodu mog načelničkog mandata dva-tri puta sam posjetio sve značajnije privredne subjekte koji posluju na području naše općine. Tom prilikom upoznao se sa poslovim aktivnostima istih i izrazio spremnost da se, kao čovjek i načelnik općine, stavim na raspolaganju i izrazim spremnost za rješavanje pitanja koja se tiču općinskih organa i službi.
Našu spremnost za pomoć iskazujemo i u povodu obilježavanja Dana općine, kada upriličimo susrete sa privrednicima, kako bismo razmijenili ideje i htijenja, te bili što efikasniji suport privrednog i općedruštvenog razvoja naše sredine.
Susrete sa privrednicima organizujemo i tokom tradicionalnih Dana jagodastog voća, gdje u saradnji sa predstavnicima svih nivoa vlasti, nastojimo biti od pomoći realnom sektoru i našim poljoprivrednim proizvođačima
Mojim dolaskom na mjesto načelnika općine oformili smo i razvojni tim od pet članova za pomoć u izradi raznih projekata i sufinansiranja istih u kapacitetu koji nam je na raspolaganju.
Osim komunalne naknade, koja je najmanja na prostoru TK i FBiH, prema privrednicima nemamo bilo kakvih drugih nameta.
Prema poslovnim zonama asfalirali smo prilazne puteve, kako bismo u što većoj mjeri olakšali poslovanje provrednim subjektima. Isto tako, općinske službe kvalitetan su servis koji nastoji da u što kraćem roku izdaje građevinske i ostale potrebne dozvole, gradeći na taj način partnerski odnos sa stvaraocima novih vrijednosti, odnosno onima koji pune budžete.
Nadam se da su naši privrednici zadovoljni do sada izgrađenim odnosom, koji će, sasvim sam siguran, u narednom periodu imati nove oblike kvaliteta.

JAGODA JE BREND NAŠE OPĆINE
BH BUSINESS MAGAZINE:
Nedavno je završena odavno tradicionalna manifestacija Dani jagodastog voća. Šta ona znači za proizvođače jagoda, po kojima je općina Čelić, poznata i van bh. granica?

ADMIR HRUSTANOVIĆ:
Nastavak održavanje tradicionalne manifestacije Dani jagodastog voća, po kojoj je Čelić poznat u makro okruženju, bilo je jedno od mojih predizbornih obećanja.
2021. godine, zbog pandemije Covid 19, bili smo spriječeni da je organizujemo, pa smo je, nakon dvanaest godina stanke, prošle godine ponovo organizovali.
Cilj održavanja manifestacije je svojevrsna promocija općine i njenih vrijednih stanovnika, koji se bave uzgojem jagode.
Već sam naglasio da se 50 posto stanovništva naše općine, organizovanih u 370 poljoprivrednih gazdinstava, na površni od 700 dunuma, bavi uzgojem ovog voća.
To je dovoljan razlog i dužnost da kao lokalna uprava budemo suport još intezivnijem bavljenju ovom vrstom djelatnosti i plasmanu jagode na tržištu.
Mjesec dana koliko traje ubiranje ovih ukusnih plodova, kada općina Čelić miriše na jagodu, želimo da u ovih nekoliko dana, koliko traje manifestacija, budemo u žiži bh. javnosti, promovišući naš najznačajniji brend.

DOBROSUSJEDSKI ODNOSI SA OPĆINOM LOPARE

BH BUSINESS MAGAZINE:
Naglasili ste da ste u znatnoj mjeri, po raznim pitanjima, oslonjeni na Brčko Distrikt, što je i prirodno, obzirom na njegovu blizinu.
Susjedna općina vam je i Lopare. Kakvu vrstu odnosa imate sa tom općinom?

ADMIR HRUSTANOVIĆ:
Geografski, općina Čelić nalazi se između Brčko Distrikta i općine Lopare, koja je u sastavu manjeg bh. entiteta.
Imamo izuzetnu saradnju sa predstavnicima općine Lopare, o čemu svjedoči i zajednički projekat po nazivom „Via Majevica“.
U njemu učestvuje pet općina i to Čelić, Teočak, Sapna, Ugljevik i Lopare.
Projekat traje više od dvije godine, što ovoj regiji donosi značaja finansijska sredstva. Jedan od projekata „Via Majevica“ je deminiranje površine navedenih općina vrijedan 10,5 miliona eura, dobijenih od njemačkog Bundestaga , uz veliku poomoć OSCE-a.
Brojni su razlozi održavanja dobrosusjedske saradnje sa općinom Lopare, a jedan je i taj što na području te lokalne zajednice imamo jedno povratničko naselje u kojem živi bošnjačko stanovništvo i tri povratnička naselja na području općine Čelić, u kojima živi pravoslavno stanovništvo.
Sve navedno je u interesu građana koji žive i tim naseljima i želji da im život bude dostojan čovjeka, sa svim zagarantovanim pravima.
Saradnja se ogleda i međusobnim prisustvom nas načelnika na svim značajnijim manifestacija koje se održavaju na području općina Čelić i Lopare.
I umjesto zaključka,.A u odnosu na sve navedeno, općina Čelić je područje u kojem postoje svi preduslovi za ugodan i prosperitetan život.

 

BIOGRAFIJA

ADMIR HRUSTANOVIĆ rođen je 1975. godine u Brčkom.
Osnovnu školu završio je u Čeliću, te ekonomsku školu, a zvanje diplomiranog ekonomiste stekao je u Sarajevu.
Kao maloljetan, postao je pripadnik Armije BiH i jedan je od njenih namlađih oficira, a na ratni period posebno je ponosan.
Nakon demobilizacije, od februara 1996. godine, trinaest godina bio je zaposlen u realnom sektoru.
Društveni aangažan iskazao je u radu mjesne zajednice, brojnim udruženjima građana i lovačkom društvu. U četiri mandata bio je vijećnik u OV Čelić, a obnašao je i funkciju predsjedavajućeg OV. Bio je ministar za rad i socijalnu politiku u vladi TK, a obnašao je i funkciju savjetnika premijera TK.
Na insistiranje prijatelja i određenog broja građana, 2020. godine kandidovao se za načelnika općine Čelić i ostvario izbornu pobjedu.
Za sebe kaže da je čovjek iz naroda i za narod i na načelničkoj poziciji nastoji da stručna i životna iskustva, kao i menadžerska znanja stečena u realnom sektoru, primijeni u praksi kao prvi čovjek općinske administracije.
Potvrda toga je i to da je budžet općine Čelić u protekle dvije godine znatno povećan.
Cilj mu je ravnomjeran razvoj svih mjesnih zajednica i to kulturnog, sportskog i svih drugih sadržaja i aspekata života. U slobodno vrijeme bavi se lovstvom,voćarstvom i pčelarstvom.
Oženjen je i otac dvije kćerke.

         

Komentari

Powered by themekiller.com anime4online.com animextoon.com apk4phone.com tengag.com moviekillers.com